Desetak posto svjetskog stanovništva ne sumnja da nam je apokalipsa suđena. Preko polovice stanovništva misli da kada se desi katastrofa, će nam vlada pomoći. Da li je to istina?

Pokret onih koji se u svijetu pripremaju za katastrofu raste, no u nas su se pripreme za »kraj svijeta« održavale svako malo samo što se to onda zvalo NNNI – s jedne strane vježbe s gas maskama na glavi, a s druge škrinje pune sindikalnih svinjskih polovica

Sirince u Turskoj, Rtanj u Srbiji, ili francuski Bugarach. Bunker Staljinov u centru Moskve dubok 65 metara, ili luksuzno sklonište sagrađeno u dvorištu Amerikanca Rona Hubbarda.

Možda pri konačnoj odluci presudna bude puka geografija, činjenica da nam je srbijanska planina bliža od turskog gradića, a možda presudna bude cijena i činjenica da se bunker iznajmljuje za 16.000 dolara, dok Amerikanac prodaje nastambe otporne na napad nuklearnog i kemijskog oružja za 46.000 dolara pri čemu u cijenu ulaze krevet, kuhinja, zahod i, atmosfere radi, mali kamin. Dileme su mnoge za one koje i dalje ne sumnjaju da nam je smak svijeta suđen. Pa, ako nije došao ovog petka, doći će nekog drugog taman da se oni koji vjeruju – njih desetak posto na svijetu – pripreme. Zato se i zovu preppers (pripremači, preživljavači).

Činjenica je, naime, da su se svjetski mediji više nego ikada pozabavili smakom svijeta i ljudima koji se uredno za njega pripremaju. Satiričkog odmaka nije bilo previše, ali su zato savjeti pljuštali odasvud, bilo da ih nudi National Geographic, ili pak USA Today. Evo, nekih savjeta za čim duže preživljavnja onog trena kad ostatak indolentna svijeta ne bude imao kud do li nestati, taman da se nakon lažne uzbune na miru pročitati mogu.

Što će vam tvrđave

Najčešća pogreška je, kažu licencirani stručnjaci za sigurnost, uložiti previše novca i truda u izgradnju neprobojne tvrđave. Jer, što će vam sklonište ako nakon njegove izgradnje više nemate novca za kupnju odgovarajućih zaliha hrane i druge potrepštine. Stručnjaci za sigurnost upozoravaju kako debeli zidovi i čvrsta vrata ne mogu biti dostatnom zaštitom od prirodnih nepogoda ili nuklearnih napada.

Pametnije je, vele, dizajnirati sklonište tako da opasnost do vrata ne može ni doći. S druge pak strane, valja misliti i na to kako će se u skloništu, bude li sve po planu, živjeti dugo, a to hoće reći da se mora razmišljati o tome kako ćeš ga zagrijati, kako ćeš kuhati, kako ćeš proizvoditi električnu energije, prikupljati vodu. Sklonište mora biti održivo. Na koncu, više od sama materijala vrijedi pametan izbor lokacije skloništa, pri čemu stručnjaci za ovu problematiku savjetuju mjesto u dolini, u blizini izvora vode i šume, blizu obradivih površina na kojima bi dan poslije možda i kakva hrana mogla uspjevati. Ako je u blizini još i kakav izvor energije, to je to!

Još ponešto vrijedi znati, recimo da je metalni krov dobra investicija poradi kvalitete tako prikupljene vode, da je drvo najbolji obnovljivi resurs za grijanje a drvena peć ultimativan »gadžet«, te da će svaki pravi poklonik teorije o smaku svijeta osigurati i rezervni položaj, zlu ne trebalo. Na koncu, odluka o pravilnom odabiru vrste skloništa svodi se na isto čim se čeljad vodi kada kupuje krov nad glavom ili vikendicu, ovisi o procjeni terena, klime, godišnjeg doba i dostupnih sredstava.

Diljem Amerike postoje savjetnici za ovakvu vrst kataklizme. Oni kazuju i to kako je u slučaju kraha civilizacije voda najpreča ljudska potreba. Neke procjene kažu kako bi zalihe valjalo planirati poštujući računicu da vam treba galon vode za piće svaki dan, plus još četiri galona za osobnu higijenu.

Galon je inače velik malo više od 4.5 litre. Neće, dakako, štetiti ni ako ste za sklonište odabrali neko kišno područje, a dobra je i vijest da nam danas na raspolaganju stoji više tehnologija zahvaljujući kojima vodu možemo pročišćavati. Nakon vode slijedi pitanje hrane. I tu se valja dobro informirati, jer drugačiji način života, pojačane fizičke aktivnosti tražit će i unos više kalorija i čim zdravijih namirnica.

Amerika opet kaska

Pravi vjernik u sudnji dan morao bi, kažu, pohraniti zalihu hrane za najmanje godinu dana i to na nekom mjestu gdje će biti sigurna od krađe, i ostati upotrebljivi što je dulje moguće. Dakako, time je riješen tek dio problema. Valjat će se primjerice i braniti od onih koji će poželjeti ukrasti vaše zalihe, valjat će biti izdržljiv, valja imati kacige i prsluke, instalirati dobar nadzor i kvalitetnu radio vezu među svojim ljudstvom…

Što to konkretno znači možda kazuje priča što ju je donio portal CBN Newsa. Uvjereni kako je krah ovoga svijeta neizbježan Braxton Southwick, supruga mu Kara i njihovo šestoro djece u dobi od 13 do 21 godine pohranili su 700 kilograma brašna, 600 kilograma šećera, 800 kilograma pšenice, vode, plina, dizelskog goriva, kemijskih odijela, ugljena, 14 pušaka i osam kokoši. Spremni su spomenuto i prevesti na sigurno kada dođe čas. Oni su jednostavno dio pokreta koji uredno raste dok se priprema za kraj civilizacije.

Koliko doduše u SAD-u »preppersa« ima nepoznato je, no anketa iz rujna National Geographic Channela pokazala je da 28 posto Amerikanaca zna jednog. Navodno devet od deset Amerikanaca očekuje da će se katastrofa dogoditi u narednih četvrt stoljeća. Pri tom najviše tipuju na uragan koji će nas uništiti, zatim potres, teroristički napad i financijski kolaps.

Samo, ipak je to samo Amerika, zemlja koja kaska za ovom našom regijom i kad se čini da su korak ispred. Zaboravlja se primjerice, kako su se u nas priprema za »kraj svijeta« održavale svako malo samo što se to onda zvalo NNNI – Ništa nas ne smije iznenaditi. S jedne strane vježbe s gas maskama na glavi, a druge škrinje pune sindikalnih svinjskih polovica. Činilo se tako normalno biti stručnjak za ONO i DSZ. Danas se to, eto, zove kvalitetna priprema za sudnji dan i stručnjak za izvanredna stanja.

Balkan za vrijeme katastrofe. Sličnost sa američkim scenarijem slučajna

Dok se cijeli Balkan borio s poplavama, u Beogradu se pustoše marketi i prodavnice, kupujući najviše vodu. Neki uzimaju čak i po četrdeset flaša ili karnistera?!

U Beogradu je vladala opća pomama za vodom, u kojoj se masovno kupuje u svim marketima u prodavaonicama. Građani izlaze i kupuju vodu za piće u ogromnim količinama.

Neki od njih kupuju po trideset do četrdeset flaša, dok drugi ne stižu da dođu na red i kući odlaze sa jednom ili dve flaše vode za piće.

Izvesni Beograđanin uspeo je da kupiti čitavih četrdeset “balona” voda, pohlepno tovareći, ali zato žena s malom djecom nije, pa je kući otišla praznih ruku, svjedočio je reporter Telegrafa iz jednog od gradskih supermarketa.

U situacijama katastrofe, ljudi se ponašaju na čudan način. Psihologija ljudi u katastrofama liči pomalo na životinjsko ponašanje. U tim trenucima padaju sve maske i ljudi se prikazuju u pravom svjetlu. Kaos, panika, pohlepa su samo tek neka ponašanja u nizu koja slijede nepripremljene građane kada kako se kaže im dođe “iz guzice u glavu”. Zamislite sada amerikance u slučaju katastrofe, od kojih samo 7% kupuje u trgovinama sa cash papirnatim novcem, ostali kupuju preko kreditnih kartica. U slučaju nedavne katastrofe Sandy Uragana, sve benzinske pumpe su imale čitače kreditnih kartica, ali nisu IMALE STRUJE. Znači samo se moglo plaćati cash novcem. Možete si zamisliti kakve su ponude davane prodavačina na benzinskim pumpama, samo za par litara benzina.

PSIHOLOGIJA KATASTROFE

Japanci mirno reagiraju na katastrofu jer ih cijeli život spremaju za ovo. U psihi je Japanca da slušaju onoga tko je nadređen, čiji je posao da misli, a tvoje je da radiš što ti se kaže, i to je osnovna razlika između psihologije Japanaca i naše.

Prvi naputak koji je japanski premijer dao bio je: ostanite mirni i slušajte upute. Nema tu rasprave treba li se ponašati baš tako, tko je uzeo lovu, tamo toga nema.

Oporba nije dovodila u pitanje odluke Vlade i da su se evakuacije provodile u pet minuta. Japanci već u osnovnoj školi počinju učiti kako se ponašati za prirodnih katastrofa, dobro su utrenirani i zato su s takvom mirnoćom reagirali na katastrofu.

Redovite vježbe

Pretpostavljamo da vježbe izvode jednom mjesečno, kao mi nekada, sjećate se akcija NNNI (ništa nas ne smije iznenaditi), čak i osnovci znaju da je, ako su kod kuće, najbolje da se sklone u kupaonicu jer je to najmanja i najsigurnija prostorija u stanu, i što je posebno važno, ima vode.

Znaju da treba napuniti kadu vodom, jer, pokazalo je iskustvo iz Kobea, Japan, jedan od najvećih problema je nedostatak pitke vode zbog puknuća cijevi, a voda je važna i zbog požara koji su česta posljedica potresa. Ako i ne stignete napuniti kadu vodom, poslužit će i ona iz vodokotlića.

Čim dođe do katastrofe, često dođe i do naglog povećanja psihičkih zdravstvenih problema kod ljudi koji su njome pogođeni. Ovo je zbog toga što prirodne katastrofe prijete našem osjećaju kontrole u svijetu. Naš osjećaj kontrole je poput mentalnog pogona, poput prilagodljive pokretačke sile, koja nam pomaže da ostanemo motivirani. Kada se dogode loši, neočekivani događaji, ne osjećamo da imamo bilo kakav utjecaj na bilo što i to je trenutak kada počnemo gubiti samopouzdanje.

Postavljanje ciljeva je najbolji način pomoći da se primijeni ili preuzme kontrola. Usmjeravanje prema ciljevima nam pomaže da dobijemo skup informacija o situaciji. Ciljevi djeluju poput mjerila pomoću kojega uspoređujemo buduće događaje.

Ovo pomaže smanjiti naš osjećaj nesigurnosti zato jer nam nudi način interpretacije dobrih i loših iskustava koja su se dogodila. Nalazi iz laboratorija predlažu, da mi uvijek ne činimo ono što je najbolje da bi dobili informacije i dugoročno preuzeli kontrolu, tipično, mi pretjerano reagiramo na jake promjene, kada je najbolje da budemo čvrsti. Samo zapamtite, NE PANIČARITE!

SLIJEDI VIDEO KOJI PRIKAZUJE KAKO SE ČOVJEK PONAŠA U SITUACIJAMA KATASTROFE

Zona Sumraka – Epizoda “Sklonište”
 

 
 
(telegraf, novilist, jutarnji, youtube/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=17560"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Moderni, urbani život je minsko polje otrovnih kemikalija i iscrpljujućih zagađivača zdravlja koji mogu uzrokovati ozbiljnu, dugoročnu zdravstvenu štetu, ako ih pažljivo ne izbjegavamo ili barem pravilno i redovito umanjimo.

No, preživjeti moderni svijet zahtijeva puno više nego samo izbjegavanje otrovnih kemikalija, kao pravilnu prehranu, posjedovanje esencijalnih vještina, i samoodrživih životnih sustava koji će sveukupno igrati ključnu ulogu u preživljavanju, šta god dođe na naš put u vrlo bliskoj budućnosti.

Treba li bilo koji od trenutno-naziranih političkih i ekonomskih prijetnji na kraju dovesti do društvenog prevrata, svakodnevni sustavi života za koje većina nas uzima zdravo za gotovo, mogu postati ugroženi, ili čak doći do potpunog zastoja.

Ako električna mreža u vašem lokalnom području odjednom padne, na primjer, da li imate adekvatni rezervni plan za dobivanje i čuvanje hrane? Ili, ako lokalna vodovodna mreža presuši, bi li imali alternativni izvor za dobivanje čiste pitke vode?

Kako bi se pomoglo našim čitateljima u biti u mogućnosti pružiti pozitivne odgovore na ta i druga pitanja, mi smo stavili kratak popis od šest savjeta koji će vam pomoći da postanete bolje pripremljeni za preživljavanje u suvremenom svijetu, u slučaju katastrofalnih, život-mijenjajućih promjena.

Posadite vrt u dvorištu

Rečeno je da cijeli svijet ima samo tri dana do totalne gladi, i kako mnogi ljudi nemaju pojma kako posaditi i uzgojiti svoju hranu, te se oslanjaju isključivo na trgovine i restorane. U slučaju velike katastrofe, police samoposluga i restorani bi svakako ostali vrlo brzo bez hrane, ostavljajući mnoge ljude u stanju beznadne panike.

To je razlog zašto je sadnja vrta u dvorištu ili građenje staklenika presudna za vas i vašu obitelj za dugoročni opstanak. Učenje o tome kako rastu razne namirnice u različitim vremenskim i klimatskim uvjetima će biti daleko više vrijednije više nego bilo kakva valuta u slučaju krize, a to bi moglo sačuvati vaš  život.

Ovdje se nalazi koristan resurs za više informacija o vrtu za opstanak : http://www.backwoodshome.com/articles/clay62.html

Saznajte i razumite principe permakulture

Ići zajedno s idejom učenja i stvaranja dvorišnog vrta za opstanak i razumijevanje načela permakulture će biti neophodno za preživljavanje “van mreže”. Ovaj samoodrživi način življenja, koji uključuje učenje kako uzgajati organsku hranu i proizvoditi električnu energiju kod kuće, osigurat će da, bez obzira na to što se događa u “sustavu”, vi i vaša obitelj ćete biti u mogućnosti opstati samostalno.

Evo nekoliko korisnih resursa za učenje više o permakulturi:
http://www.permacultureprinciples.com

Investirajte u zlato, srebro, dijamante

Američki monetarni sustav se danas vrti oko jedne fiat valute, koja ima potporu duga i vođena je od strane privatne središnje banke poznate kao FED, koji je obezvrijeđuje već desetljećima. Temelji se na načinu kako su stvari do sada išle, američki dolar će s vremenom postati bezvrijedan, osobito u slučaju hiperinflacije (http://www.ronpaul.com).

Ali možete pomoći zaštiti vašu financijsku imovinu pretvaranjem svojih “Potvrda Federalnih Rezervi” (novac – bezvrijedni papir) u zlato, srebro, dijamante, ili razne druge plemenite metale i drago kamenje koje drže svoju vrijednost. Za razliku od FED-ovih “papirnatih potvrda”, plemeniti metali i drago kamenje će zadržati vrijednost u slučaju krize , a može se koristiti za trampu za toliko potrebna dobra.

Redovito očistiti i detoksificirati svoje tijelo

Zdravlje je doista bogatstvo, a ključna sastavnica zdravstvenog održavanja je da redovito detoksificirate štetne kemikalije i toksine koji se postupno nakupljaju u vašem tijelu tijekom vremena. Čišćenje debelog crijeva, čišćenje jetre  i dodaci prehrani s detoksikacijskom “superhranom” su dobri načini kako bi se osiguralo da je vaš imunološki sustav uvijek spreman za sve ono što može biti na njegovom putu u budućnosti.

Da biste saznali više, posjetite:
http://www.naturalnews.com/detox.html
http://www.naturalnews.com/superfood.html

Uvijek pijte puno čiste vode bez fluora  – i znati kako je dobiti u slučaju krize

Čista voda je najosnovniji i temeljni aspekt održavanje života, a ipak mnogi ljudi ne bi znali gdje ju pronaći ili kako ju dobiti u slučaju velike krize. Ako komunalna voda i police trgovina više nisu na raspolaganju što se tiče vode, bili bi mogli održavati adekvatnu opskrbu, bi li znali kako je dobiti?

Dobro mjesto za početak je jednostavna zaliha pročišćene ili izvorske vode, što može uključivati ​​popunjavanje bačvi s kišnicom. Voda iz lokalnih potoka također može biti pročišćena pomoću sustava Berkey za filtriranje, koji koriste gravitaciju prije nego  struju da naprave čistu vodu ( http://www.directive21.com/ ).

Ne-električni pročišćivači vode također možgu pretvoriti prljavu vodu u čistu vodu pomoću izvora goriva. A ako nema izvora goriva dostupnog, prijenosni filteri vode mogu prikupljati vodu iz svježeg izvora u prirodi i pumpati izravno u boce za piće. Tablete joda se također mogu koristiti za pročišćavanje vode i činiti ju pogodnim za piće.

Otkrijte jestive biljke, napunite zalihe robe sa organskim i ne-GMO sjemenom

Poznavanje razlike između jestivih i otrovnih biljaka koje se nalaze u divljini je koristan alat koji osigurava da ćete uvijek imati što jesti. Vaša lokalna knjižnica ili knjižara najvjerojatnije prodaje vodiče za jestive biljke koji su specifične za vaše područje, koje će vam pomoći u učenju o tome što je sigurno jesti u slučaju nužde.

Ovdje je jedan primjer:
http://www.judyofthewoods.net/forage_uk.html

Također je dobra ideja da napravite zalihu robe organskog i ne-GMO sjemena, i naučite kako se uzgajaju i njeguju biljke.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)