Sjedinjene Države zaustavljaju vojne vježbe s Južnom Korejom, dok se pregovori između Washingtona i Pyongyanga nastavljaju, priopćio je Donald Trump nakon sastanka s čelnikom Sjeverne Koreje Kim Jong-unom

Opisujući vježbe kao “ratne igre”, Trump je rekao da su vježbe bile “vrlo skupe” i zahtijevale da američki bombarderi “lete iz Guama” – praksa koju je opisao kao “provokativnu”.

Govoreći o velikom američkom vojnom kontingentu u Južnoj Koreji, predsjednik je rekao da će biti idealno “dovesti ih kući, ali to trenutno nije dio plana. Ali ćemo zaustaviti ratne igre.”

Američki predsjednik objavio je priopćenje nakon završetka povijesnog summita sa sjevernokorejskim liderom u Singapuru. Trump je zahvalio Kimu nakon petosatnog sastanka “za prvi pametan korak prema svjetloj novoj budućnosti za svoje građane”.

Američka vojska u Koreji (USFK) nije primila nove direktive Pentagona glede zajedničkih vježbi, izjavio je glasnogovornik USFK-a, pukovnik Jennifer Lovett.

Američke snage i dalje čekaju “smjernice za izvršenje ili prestanak obuke”, rekao je Lovett u priopćenju u utorak, dodajući kako će se zajedničke vježbe “nastaviti prema našim vojnim planovima dok ne dobijemo ažurne smjernice Ministarstva obrane.”

Zajedničke vojne vježbe SAD-Južne Koreje su zakomplicirale krhke pregovore na Korejskom poluotoku. Pyongyang je otkazao razgovore na visokoj razini sa Seulom u svibnju zbog vojnih vježbi naziva “Max Thunder” između Južne i SAD-a.

Sjever je opisivao vježbe kao probu za invaziju na Koreju i provokaciju usred zagrijavanja međukorejskih prijateljskih veza.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

U pismu koje je objavila Bijela kuća, Trump je Kimu poručio da “nažalost” otkazuje summit što se pokazalo kao jako neozbiljan potez

Američki predsjednik Donald Trump je otkazao planirani sastanak na vrhu sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong-unom, unatoč tome što je Sjeverna Koreja izvršila obećanje o demontiranju svog nuklearnog postrojenja.

Govoreći o susretu s Kimom, predviđenom za 12. lipnja u Singapuru, Trump je u pismu sjevernokorejskom čelniku rekao: “Nažalost, s obzirom na strašnu ljutnju i otvoreno neprijateljstvo koje ste pokazali svojim posljednjim izjavama, mislim da nije prikladno, u ovome trenutku, održati taj dugo planirani sastanak”.

“Govorite o svojim nuklearnim kapacitetima, ali naši su toliko veliki i moćni da se molim Bogu da ih nikada nećemo morati upotrijebiti”, naveo je Trump u pismu Kimu. Trump je to nazvao “propuštenom prilikom” i dodao da se nada da će se jednog dana sastati s Kimom.

Ranije u četvrtak Sjeverna Koreja ponovno je zaprijetila kako će se povući iz planova za summit idućeg mjeseca i upozorila da je spremna za nuklearno sučeljavanje s Washingtonom ako to bude potrebno.

U izjavi koju su prenijeli sjevernokorejski mediji, zamjenik ministra vanjskih poslova Choe Son Hui nazvao je potpredsjednika SAD-a Mikea Pencea “političkim neznalicom” zbog usporedbe Sjeverne Koreje, “države koja ima nuklearno oružje”, s Libijom, u kojoj je tadašnji čelnik Moamer Gadafi prekinuo s nuklearnim programom da bi ga potom ubili saveznici NATO-a.

Mala skupina novinara iz više zemalja, koje je odabrala Sjeverna Koreja, svjedočila je u četvrtak razaranju tunela na poligonu za nuklearno testiranje u Punggye-riju, što je po tumačenju Pjongjanga dokaz njihove dosljednosti u obvezi okončanja nuklearnog testiranja.

Razaranje mjesta za koje Sjeverna Koreja tvrdi da je jedino postrojenje za nuklearno testiranje s kojim raspolaže dočekano je s raširenom dobrodošlicom, uz ocjenu da je riječ o pozitivnom iako ponajviše simboličnom koraku prema smanjenju napetosti povezanih s njezinim naoružanjem.

Kim je ranije objavio da je razvoj sjevernokorejskog nuklearnog programa dovršen, a pojavila su se i nagađanja da je postrojenje o kojem je riječ zapravo ionako bilo nepotrebno.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(vecernji.hr)

Bivši košarkaš NBA lige Dennis Rodman pozdravio je odluku američkog predsjednika Donald Trumpa da se sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong-unom u narednim mjesecima i dodao da bi volio biti u Trumpovoj pratnji na tom sastanku

„Imam veliko poštovanje prema predsjednicima Trumpu i Kim Jong-unu zbog njihovog budućeg sastanka. Rekao sam to 2014. – da će se vrata na kraju otvoriti“ – poručio je Rodman u izjavi preko svog agenta Deren Princea za sportsku rubriku lista „USA Today“.

Upitan da li bi volio biti u pratnji predsjednika Trumpa na tom putu, Rodman je naveo da bi, kada bi od njega to bilo zatraženo.

Rodman (56) je u prethodnim godinama došao na naslovne stranice u medijima zbog prijateljstva sa Kimom, kojeg je prvi put upoznao 2013. godine.

On je, kako se navodi, nekoliko puta od tada putovao u Sjevernu Koreju, a najnovija njegova posjeta toj zemlji dogodila se prošle godine u prosincu, kada je dobio Trumpovo odobrenje da tamo otputuje kao mirovni izaslanik.

Kako list prenosi, bivši NBA košarkaš je za britanski „Guardian“ rekao da je upućivao poziv Trumpu da razgovaraju.

„Pokušavao sam Donaldu od prvog dana reći: Dođi da pričamo, čovječe. Reći ću ti što maršal želi više od svega“, rekao je Rodman.
 
(sputniknews.com)

Teheran će razmotriti pregovore o svojim balističkim projektilima tek nakon što Sjedinjene Države i Europa rastave i unište svoje nuklearne bombe, rekao je vrhovni iranski vojni dužnosnik

Iran je više puta odbacio zapadne pozive na nuklearno razoružavanje kao nerazumne.

“Uvjet za pregovore o iranskim raketama je uništenje nuklearnog oružja i projektila velikog dometa Sjedinjenih Država i Europe”, izjavio je u subotu glasnogovornik iranskih oružanih snaga Masoud Jazayeri, kako navode državni mediji.

Iako su se složili da ograniče program nuklearne energije u zamjenu za ukidanje gospodarskih sankcija, Iran – koji je okružen američkim vojnim bazama i ratom pogođenim državama – nikad nije iskazao interes za pregovore o svojim balističkim projektilima.

U veljači je iranski predsjednik Hassan Rouhani nedvosmisleno izjavio: “Nećemo pregovarati s nikim o našem oružju”. Dodao je kako su iranski raketni sustavi “obrambeni i nisu namijenjeni za nošenje oružja za masovno uništenje, budući da ih nemamo.”

Nekoliko tjedana kasnije, Teheran je bio prisiljen objaviti svoju poziciju još jednom nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao Iran da svoj raketni program stavi pod međunarodni nadzor.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Bahram Qassemi odbacio je Macronove primjedbe, ističući da su raketne sposobnosti Irana u okviru vojne doktrine zemlje koja se temelji na politici obrane i zastrašivanja.

Glasnogovornik je istaknuo kako prava prijetnja regiji proizlazi iz Sjedinjenih Američkih Država i Europe koja opskrbljuje Bliski Istok sa sofisticiranim oružjem.

Washington i Europa su u brojnim prigodama pokušali koristiti zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA), poznatog kolokvijalno kao “nuklearni sporazum”, kao odskočnu dasku za prisiljavanje na koncesiju iranskog raketnog programa – ali bez uspjeha.

Zamjenik ministra vanjskih poslova i glavni pregovarač o nuklearnom oružju Abbas Araghchi primijetio je kako se zapadne sile moraju pridržavati sporazuma iz 2015. godine prije nego što pritisnu Teheran kako bi pregovarao o drugim pitanjima.

“Sada oni traže od Irana da uđu u rasprave o drugim pitanjima. Naš odgovor je jasan: napravite jedan dobar i uspješan potez, i zatim ćemo raspravljati o drugim pitanjima” – rekao je Araghchi u veljači.

Predsjednik Donald Trump opetovano je prijetio povlačenjem SAD-a iz povijesnog sporazuma, opisujući ga kao “vrlo, vrlo loš posao”. U siječnju, Trump je rekao kako će se SAD povući iz sporazuma, osim ako se njezini “strašni nedostaci” ne riješe.

“Sjedinjene Države nas pokušavaju pritisnuti da se povučemo iz nuklearnog sporazuma, ali nećemo pasti u njihovu zamku” – izjavio je Araghchi. “Ako se SAD povuče, niti jedna zemlja više neće održavati pregovore s njima”.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un je poznata u zapadnim medijima po tome da pogubljuje svoje građane koji mu nisu po volji – iako se čini da se neki čak i vraćaju iz mrtvih

Medijska izvješća redovito opisuju Kimova najnovija sredstva pogubljenja, u rasponu od relativno uobičajnog strijeljanja do teatralnih – kao što su hranjenje gladnih pasa neprijateljima ili paljenje bacačima plamena.

Pop zvijezda i „bivša ljubavnica”

Sjevernokorejska pop zvijezda Hyon Song-wol je viđena živa i zdrava na TV-u 2014. godine, unatoč vijestima zapadnih medija da je ona pogubljena strijeljanjem u čistki pjevača, glazbenika i plesača, prije godinu dana.

Izvođačica je navodno ubijena zajedno sa još 11 ljudi, uključujući članove njezine grupe, Moranbong Band, načelnika orkestra Unhasu i nekoliko plesača iz banda Wangjaesan Light Music Band.

12 žrtava je navodno bilo optuženo, između ostalih djela, za snimanje scena seksa i prodaje snimke. Hyon Song-wol, s kojom je Kim bio u navodnoj ljubavnoj vezi, nedavno se javno ponovno pojavila u subotu kao članica tima Sjeverne Koreja koja provjerava olimpijska borilišta u Južnoj Koreji pred Zimske Olimpijske igre.

No, sjevernokorejska pop zvijezda i bivša djevojka Kim Jong Una ovih je dana imala šokantan povratak “iz mrtvih” i to na velika vrata.

Hyon Song Wol dugo se u javnosti smatrala mrtvom. Njezina burna veza sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom bila je puna prekida i novih početaka. Trajalo je to nekoliko godina, a posljednji put su bili u vezi 2012. ili 2013. godine.

No, unatoč tvrdnjama zapadnih mainstream medija da ju je smaknuo Kimov odred smrti Hyon se ovog tjedna pojavila kod granice s Južnom Korejom, u selu Panmunjom u demilitariziranoj zoni.

Bila je jedina ženska osoba koja je sudjelovala u pregovorima oko dolaska sjevernokorejskih sportaša, navijača i dužnosnika na Zimske olimpijske igre u veljači. Sjedila je pored glavnog južnokorejskog delegata za pregovore Lee Woo Sunga, zajedno s ostalim dužnosnicima s obje strane granice.

Slavu je postigla kao pjevačica u sjevernokorejskoj ženskoj pop grupi Moranbong, zajedno s Kimovom sadašnjom suprugom Ri Sol Ju. Počela se zabavljati s Kimom sredinom 2000-ih. Veza je okončana zbog neodobravanja njegova oca Kim Jong Ila. Kada mu je umro otac Kim Jong Un je obnovio vezu s pjevačicom, no veza nije potrajala.

Potom su počele glasine da je Hyon smaknuta, a u kolovozu 2013. godine njezinu su smrt potvrdile čak i državne novine Chosun Ilbo. Jedan visokopozicionirani izvor je za novine rekao kako je Hyon smaknuta zajedno s grupom glazbenika.

“Strijeljani su, a članovi orkestra Unhasu, bendova Wangjaesan Light Music i Moranbong i obitelji žrtava su to morali gledati”, rekao je izvor za novine.

Neki su pak vjerovali da je Hyon smaknuta kako bi Kim udovoljio svojoj supruzi.

Iako je Hyon od tada navodno viđena već nekoliko puta te navode nije bilo moguće potvrditi. No, ovotjedna fotografija s pregovora oko sudjelovanja na Olimpijskim igrama okončala je sve spekulacije. Ne samo da je živa i zdrava nego se našla i na vrlo visokoj poziciji u Kimovom užem krugu povjerenja.

A danas je objavljeno i da će Sjeverna i Južna Koreja marširati na Olimpijskim igrama pod istom zastavom. Oformit će i zajednički ženski hokejaški tim za to natjecanje, što je velik korak unaprijed.
 
(dnevnik.hr,RT.com)

Bombe i rakete Sjeverne Koreje su usmjerene samo na SAD, kaže glavni pregovarač Pjongjanga

On je rekao da nema razloga da se postavljaju pitanja oko nuklearnog oružja tijekom razgovora sa Južnom Korejom.

„Svo naše oružja uključujući i atomske bombe, vodikove bombe i balističke rakete su usmjerene samo na Sjedinjene Američke Države, a ne prema našoj braći, niti Kini i Rusiji” – rekao je predsjednik Sjevernog Odbora za mirno ujedinjenje domovine, Ri Son Gwon, u zajedničkoj izjavi sa Južnom Korejom u utorak.

On je čak rekao da se neće razgovarati o nuklearnom oružju na mirovnom sastanku sa Seulom, jer su rakete samo usmjerene na Sjedinjene Države.

„Ovo nije stvar između Sjeverne i Južne Koreje, i ne želimo spominjati taj problem koji bi mogao izazvati negativne posljedice i rizik da sva današnja postignuća u razgovorima pretvorimo u ništa”, rekao je Ri.

Rijeva izjava je uslijedila nakon što su sjevernokorejski i južnokorejski dužnosnici održali 11 sati razgovora, u konačnici rezultirajući da dvije strane pristanu održati pregovore za rješavanje problema, da bi se izbjegao slučajan sukob.

To je bio prvi službeni dijalog u više od dvije godine, zbog povećane tenzije oko nuklearnog programa Pjongjanga. Sjeverna Koreja je, međutim, uložila „velike žalbe” u svezi prijedloga Seoula prijedlog za denuklearizaciju Korejskog poluotoka tijekom zajedničke izjave u utorak.

Sjeverna Koreja tvrdi da njezino oružje zaista imaju za cilj samo SAD i to nije ništa novo. U svom novogodišnjem govoru, sjevernokorejski vođa Kim Jong-un je rekao da je „cijeli SAD u dometu naših nuklearnih oružja, a nuklearni gumb je uvijek na stolu.”

Ta primjedba je potaknula američkog predsjednika Donald Trumpa da odgovori na Twitteru rekavši da on također ima nuklearni gumb – onaj koji je „mnogo veći”, „moćniji”, i zapravo radi.

Ta objava na Twitteru, kao i mnoge od Trumpovih online intervencija, dočekana je sa ljutnjom kritičara širom svijeta.

Pjongjang se konstantno hvali u svezi svojih nuklearnih i balističkih raketnih sposobnosti tvrdeći da nakon lansiranja u studenom projektila naziva Hwasong-15, sada ima sposobnost napasti cijelo kopno SAD-a.

Nakon lansiranja, američka izaslanica u UN-u Nikki Haley je upozorio da će Sjeverna Koreja biti „potpuno uništena”, ako dođe do rata između Washingtona i Pjongjanga.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley je ocijenila da je riječ o običnom “mazanju očiju”, odbijavši bilo kakvo spominjanje mira i mirovnih pregovora

Pjongjang je u srijedu najavio da se u 7.30 sati po srednjoeuropskom vremenu ponovo uspostavlja komunikacijska veza s Južnom Korejom, dan pošto je potonja predložila uspostavu dijaloga kao odgovor na poziv Kim Jong-una na unaprjeđenje bilateralnih veza, izvijestile su južnokorejske vlasti.

Sjevernokorejski čelnik je usto “pohvalio” Seul zbog potpore koju je pružio njegovu mirovnom prijedlogu, rekao je Ri Son-gwon, predsjednik Sjevernokorejskog odbora za mirno ujedinjenje Koreja (CRPC) na sjevernokorejskoj državnoj televiziji.

Kim Jong-un je u ponedjeljak iskoristio svoje novogodišnje obraćanje naciji kako bi upozorio da mu je, dok pruža ruku Seulu, “atomska tipka” uvijek nadohvat ruke.

Spomenuo je mogućnost pregovora i rekao da bi Pjongjang mogao sudjelovati na Zimskim olimpijskim igrama u Pjeongčangu, u Južnoj Koreji.

Seul je zauzvrat predložio organiziranje pregovora na visokoj razini 9. siječnja u Panmunjomu, pograničnom selu gdje je potpisano primirje tijekom korejskog rata (1950.-53.).

Riječ je, dodaje južnokorejski ministar za ujedinjenje Cho Myonug-gyon, o susretu na kojemu bi se razgovaralo o sudjelovanju Sjeverne Koreje na igrama i o “drugim pitanjima od međusobnog interesa radi unaprjeđenja veza dviju Koreja”.

Službena sjevernokorejska glasila su “objavila da će Sjever ponovo otvoriti komunikacijsku vezu s Jugom danas u 15.30 sati”, ili u 7.30 sati po srednjoeuropskom vremenu, rekao je za AFP glasnogovornik ministarstva za ujedinjenje.

“Po odluci vodstva, uspostavit ćemo izravnu vezu s Južnom Korejom na iskren i častan način”, rekao je Ri, a prenosi južnokorejska agencija Yonhap.

Washington je izrazio sumnju u mogućnost međukorejskog dijaloga.

Američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley je ocijenila da je riječ o običnom “mazanju očiju”.

Glasnogovornica State Departmenta Heather Nauer rekla je da Kim ovime možda želi “posijati razdor” između Seula i Washingtona.

Haley je kazala da Washington ne može uzeti ozbiljno međukorejske pregovore “sve dok ne učine nešto kako bi zabranili svo nuklearno oružje u Sjevernoj Koreji”.

Telefonsku liniju između dvije Koreje prekinuo je u veljači 2016. Pjongjang kao odmazdu za zatvaranje pogranične tvornice kojom su zajednički upravljale dvije Koreje.

Haley je upozorila Sjevernu Koreju da ne poduzima nova testiranja balističkih raketa i kazala kako Washington ima saznanja da Pjongjang to planira učiniti.
 
(jutarnji.hr)

Grčki građani su nedavno na izborima odlučili o svojoj sudbini. Ukratko, oni će ili prihvatiti ili odbaciti uvjete vjerovnika. Ali o čemu se tu doista radi?

Možda nije sve onako kako izgleda. Pratio sam ovaj proces iz SAD i iz Atene, jer već četiri godine surađujem s ministrom financija Yanis Varufakisem. Vidio sam stvaranje raznih mitova o grčkoj krizi. Evo prvih devet:

1. Na referendumu se glasa o euru. Čim je premijer Alexis Tsipras najavio referendum, Francois Hollande, David Cameron, Mateo Renci i njemački vicekancelar Sigmar Gabriel su poručili grčkim građanima da reći “Ne” će dovesti do izlaska njihove zemlje iz eurozone.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je otišao korak dalje rekavši da “Ne” znači izlazak iz Europske unije. Međutim, grčka vlada je više puta naglasila da bez obzira na ishod referenduma, Grčka ostaje u eurozoni iu EU. A i prema samim ugovorima o Europskoj uniji i eurozoni, ona ne može biti izbačena iz njih.

2. MMF je fleksibilan. Direktorica MMF-a Christine Lagarde tvrdi da je njena institucija pokazala “fleksibilnost” u pregovorima s Grčkom. Međutim, MMF nije učinio niti jedan ustupak tijekom posljednja četiri mjeseca, naročito kada je riječ o porezima, mirovinama, plaćama, kolektivnim ugovorima i razini grčkog duga.

Glavni grčki pregovarač Euklid Cakalatos nam u svojim bilješkama otkriva detalje pregovora i zaključuje: “Što grčka vlada misli o predloženoj fleksibilnosti Institucija? To je odlična ideja. “

3. Vjerovnici su velikodušni. Angela Merkel je uvjete koje su ponudili vjerovnici nazvala “velikodušnima”. U stvari, vjerovnici su nastavili inzistirati na strogim mjerama štednje zasnovanim na neostvarivom proračunskom suficitu i na nastavku drakonske politike koja je Grčku gurnula u depresiju. Restrukturiranje duga, očito neophodno, također je odbijeno.

4. ECB štiti financijsku stabilnost Grčke. Centralna banka bi trebao štititi financijsku stabilnost solventnih banaka. Ali od početka veljače ECB je zaustavila izravno financiranje grčkih banaka i nastavila ih hraniti na slamku skupim novcem pod posebnim “hitnim” uvjetima.

To je dovelo do prvog tihog “juriša na banke”, koji je paralizirao ekonomsku aktivnost. Kada su pregovori prekinuti, ECB je zaustavila i ovu pomoć, što je dovelo do drugog, pravog “juriša na banke”. Grčke banke su onda nametnule kontrolu kretanja kapitala, što je za posljedicu imalo njihovo faktičko zatvaranje.

5. Grčka vlada ugrožava savez sa SAD. Ovu brigu izražavaju neki američki konzervativci, koji smatraju da je grčka ljevičarska vlada proruska i protiv NATO-a. Točno je da grčka ljevica tradicionalno ima nesuglasice sa SAD, osobito s CIA i njenom podrškom grčkoj vojnoj hunti koja je vladala ovom zemljom u razdoblju 1967-1974. Međutim, stavovi grčke ljevice su se promijenili, zahvaljujući djelomično i iskustvu s Njemačkom. Ova vlada je proamerička, i odana članica NATO saveza.

6. Alexis Tsipras misli da je MMF “mafijaška” organizacija. Ovo je bio prenapuhani naslov Bloomberga iznad analize jednog umjerenog Ciprasovog govora u parlamentu, u kojem je ukazao da su prognoze MMF-a bile pogubno optimistične. U stvari, sva Tsipras pisma vjerovnicima pisana su formalnim i pristojnim jezikom.

7. Grčka vlada igra igre. Ministar financija Varufakis je teoretičar igara, pa su lijeni novinari mjesecima njegove postupke poredili s igrom pokera. Varufakis je prije dva tjedna u Heraklionu ponovo opovrgao ove tvrdnje: “Mi ne blefiramo. Mi se čak ni ne pravimo da blefiramo “.

Oni zaista nemaju asa u rukavu. Grčke crvene linije, principi od kojih ova vlada neće odstupiti, kao što su zajamčena radna prava, razina najnižih mirovina ili otpor bagatelnim privatizacijama, jasni su od prvog dana pregovora.

8. “Da” je spas Europe. “Da” bi značilo još više štednje i socijalnu propast, a vlada koja bi to primjenjivala bi kratko trajala. Vladu Tsiprasa i Varufakisa – posljednjih lidera autentične proeuropske ljevice u čitavoj Europi, zamijenili bi antievropljani, a sa njima i nacistička partija Zlatna zora. Antievropski požar bi se zatim proširio na Francusku, Britaniju i Španjolsku.

9. “Ne” je kraj Europe. U stvari, samo “Ne” može spasiti Grčku, a time ujedno i Europu. “Ne” znači da građani Grčke neće pokleknuti, da njihova vlada neće pasti, a da će vjerovnici konačno morati suočiti s neuspjehom dosadašnje europske politike.

Pregovori mogu nastaviti, ili da budemo precizniji, pravi pregovori mogu početi. To je ključno ako želimo spasiti Europu. Ako je ikada bio idealan trenutak da Amerika progovori i podrži demokratske vrijednosti i naše nacionalne interese – to je sada.

James K. Galbraith vodi katedru za odnose uprave i biznisa na fakultetu političkih znanosti Lyndon B. Johnson, na sveučilištu Texasa u Austinu. Zadnja knjiga: “The end of normal: The great crisis and the future of growth” / “Kraj normalnosti: velika kriza i budućnost rasta”.
 
 
(pescanik.net/uredio:nsp)
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=22129"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Dramatični pad gospodarske aktivnosti, kolaps banaka, vrlo snažna deprecijacija nove drahme ili neke druge zamjenske valute, a što će za posljedicu imati izuzetni pad realne kupovne moći te životnog standarda Grka. Iz aktualnih posljedica grčke krize mogu se iščitati pozitivni poučci za Hrvatsku o rezultatima politike nečinjenja i jeftinih, populističkih rješenja

Teoretski da, ali praktično ne. Grčka ne može samostalno emitirati eure, a grčke banke ovisne su o injekcijama likvidnosti Europske središnje banke. Bez dogovora s eurozonom Grčka vrlo brzo mora tiskati zamjensku valutu, dok bi euro u tom slučaju postao strana valuta. Ako ne bude dogovora s eurozonom, nejasno je koliko će dugo ostati na snazi kapitalne kontrole tj. limiti za isplatu eura iz grčkih banaka.

Što će se zapravo dogoditi ako danas Grčka ne vrati MMF-u dospjeli dug od 1,54 milijardi eura?

Iako su se pojavila tumačenja da kašnjenje u plaćanju MMF-u ne bi tehnički značilo bankrot Grčke, može se reći da se radi o poprilično širokom tumačenju. Konkretno, moglo bi se reći da je Grčka u zoni “arrearsa” odnosno nemogućnosti plaćanja dovijeka, a da bi u pravom bankrotu bila tek kad ne bi platila obveze na vrijeme nekim od privatnih kreditora, ali su te teze daleko od realnosti. Svaka nemogućnost izvršavanja eksternih obveza zemlje u praksi se ne tolerira.

Što će biti s novcem europskih zemalja koje su ga posudile Grcima u slučaju grčkog bankrota?

Bit će to vrlo ozbiljni politički problem u svim zemljama koje su izdašno kreditirale Grke.

Angela Merkel imat će velikih problema jer su Nijemci Grke pomogli s oko 80 milijardi eura kredita, a, primjerice ništa manje burno neće biti niti u maloj Sloveniji koja je ukupno s jamstvima u Grčku poslala čak 1,7 milijardi eura. Isto vrijedi za niz drugih europskih zemalja.

Koji je najrealniji scenarij za Grčku?

Ako danas ne dođe do nekog preokreta, tj. ako Grčka nekim čudom plati svoj dug MMF-u, za Grčku će uslijediti pakleni tjedan sve do referenduma u nedjelju, kad se Grci izjašnjavaju o zahtjevima trojke.

Ako Grci odbiju zahtjeve trojke, kako preporučuje Tsipras, može se pretpostaviti dramatični pad gospodarske aktivnosti, kolaps banaka, vrlo snažna deprecijacija nove drahme ili neke druge zamjenske valute, a što će za posljedicu imati izuzetni pad realne kupovne moći te životnog standarda Grka.

Što ako na referendumu Grci podrže dogovor s trojkom, bez obzira na to što se premijer Tsipras zalaže za opozitno rješenje?

Teško je dati jasan odgovor. To bi bila dobra vijest jer bi do europskih institucija došao signal da grčki narod želi dogovor, ali je nejasno može li Tsiprasova Syriza biti nositelj takvog mandata s obzirom na dosadašnju politiku. Vrlo je vjerojatno da bi se morali organizirati prijevremeni izbori.

Kakve bi posljedice na EU i eurozonu mogao imati bankrot Grčke?

Može se pretpostaviti da će na prvu financijska tržišta reagirati burno, ali da će nakon toga ECB uspjeti iskontrolirati krizu u Grčkoj kao izolirani slučaj. Ipak, može se očekivati značajni rast spreadova tj. cijene zaduživanja zemalja sa sličnim fiskalnim i, šire, strukturnim problemima kao i Grčka. Trenutačno su ti spreadovi neobično blizu, na povijesno niskim granicama, te najbolje i najlošije zemlje imaju relativno malu razliku u cijeni zaduživanja. Uz to, zbog grčkog slučaja EU i eurozona morat će pokrenuti cijeli niz promjena kad su u pitanju temelji fiskalnog i monetarnog funkcioniranja unije. Primjerice, u sadašnjoj situaciji nejasno je kako će se institucionalno vidjeti slučaj bankrota jedne članice eurozone.

Kakve su posljedice mogućeg bankrota Grčke na Hrvatsku?

Osim lošeg utjecaja grčke krize na mogući rast cijene kapitala na međunarodnom tržištu, iz aktualnih posljedica grčke krize mogu se iščitati pozitivni poučci za Hrvatsku o rezultatima politike nečinjenja i jeftinih, populističkih rješenja.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(jutarnji.hr,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21835"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]