Banke aktivne u Estoniji, koja je u središtu afere pranja novca u što je bila upletena Danske Bank, obavile su od 2008. do 2017. prekogranične transakcije u vrijednosti većoj od bilijun dolara, objavila je središnja banka

Estoniju trese afera otkako je otkriveno da se u toj članici Europske unije s 1,3 milijuna stanovnika prao novac iz Rusije, Moldavije i Azerbajdžana preko nerezidentnih bankovnih računa.

Podaci o prekograničnim transakcijama, koje je prvi razotkrio Bloomeberg, govore da je operacija pranja novca preko te malene baltičke zemlje u koju je bila upletena estonska podružnica danske banke Danske Bank, daleko veća nego što se isprva mislilo.

Prema središnjoj banci Estonije ukupne prekogranične transakcije iznosile su 1,1 bilijuna eura, a to obuhvaća sva plaćanja, i rezidentne i nerezidentne transakcije.

Središnja banka nije objavila smatra li bilo koja od tih plaćanja sumnjivima.

U izjavi središnja banka kaže da promet po nerezidentnim računima čini “samo dio te svote”, a za stručnjake to je iznenađenje.

“To govori da Danske Bank nije usamljena i da se problem odnosi i na druge banke”, rekao je stručnjak za pranje novca Jakob Dedenroth Bernhoft koji živi u Kopenhagenu.

U Estoniji posluju i švedske banke SEB i Swedbank, a obje bilježe pad u prometu, 3,3 odnosno 5,8 posto.

Najveća banka u regiji Nordea također ima pad 2,9 posto.

Dionice Dankse Bank izgubile su trećinu vrijednosti od ožujka, a promet toj banci pao je za 1,5 posto.

Jedan trgovac novcem ističe da su nordijske banke u najboljem vlasništvu među europskim financijskim institucijama i zato su vrlo ranjive na loše vijesti.

Podaci o mogućim razinama pranja ovca preko Estonije postupno su se razotkrivali zadnjih nekoliko mjeseci. U svibnju su podaci estonske financijske obavještajne službe pokazali da je više od 13 milijarda eura bilo oprano kroz banke u toj zemlji od 2012. do 2016., od čega je najmanje 7,3 milijarda bilo preko nerezidentnih bankovnih računa.

Prošli mjesec je Danske Bank iz Danske u internom izvješću objavila da su plaćanja u ukupnoj vrijednosti od 200 milijarda eura, od čega je velik dio označen kao “sumnjiv”, bila obavljena preko njezine estonske podružnice između 2007. i 2015.

Zbog skandala je izvršni direktor Danske Banka podnio ostavku 19. rujna jer je istraga koju je banka naručila otkrila propuste u prijašnjem nadzoru i poštivanju propisa u Estoniji.

Taj 54-godišnjak bio je nadležan za međunarodne operacije Danske Banka, uključujući i one u Estoniji, od 2009. do 2012.

Američki investitor Bill Browder u srpnju je podigao kaznenu prijavio protiv Danske Banka u Danskoj i Estoniji.

(jutarnji.hr)

Razočaravajuće je da su se transakcije godinama događale, rekao je danski ministar gospodarstva Rasmus Jerlov

Direktor najveće danske banke Danske Bank Thomas Borgen uspio je u prilično ambicioznoj namjeri – da pronevjeri 200 milijardi eura.

Jer, istraga je prekjučer utvrdila da je kroz malu estonsku podružnicu te danske banke prošlo plaćanja u vrijednosti oko 200 milijardi eura od kojih je popriličan broj označen sumnjivim. Borgen nije osobno preuzeo krivnju nego je podnio ostavku temeljem ‘zapovjedne odgovornosti’.

– Iako sam osobno oslobođen s pravnog stajališta, ipak nosim glavnu odgovornost. Nema nikakve sumnje da smo kao poduzeće bili neuspješni u ovoj situaciji i nismo opravdali očekivanja – rekao je Borgen.

Vjerojatna prijevara otkrivena je u općem postrožavanju kontrole financijskog poslovanja zbog povećanja broja financijskog kriminala nakon što je serija skandala oko pranja novca privukla pozornost američkih vlasti.

I ovaj puta to će biti tako, sasvim je sigurno, jer ako se sve pokaže točnim, onda će se raditi o najvećem pranju novca u europskoj povijesti.

A Danske Bank posluje diljem svijeta. I k tome Estonija graniči s Rusijom koja je, kako znamo, pod sankcijama. Banku se kritizira i zbog manjka transparentnosti jer zasad ne otkriva koliko je zapravo novca oprano te tko je zapravo odgovoran za takve propuste.

– Razočaravajuće je da su se transakcije godinama događale. Vrlo je vjerojatno da se u većini slučajeva radi o pranju novca, a to je naprosto znatno ispod standarda Danske Banka – rekao je danski ministar gospodarstva Rasmus Jarlov.

U estonskoj je podružnici registrirano oko deset tisuća korisnika iz 90 različitih zemalja uključujući Rusiju, Veliku Britaniju, Britanske Djevičanske otoke i Finske kao zemlje iz kojih dolazi najviše klijenata, a trećina je postala korisnicima 2007.

Zasad je pregledano 6200 korisnika te je zaključeno kako je ozbiljna količina transakcija sumnjiva. Poduzeti su i neki koraci koji uključuju upozorenja, otkaze, gubitak bonusa te prijavljivanje vlastima protiv sadašnjih i bivših dužnosnika banke.
 
(vecernji.hr)

Imran Khan, novoizabrani pakistanski premijer, izjavio je kako bi Britanija trebala vratiti opljackani novac njegovoj zemlji kojeg navodno gomilaju korumpirani pakistanski političari u Londonu

Bivši profesionalni igrač kriketa iskoristio je svoj prvi sastanak s britanskim dužnosnicima od njegove pobjede na izborima, kako bi priopćio Velikoj Britaniji da želi osigurati povratak opljačkanog “opranog novca” njegovoj zemlji, javlja Telegraph.

Na sastanku s Thomasom Drewom, visokim povjerenikom Velike Britanije u Pakistanu, Khan je rekao da je to “naša čvrsta odluka da vratimo našoj zemlji novac koji se pere u Velikoj Britaniji”.

Khan se okomio na britanske moćnike kroz populističku antikorupcijsku politiku i nije se suzdržavao na establišment u Pakistanu.

Kritizirao je političku klasu za iskorištavanje novca ključnih institucija javnog sektora i ugovora prije nego što su trasferirali svoje bogatstvo u inozemstvo.

Pitanje izvlačenja bogatstva i slanje u inozemstvo dominira politikom Pakistana otkad su zloglasni “Panamski Papiri” iscurili u javnost i koji su povezali obitelj bivšeg pakinstanskog premijera Nawaz Sharifa i offshore tvrtke. Sharif je naknadno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina zbog korupcijskih afera koje se odnose na kupnju stanova u Londonu.

Bogatstvo nekretnina stečeno preko offshore tvrtki u slabo reguliranim jurisdikcijama odavno je omiljeni način sakrivanja ilegalnog bogatstva za ljubitelje kleptokrata i članova mafije.

Novo britansko antikorupcijsko zakonodavstvo, stvoreno za progon oligarha i međunarodnih kriminalaca, moglo bi iskoristiti zakone da bi zamrznula ili oduzela imovinu ukoliko postoje dokazi da je kupljena ilegalnim ili neidentificiranim bogatstvom.

Glasnogovornik britanskog Visokog povjerenstva izjavio je: “Borba protiv korupcije je prioritet Ujedinjenog Kraljevstva i nastavit ćemo surađivati ​sa Pakistanom po tom pitanju”.

Rekao je da Britanija ima snažne zakone “za oporavak kriminalne imovine, gdje postoje dokazi za to”.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Švicarski financijski regulator optužio je banku Rothschild Bank AG i njezinu malezijsku podružnicu 1MDB za kršenje Zakona o sprječavanju pranja novca

Prema regulatoru, banke Rothschild Bank AG i Rothschild Trust AG nisu uspjele dokazati odakle dolazi imovina klijenta.

Poduzeća su, kako se izvješćuje, zanemarivala znakove da sredstva mogu biti povezana sa pranjem novca i svejedno su uzeli novac. Tvrtke koje vodi obitelj Rothschild također su optužene da su prekasno izvijestile o tom problemu.

“Konkretno, oni su bili u nesuglasnosti sa zahtjevima izvještavanja i dokumentacije” – navodi se u priopćenju Financijskog regularota financijskog tržišta (FINMA).

“Finma će imenovati revizijskog agenta kako bi pregledala poboljšanja koja su institucije već uspostavile”.

“Stalno ojačavamo naše sustave i postupke i odlučni smo nastaviti to činiti tako da prepoznamo i suzbijemo sve sofisticiraniji financijski kriminal s kojim se suočava industrija” – rekao je glasnogovornik banke Reutersu u svezi sa zahtjevima agencije FINMA.

Istraga o navodnim nezakonitim postupcima malezijske podružnice 1Malaysia Development Berhad pokrenuta je još u 2011. godini.

Menađeri institucije su pod sumnjom da su pronevjerili sredstva namijenjena državnim projektima gospodarskog razvoja. FBI se pridružio predmetu prije tri godine s istražiteljima iz Hong Konga, Singapura, Luksemburga, uključujući i UAE, Sejšele i Australiju.

Ovaj skandal je doveo do uhićenja bivšeg malezijskog premijera Najiba Razaka ranije ove godine. Vrhovni dužnosnik je optužen za navodnu povredu povjerenja i zlouporabe sredstava.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Bill Gates sada upozorava da kriptovalute ubijaju ljude … “na prilično izravan način”

Tijekom rasprave na Redditu “Ask Me Anything” u utorak, Gates je objasnio da vjeruje da su kriptovalute stvarno loše jer pomažu i održavaju one koji žele zadržati svoje financijske transakcije skrivene od vlade.

Činilo se da je osobito zabrinut zbog toga što revolucionarna kriptovaluta pomaže revolucionirati trgovinu drogom, financijski kriminal i terorizam, čime se ubijaju ljudi.

Gates je raspravljao o različitim pitanjima, od kvantnog računanja, kako će automatizacija utjecati na društvo i tehnološki napredak kojem se najviše veseli tijekom sljedećeg desetljeća.

Onda je Redditer Askur1337 postavio pitanje: “Kakvo je vaše mišljenje o kriptovalutama?”

Tehnološki bilijunaš je odgovorio riječima opreza, izrazivši zabrinutost zbog anonimnosti cyber-valute i još zlokobnije, njezine uloge u “uzrokovanju smrti”.

Zbog anonimnosti koje pruža korisnicima, kriptovalute poput bitcoina – za razliku od kreditnih kartica – mogu se koristiti za kupnju lijeka fentanila i drugih droga na dark webu, a Gates ih je opisao kao “rijetku tehnologiju koja je uzrokovala smrt na prilično izravan način.”

Snažan lijek (ili droga), fentanil je povezan s povišenim brojem smrtnih slučajeva u trenutnoj opioidnoj epidemiji Sjedinjenih Američkih Država, a korisnici ili ga izravno uzimaju ili kupuju od trgovaca koji ih pune heroinom.

U siječnju je američki predsjednik Donald Trump potpisao ‘anti-fentanil’ zakon, koji se zove Pročišćeni zakon, u dvostranačkom nastojanju da osigura dodatna sredstva američkim carinskim agentima za dodatne prijenosne kemijske aparate za provjeru putnika, pošte i paketa u svezi ove ilegalne tvari.

Gates se nije na tome zaustavio sa svojim kritikama kriovaluta.

“Glavna značajka kriptovaluta je njihova anonimnost. Mislim da ovo nije dobra stvar” – primijetio je na Reddit AMA. “Vladima sposobnost pronalaženja pranja novca, utaje poreza i financiranja terorizma je dobra stvar”.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

“Mnoge su zemlje već uvele tu praksu. U nekim američkim državama također ne možete plaćati gotovinom iznad određenih iznosa. Vlade to obožavaju. Tako vas mogu kontrolirati. Želite li kupiti šalicu kave, znaju koju kavu pijete i gdje je pijete”

U naporima da, barem tako tvrde, smanji mogućnost financiranja terorizma i pranja novca, Europska unija najavila je oštru i nemilosrdnu borbu protiv – keša.

Da – gotovine, papirnatog novca – uglavnom, protiv “opipljivih para”, vrlo vjerojatno i zato što se njezina borba protiv originalnih terorista od krvi i mesa posljednjih desetljeća nekako pokazala uzaludnom.

Zašto protiv gotovine?

Zato što je upravo keš, prema brojnim europskim i svjetskim istraživanjima, platforma koja idealno pogoduje “lošim dečkima”; svima onima koji za sobom ne žele ostavljati digitalne niti ikakve druge tragove, koji žele ostati skriveni, daleko od očiju javnosti, a kamoli represivnog aparata koji ih godinama bezuspješno pokušava uloviti.

Šalu na stranu – svijet ionako već spontano sam po sebi sve više odbacuje gotov novac i okreće se kartičnom plaćanju – pa čak i plaćanju virtualnim apoenima – ali sudeći prema najnovijoj inicijativi Europske unije koja je predložena 23. siječnja ove godine, u skorijoj budućnosti praktički više neće biti moguće u potpunoj anonimnosti za gotov novac kupovati one malo skuplje i vrednije artikle.

Dozvoljeni prag

Što će biti eventualni maksimalni dozvoljeni prag u korištenju gotovine, još nije poznato, ali moguće je da će se Europska unija poslužiti već nekim postojećim ograničenjima i regulativama koje pojedine zemlje EU koriste znatno prije nego što je predložena ova inicijativa.

Poznat je primjer Francuske, gdje je gornja granica gotovinskog plaćanja 3000 eura za fiskalne rezidente, a trgovci kod primanja gotovine imaju pravo odbiti sve uplate koje podrazumijevaju više od 50 kovanica.

Njemačka, Malta, Cipar, Slovenija, Island, Austrija i Litva dosad nisu osjećale potrebu implementirati ovaj limit, iako je njemačka Vlada, obavijestio je u veljači prošle godine Deutsche Welle, intenzivno stala razmišljati treba li možda uvesti gornju granicu za plaćanje u kešu.

Postojeća rješenja razlikuju se od države do države – u Mađarskoj privatne osobe, primjerice, ne poznaju limit u plaćanju gotovinom, ali pravne su obvezne odbiti gotovinu ako svota premašuje milijun i pol mađarskih forinti (oko 5000 eura), dok se u Portugalu kartica mora provući za svaku kupnju iznad 1000 eura.

U Češkoj je limit za plaćanje gotovinom zacementiran na 350.000 kruna (oko 14.000 eura), a limit za rezidente u Španjolskoj postavljen je na 2500 eura.

Dakle, tisuću je rješenja i modela među kojima se može birati, a sve u svrhu poštovanja već donesenog akcijskog plana EU u borbi protiv terorizma koji podrazumijeva ažuriranje europskih regulativa i prilagođavanje postojećih novim prijetnjama i metodama borbe.

Poznata je činjenica, upozorava znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta u Zagrebu Jelena Budak, da se dio kriminalnih aktivnosti, a tako i terorizma, financira gotovinom, što je u posljednje vrijeme posebno vidljivo na primjeru krijumčarenja ljudi, odnosno izbjeglica koje na putu prema EU plaćaju usluge krijumčarenja u gotovini.

“Gotovina postaje atraktivnije sredstvo plaćanja ilegalnih aktivnosti paralelno s umrežavanjem institucija i razmjenom podataka o bankovnim transakcijama u svijetu i sve je teže i skuplje zamračiti tokove novca, prikriti izvore financiranja terorizma te oprati nelegalno stečen novac. Razumljivo je onda da se politikama nastoji suziti manevarski prostor i novčane tokove usmjeriti u kanale koje je moguće kontrolirati” – pojašnjava Budak napore Europske unije.

Kako se objašnjava u ovoj inicijativi, ona se savršeno nadovezuje na odluku Europske centralne banke (ECB) iz svibnja 2016. godine, kojom se ukida daljnja proizvodnja novčanice od 500 eura, a dopušteno je da bude u optjecaju najkasnije do 2018. godine, nakon čega je više neće smjeti biti na tržištu.

Pranje novca

Inicijativa se nadalje nadovezuje na treću Europsku direktivu protiv pranja novca, koja dilere umjetninama i antikvitetima prisiljava da identificiraju sve kupce i vode podatke o svim transakcijama većim od 15.000 eura.

Ipak, prije nego što inicijativa doista bude prihvaćena, Europska će unija morati riješiti nekoliko prepreka koje stoje na putu njezine implementacije.

Prvo, treba utvrditi neki gornji limit dopuštenog gotovinskog plaćanja koji će biti prihvatljiv i smislen u svim zemljama EU, posebno s obzirom na šarolikost njihove platežne moći, valuta, gospodarskih prilika, ali i postojećih praksi kad je u pitanju kartično plaćanje.

Stalni nadzor

Hrvatska je, primjera radi, s gotovo devet milijuna debitnih i kreditnih kartica i njihovim godišnjim rastom od dva posto u samom vrhu EU prema broju kartica po stanovniku, ali je i dalje muči problem što se karticama može plaćati u samo 11 posto ukupnog broja poslovnih objekata, kao i činjenica da se 44 posto izdanih kartica zapravo ne koristi.

Drugo, Unija će se morati pozabaviti i optužbama onih koji tvrde da je ograničavanje korištenja gotovine zapravo korak prema potpunom i legaliziranom gubitku anonimnosti koji će vladama zemalja Europske unije praktički dopustiti kontinuirani nadzor svih njihovih građana.

Najglasniji je u promicanju ove ideje posljednjih dana investicijski guru Jim Rogers, koji incijativu uspoređuje s Big Brotherom.

“Mnoge su zemlje već uvele tu praksu. U nekim američkim državama također ne možete plaćati gotovinom iznad određenih iznosa. Vlade to obožavaju. Tako vas mogu kontrolirati. Želite li kupiti šalicu kave, znaju koju kavu pijete i gdje je pijete”, znakovito je poručio i naglasio da će Vlade, u pokušaju da zataškaju prave razloge kompletnog nadzora, uvijek to opravdavati “javnim dobrom”.

Jelena Budak ipak ističe da je u digitalno doba posve iluzorno vjerovati da korištenjem gotovine štitimo svoju privatnost.

“Zapravo je štitimo u zanemarivoj mjeri u odnosu na druge sfere svakodnevnog života, u kojem privatnosti jednostavno više nema. Nije problem zadiranje u privatnost u smislu prikupljanja podataka o transakcijama, nego je glavno pitanje tko ima pristup podacima i ovlasti korištenja te u koje svrhe. Dakle, pitanje je nadležnosti i kontrole, a za to, bojim se, nitko nema pouzdano dugoročno rješenje ni na svjetskoj razini.

Pojedinac jednostavno mora biti svjestan da u današnje doba u svakom djeliću svog života ostavlja neizbrisiv zapis i da ga korištenje gotovine neće spasiti od narušavanja privatnosti – smatra Budak. Sličnog su mišljenja i predlagatelji inicijative koji se većinom pozivaju na veliko Europolovo istraživanje pod nazivom “Zašto je gotovina i dalje kralj plaćanja”.

Riječ je o velikoj strateškoj analizi načina i metoda korištenja gotovine od strane kriminalnih organizacija i terorista, a među kojima su krijumčarenje ili pranje novca, kao i nešto sofisticiraniji načini stapanja nelegalnih sredstava u posve legalnu ekonomiju.

Ono što je na razini EU zamijećeno kao paradoks jest činjenica da se količina papirnatih novčanica, neovisno o redovitom godišnjem smanjenju udjela gotovinskog plaćanja, neprestano povećava, pa ih je krajem 2014. godine na razini Unije u optjecaju bilo ukupno trilijun, od čega se 54 posto odnosi na velike novčanice od 100 do 500 eura.

Krupne novčanice

Općenito, tada zabilježene novčanice od 500 eura u optjecaju novca predstavljale su gotovo 30 posto ukupno dostupnog novca u gotovini, što je bilo posebno znakovito s obzirom na to da su brojna istraživanja pokazivala kako 56 posto ispitanika nikad u životu nije uživo vidjelo tako izdašnu novčanicu.

Gdje su se, dakle, sve one nalazile i je li doista moguće da su isključivo u rukama kriminalnih organizacija?

Europol vjeruje da jest, a to dodatno potkrepljuje podacima iz 2011. godine, koji su pokazali da se od tadašnjih 840 milijardi eura novčanica u optjecaju za konkretne transakcije koristi ukupno jedna trećina te da za nekih 200 milijardi eura istražitelji ne znaju gdje se nalaze niti za što se koriste.

Naravno, ne služi baš sav taj novac za ilegalne poslove jer čak i kriminalci imaju potrebu obavljati legalne transakcije – primjerice, kad si kupuju hranu, plaćaju noćenja, podmiruju troškove prijevoza.

Njegov dobar dio, dakle, koristi se u svrhe potpuno legalne ekonomije, ali se onda i dobar dio nelegalnih sredstava stapa u legalnu ekonomiju, čime mu se prikriva trag te zauvijek gubi izvor.

Metode su šarolike – od fizičkog krijumčarenja novca (u tome prema podacima Europola prednjače Kinezi i Nigerijci dok je za Ruse i Ukrajince zamijećeno da u velikom broju i često na granicama prijavljuju unos maksimalnih zakonom propisanih iznosa u pojedinu destinaciju), preko njegova pretakanja u “cash friendly” biznise poput restorana, autopraonica, solarija i ostalih obrta koje smo navikli gledati u filmovima.

Prljavi novac

S globalizacijom se potom javlja i takozvana “Trade base money laundering” metoda, koja podrazumijeva stapanje ilegalnih sredstava u legalnu ekonomiju kroz burzovne transakcije, no i dalje najviše prednjači “zamjena” prljavog novca za vrijednosti poput dijamanata, umjetnina, nakita ili nekretnina, koji ne samo da ne gube na vrijednosti, nego u nekim slučajevima mogu osigurati i profit.

Financiranje terorizma, spominje se u istraživanju, pritom se razlikuje od pranja novca, ponajviše zato što se u pranju novca pokušava sakriti njegov trag dok se kod financiranja terorizma pokušava prikriti cilj za koji će novac u konačnici služiti.

Metode kojima se koriste teroristi pritom su slične onima koje se koriste u pranju novca.

Gotovinu se rado krijumčari preko granice, kao u slučaju dvojice Libanonaca koji su 2013. godine na briselskom aerodromu uhićeni sa 770.000 eura gotovine za koju se sumnjalo da je za financiranje Hezbollaha.

Keš se potom povezuje i s nedavnim slučajevima terorističkih napada u Belgiji i Parizu, a posebno s ovim posljednjim, u kojem je jedan od terorista, osumnjičen za ubojstva 17 osoba, pred policijom bježao s ukupno 20.000 dolara u gotovini.

Kad je u pitanju Hrvatska, inicijative EU možda neće pripomoći u svrhu borbe protiv terorizma, ali je svakako dobra za gospodarstvo u kojem, prema procjenama, 10 do čak 30 posto otpada na sivu ekonomiju.

Bezgotovinsko plaćanje ima važnu ulogu u suzbijanju sive ekonomije jer svaka transakcija elektroničkog plaćanja ostaje zabilježena, a za gotovinsko se plaćanje legalnih kupnji ponekad ne izdaje račun. Za plaćanje karticom ili elektronskim putem u pravilu se izdaje račun, transakcija je u svakom slučaju zabilježena i obračunavaju se porez i druga davanja. Bezgotovinsko plaćanje suzbija poreznu utaju, rad na crno i druge oblike sive ekonomije – pojašnjava Jelena Budak.

To možda najbolje sugerira da će i kod nas, čini se, biti prilično velik broj onih koji se ovoj inicijativi odupiru.
 
(jutarnji.hr)

Rusija tvrdi da se u zrakoplovu koji je letio iz dubiji nalazio agent CIA-e koji je sa sobom nosio milijune dolara

Pošto su u priču upleteni elementi organiziranog zločina koji imaju veze s ruskom mafijom, ali i Dubaijem kao globalnim centrom za financiranje terorista i pranje novca, vjeruje se da je CIA-in dužnosnik iz nekog razloga želio ponuditi ogromnu sumu novca Rusiji i da se zato nalazio u avionu.

Ruska istraga o padu zrakoplova ljeta FZ981 iz Dubaija je otkrila da se u zrakoplovu nalazio viši dužnosnik CIA-e koji je sa sobom nosio oko 27 milijuna dolara.

Ovaj agent CIA-e je putovao s krivotvorenom britanskom putovnicom pod imenom Larisa Alen.

Prema najnovijim izvještajima, avion koji je poletio s aerodroma u Dubaiju 18. ožujka je eksplodirao pokušavajući neuspješno sletjeti na aerodrom u Rostovu na Donu, pri čemu je poginulo svih 55 putnika i 7 članova posade.

Letovi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) su česti jer brojne ruske djevojke rade u Dubaiju kao “plesačice” (tj. prostitutke).

Pošto su u priču upleteni elementi organiziranog zločina koji imaju veze s ruskom mafijom, ali i Dubaijem kao globalnim centrom za financiranje terorista i pranje novca, vjeruje se da je CIA-in dužnosnik iz nekog razloga želio ponuditi ogromnu sumu novca Rusiji i da se zato nalazio u avionu.

Također se vjeruje da je agent CIA-e uspio unesti novac u zrakoplov u metalnim kontejnerima zahvaljujući pilotu ciparskog podrijetla koji je povezan s bankama na Cipru i organiziranim zločinima mafije.

Poznato je da je Međunarodni komitet za avijaciju (IAC) preuzeo istragu, ali predsjednik Putin je nakon saznanja o smrti CIA-inog dužnosnika koji je nosio milijune dolara odobrio priključenje američkih i francuskih obavještajnih agencija, kao i obavještajnih agencija iz UAE.
 

 
(webtribune.rs,youtube.com/uredio:NSP)

Paul Manning, čuveni novinar, gonjen je zato što je otkrio da Martin Bormann nije umro u bunkeru u Berlinu, već da je pobjegao u Argentinu i da je upravo on bio većinom odgovoran za ekonomski preporod Njemačke nakon Drugog svjetskog rata

U ekonomskom smislu, moderna Njemačka predstavlja reinkarnaciju nacističke Njemačke, što dokazuje činjenica da su nacistima upravljali Iluminati (Sabato-frankisti), židovski bankari koji su upravljali i SSSR-om, prenosi henrymakow.com

Svrha rata je bila da se pobijaju nemasonski Židovi i nežidovi, da se demoralizira čovječanstvo i učvrsti moć bankara i dužničko ropstvo.

Očekujući pad Trećeg rajha, Martin Bormann je uspostavio 750 korporacija u neutralnim državama, uglavnom kao sredstva za povećanje likvidnog bogatstva Njemačke, pored patenata i industrije.

Bormann je uspješno pobjegao iz Europe u Južnu Ameriku, gdje je upravljao Reichom “iz izgnanstva” godinama nakon rata. Bormann je koristio ostatke SS-a, Gestapo i svojih 750 korporacija kao osnovu ekonomske moći uz suradnju sa zapadnim saveznicima.

Jedan bankar je Bormannovu organizaciju nazvao “najvažnijim prikupljanjem moći pod kontrolu jednog čovjeka”.

Pošto je kontrolirala veće korporacije u Njemačkoj i veći dio latinske Amerike, Bormannova organizacija je ostvarila i znatan utjecaj u SAD.

Paul Manning je detaljno pisao o Bormannovoj organizaciji. Manning je radio za CBS radio za vrijeme Drugog svjetskog rata u Londonu, nakon čega je počeo pisati govore za Nelson Rockefellera.

Manning je nekoliko godina nakon Drugog svjetskog rata u Nacionalnim arhivama SAD naišao na intervjue članova njemačkih industrijskih i bankarskih magnata koje su proveli Centri kombiniranih usluga za detaljno ispitivanje (CSDIC) vojske SAD. Šokiran zbog onoga što je otkrio, Manning je počeo pisati knjigu o tajnom nacističkom pranju novca.

Manning nije znao da bi na taj način mogao ugroziti bivšeg direktora CIA-e, Allen Dulles, koji je zastupao brojne njemačke interese s obje strane Atlantika za vrijeme tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća preko svoje pravne tvrtke Sullivan i Cromwell, koja je imala ispostave u New Yorku i Berlinu.

Kada se Njemačka predala, Allen Dulles je postao zadužen za tajno regrutiranje Hitlerovih ključnih operativaca. Oni su odvedeni u Fort Hunt u Virginiji, gdje su postali članovi američkog OSS-a, koji je kasnije postao organizacija pod imenom CIA – po Trumanov računu iz 1948. godine.

Zabrinut da bi ga Manning mogao razotkriti, Dulles se ponudio da mu “pomogne”, tako što mu je predložio da potraži Martina Bormanna u Južnoj Americi. Manning je čak napisao i zahvalnicu Allen Dullesu u svojoj knjizi. Dulles je zapravo poslao Manninga daleko kako bi spriječio objavljivanje transfera nacističkog novca.

Zahvaljujući vezama s većim američkim korporacijama, Bormann grupa uspješno pritisnula izdavače da ne objave Meningov rukopis. Naročito važnu ulogu u svemu tome je imala obitelj Tisen.

Patrijarh Fritz Thyssen je bio jedan od prvih i najistaknutijih podržavaoca Hitlera među njemačkim industrijalisti. Njegov unuk, grof Zichy-Thyssen, vlasnik Thyssen Steel-a u Argentini, dao je do znanja američkim izdavačima da “izbjegavaju” Manningov rukopis.

Ipak, Manning je na kraju uspio doći do izdavačke kuće Lyle Stuart. Tjedan dana nakon objavljivanja knjige, šefu izdavačke kuće su polomljene noge, a kritike knjige nisu smjele biti objavljivane u većim novinama i mainstream medijima. Nakon desetljeća detaljnog istraživanja, Manningov sin Jerry je 1993. godine bezosjećajno ubijen.

Manning je došao do zaključka da je ubojstvo njegovog sina bila osveta za uporan rad na novoj knjizi “U potrazi za Martinom Bormannom”, te je na kraju odustao od završavanja knjige. Umro je ubrzo nakon toga 1995. godine.

Kalifornijski istraživač i radio voditelj, Dave Emory, proveo je u prosincu 1998. godine intervju uživo s drugim Meningovim sinom, Peterom, razgovarajući o Bormannovoj organizaciji i radu njegovog oca. Peter je tada ispričao s kakvim se sve poteškoćama suočio njegov otac dok je radio na knjizi.

Iz očiglednih razloga, kopije Manningove knjige su uklonjene s tržišta i neko vrijeme je bilo gotovo nemoguće doći do njih.

Knjiga “Martin Bormanna: Nacisti u izgnanstvu”, predstavlja detaljnu priču o poslijeratnom ekonomskom preporodu Njemačke i postavlja temelje za razumijevanje današnjeg uspjeha Njemačke.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(henrymakow.com,webtribune.rs/uredio:nsp)

Bitcoin, najpoznatija virtualna valuta, našla se u središtu pozornosti nakon što je krajem studenog vrijednost jednog bitcoina premašila 1000 američkih dolara. Nekoliko dana nakon proboja te granice, njena vrijednost dosegnula je povijesno najvišu razinu od 1.242 dolara i približila se cijeni unce zlata, koja je oko 1.250 dolara.

Snažan rast bitcoina, koji je u siječnju vrijedio samo 13 dolara, potaknut je špekulacijama da bi ova virtualna valuta u budućnosti mogla postati globalno sredstvo plaćanja.

Cijenu je preko tisuću dolara lansirala snažna potražnja za ovom valutom u Kini, nakon što je vodeća kineska tražilica Baidu prihvatila bitcoin kao sredstvo plaćanja za pojedine usluge.

Povijest

I prije pojave Bitcoina javljalo se više ideja i pokušaja stvaranja virtualne valute, ali niti jedna nije u toj mjeri zaživjela. U studenom 2008. godine objavljen je rad pod nazivom “Bitcoin: Peer-to-Peer elektronski gotovinski sustav“ (.pdf) kojeg potpisuje Satoshi Nakamoto. U siječnju 2009. Bitcoin sustav je zaživio te je stvorena prva platforma za stvaranje Bitcoina. Nakon toga Satoshi Nakamoto stvara prvi blok od 50 jedinica nove valute i tako kreće cijela priča.

Tko ili što je Satoshi Nakamoto nikada nije otkriveno. Službena verzija je da se radi o skupini programera ali anonimnost na kojoj su inzistirali dobra je podloga za razne teorije zavjere. Naime, Satoshi se pojavio niotkuda 2008. godine, objavljujući rad o Bitcoinu, te je tada tvrdio da je na njegovom razvoju radio dvije godine, što je s obzirom na kompleksnost projekta zahtijevalo vrlo veliki angažman.

U početku, Satoshi je bio aktivan na forumu o bitcoinu, te je odgovarao na mailove. Iako se radi o open source projektu, u kojem svi programeri, koji to žele, mogu sudjelovati i dati svoj doprinos, u prvog godini većinu modifikacija Satoshi je napravio sam.

S obzirom da je do kraja 2009. godine stvoreno preko milijun i pol bitcoina, te da je samo četvrtina njih te godine promijenila vlasnika, procjenjuje se da bi Satoshi mogao posjedovati oko milijun bitcoina.

Satoshi je sredinom 2010. godine prestao raditi na projektu. U travnju 2011. Satoshi je u komunikaciji s jednim programerom navodno izjavio da se povukao sa projekta jer „radi na drugim stvarima“, te je u to vrijeme prestao odgovarati na mailove i potpuno nestao.

Popularnost bitcoina s vremenom raste, te se širi mreža organizacija i kompanija koje ovu digitalnu valutu prihvaćaju kao sredstvo plaćanja.

Kako do bitcoina?

Prvo što je potrebno za posjedovanje bitcoina je bitcoin novčanik. Ako želimo da bitcoin novčanik ima više funkcija od samog spremanja, te imamo računalo koje je stalno u pogonu, možemo instalirati bitcoin klijent program. Putem njega možemo, osim izvršavanja osobnih transakcija, doprinositi mreži provjeravanjem transakcija.

Osim toga, postoje i softverski novčanici za računala sa manjim mogućnostima ali koji nam također omogućuju potpunu kontrolu nad novcem. Također, postoje i mobilni novčanici, koji se instaliraju na mobilne uređaje te putem njih možemo vršiti plaćanja i putem QR koda, na fizičkim prodajnim mjestima koja prihvaćaju bitcoine. Četvrta opcija su internet novčanici gdje svoje bitcoine povjeravate na čuvanje trećoj strani. U ovom slučaju treba biti oprezan kod odabira mjesta na koje pohranjujete svoje bitcoine, jer ako treća strana iz nekog razloga izgubi podatke, nitko vam neće nadoknaditi štetu.

Do bitcoina može se doći na više načina: rudarenjem, kupnjom na tržištu i razmjenom dobara ili usluga u zamjenu za Bitcoine.

Rudarenje (bitcoin mining) je zapravo korištenje posebnog softvera kojim se vrše provjere postojećih transakcija te se kao nagrada za izvršenu uslugu dobiva određeni broj bitcoina. Proces rudarenja se u kratko vrijeme drastično promijenio. Iako je u početku za rudarenje bilo dovoljno imati obično računalo, te se za obradu podataka koristio običan procesor, uskoro to više nije bilo dovoljno. Kako se opseg posla povećavao a konkurencija rasla, za obradu podataka počele su se koristiti jake grafičke kartice. Na kraju je i ta opcija postala preslaba te su stvoreni posebni uređaji za rudarenje bitcoina, čije cijene se, ovisno o brzini kreću od nekoliko stotina do nekoliko tisuća dolara. Jasno je da će se zbog skupog hardvera samo manji dio ljudi odlučiti na ovu opciju.

Uređaj za “rudarenje” bitcoina

Druga opcija je kupnja bitcoina. Bitcoine možemo kupiti direktno od neke osobe u našoj blizini (lokalna kupnja) ili putem burze bitcoina. Lokalna kupnja može se izvršiti putem stranice Localbitcoins, koja funkcionira poput bilo kojeg oglasnika. Iako u Hrvatskoj za sada ne postoji veći broj prodavatelja, nekolicina njih ipak nudi bitcoine na prodaju po cijeni sličnoj burzovnoj.

Kupnja putem burze bitcoina funkcionira kao i svaka druga burzovna trgovina. Na internet stranici burze bitcoina (ima ih nekoliko desetaka, a najpoznatija je MtGox), možete vidjeti odnos kupovne i prodajne cijene, te po želji zadajete nalog za kupnju. Ukoliko zadate nalog koji je veći ili jednak trenutačnoj prodajnoj cijeni on se izvršava i postajete vlasnik bitcoina. Ako ste zadali nalog ispod prodajne cijene, tada će vaš nalog biti izložen, i čekati podudarnu prodajnu cijenu.

Ukoliko prodajtete svoje proizvode i usluge te želite omogućiti bitcoin kao sredstvo plaćanja također, kao i u prethodnim slučajevima, morate otvoriti bitcoin „novčanik“,  te se registrirati na nekoj od internet stranica kao prodajno mjesto koje prihvaća bitcoin. Jedna od stranica koja nudi takvu uslugu je Acceptbit.

Trenutno oko 1700 tvrtki diljem svijeta, iz različitih branši za svoju robu ili usluge prima bitcoin kao sredstvo plaćanja. U Kanadi je nedavno otvoren prvi bankomat na kojem se bitcoini mogu pretvoriti u gotovinu i obrnuto.

Mjesta gdje prihvaćaju bitcoin za plaćanje Izvor: http://coinmap.org/

Rizici

Bitcoin je u posljednje vrijeme izuzetno volatilan te se njegova vrijednost kolebala od oko 300 do 1200 dolara, što je nekima donijelo brzu zaradu ali mnogima i gubitak. Čak se oglasila i Europska bankarska agencija i upozorila na rizike pri korištenju virtualne valute, odnosno volatilnost, mogućnost hakiranja digitalnih novčanika te nedostatnu pravnu zaštitu.

Kakva je budućnost bitcoina i ostalih virtualnih valuta, koje su došle u središte pozornosti, za sada je neizvjesno. Bitcoin ne priznaje većina centralnih banaka, a čak se javljaju zahtjevi za zabranom ovakvih valuta, zbog mogućnosti pranja novca i financiranja nelegalnih aktivnosti.
 

 
 
prenio: index.hr, youtube.com/uredio: nsp
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=16212"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Bankarska industrija je u apsolutnom kaosu otkada je njihov kriminal izložen pogledma čitavog svijeta.

Sada je već poznato da je američki derivatni ​​dug preko 1 bilijardi dolara (tisuću miliona miliona), i neki bi se stvarno morali zapitati što će biti s njihovom ušteđevinom i mirovinama koje drže u bankama, i koje im mogu oduzeti bankari koji  neizbježno ljuljaju valutu kolapsom i na taj način kradu vaš novac.

Vrijeme da uzmete svoj novac iz banke je bio jučer.

Vrlo malo vremena je ostalo prije nego što MMF izradi plan da ukrade 10%, za početak, od svih bankovnih računa u Europi. JP Morgan Chase je zabranio elektronički transfer iz svoje banke prema stranim bankama kako bi spriječio bijeg američki kapitala, koji će sigurno doći kad se Amerika probudi u bezizlaznoj situaciji u kojima će biti banke.

Banke su također zabranile dizanje gotovine preko 50.000 $ na više. Vrlo vjerojatno je da je će uskoro svih 5 megabanaka će donijeti iste mjere politike u bliskoj budućnosti.

Iako većina Amerikanaca može slobodno napustiti zemlju, postaje izuzetno teško za Amerikance da uzmu svoj novac sa sobom. Priprema za iseljenje je težak zadatak, i ne vjerujemo da većina od nas ima vremena ili sposobnosti da prenese svoju imovinu izvan zemlje, kao i da izradi detaljne planove i provede te planove unaprijed za nadolazeće nevolje. Stoga, većina nas će biti prisiljena donijeti “Strategiju adaptacije”.

Uz sve što je dostupno za čitanje o ovoj temi, šokantno je to kako se neki ljudi pripremaju djelovati da bi očuvali onu preostalu imovinu uklanjanjem svojeg novca iz banke.

Budući da kada ste stavili svoj novac u banku, VI više ne posjedujete svoj novac.

Uzimajući ono što je vaš novac iz banke više nije stvar dolaska do vašeg prijateljski nastrojenog bankara na šalteru zajedno sa voljom za isplatu vaše ušteđevine, koju ćete na miran i spokojan način iznijeti iz banke u torbi. U stvari, vaš bankar je treniran da pronalazi bilo kakve pokazatelje kod bilo kojeg većeg podizanja gotovine.

Dok se krećete prema banci da povučete većinu svog novca, tu su i tri savezna bankarska zakona kojih bi trebali biti svjesni: Cash Transaction Report (CTR) ( dosl. Izvještaj Gotovinske Transakcije), Suspicious Activity Report (SAR) ( dosl. Izvještaj Sumnjive Aktivnosti) i Strukturiranje.

CTR  – Izvještaj Gotovinske Transakcije

Federalni zakon zahtijeva da banke predaju izvješće koje se temelji se na povlačenju depozita od $ 10.000 ili više na kraju radnog dana. Zakonom je osmišljen kako bi se stavio prigušivač na pranje novca, sofisticirano krivotvorenje  i druge savezne zločine.

Da bi ostale u skladu s odredbama zakona, financijske institucije moraju dobiti osobne identifikacije, informacije o transakciji i sbroj ocijalne skrbi od osobe koja obavlja transakciju.

Tehnički gledano, ne postoji savezni zakon koji zabranjuje korištenje velike količine novca. Međutim, CTR mora biti podnesen u svim slučajevima gotovinske transakciji bez obzira na razlog koji stoji iza transakcije.

Strukturiranje i SAR  – Izvještaj Sumnjive Aktivnosti

Nesumnjivo će neki genijalci čija će im matematička sposobnost reći da sve što moraju učiniti je povući $ 9.999,99, a banka i njezin zaštitnik, savezna vlada, neće biti mudriji protiv toga. To nije baš tako jednostavno.

Evo nekoliko primjera kršenja Strukturiranja od strane pojedinaca koje svatko treba biti svjestan:

1. Joe je dobio 15.000 dolara u gotovini od prodaje svojeg ​​kamiona. On zna da ako on stavi u banku 15.000 dolara u gotovini, njegova financijska institucija će biti dužna podnijeti CTR izvještaj. Umjesto da položi 7500 $ u gotovini u jutarnjim satima kod jednog zaposlenika financijskih institucija i vrati se u financijskoj instituciji kasnije tijekom dana do drugog zaposlenika da uplati preostalih $ 7500, nadajući se da će izbjeći zahtjev CTR izvještavanja. Joe bi trebao koristiti više računa da izvrši ovu transakciju.

2. Sally treba 16.000 $ u gotovini da plati materijal njezinog obrta. Sally kešira 8000 $ osobno u financijskoj instituciji na ponedjeljak. Uslijedilo je još jedno podizanje novaca preko čeka 8000 $ na sutrašnji dan. Sally je oprezna i unovčila je dva čeka u dva različita dana u pokušaju da izbjegne zahtjev CTR izvješćivanja.

3. Bračni par, John i Jane, prodaje vozilo za 12,000 dolara u gotovini. Da bi izbjegao zahtjev CTR izvješćivanja, John i Jane strukturiraju svoje transakcije koristeći različite račune. John stavlja $ 8,000 tog novca na njihov zajednički račun u jutarnjim satima. Kasnije tog dana, Jane stavlja novi polog od 1500 $ na isti zajednički račun,  i onda stavlja 2500 $ na sestrin račun, koji će kasnije biti prebačen na John i Jane je zajednički račun u istoj banci. Preporuka, John i Jane bi trebali koristiti više banaka.

Ako agregatno ukupno tri transakcije iznose više praga od 10.000 dolara, SAR-u će biti biti podneseno izvješće od strane banke, i vi ćete biti predmet savezne istrage kako tri navedena gornja slučaja jasno krše bankarske zakone vezane uz Strukturiranje.

Savezni zločin je razbiti transakcije na manje količine novaca u svrhu izbjegavanja CTR izvješćivanja. U tim slučajevima, banka je dužna podnijeti SAR izvještaj koji služi da obavijesti saveznu vladu da pojedinac pokušava strukturiratu depozite ili isplatu depozita u svrhu izbjegavanja CTR – Izvještaja Gotovinske Transakcije koji se šalje preko ako je transakcija preko 10.000 $.

Strukturiranje transakcije kako bi se spriječio izvijestaj CTR može dovesti do zatvora više od pet godina i / ili novčane kazne do 250.000 $. Ako strukturiranje uključuje više od 100.000 dolara u dvanaestomjesečnom razdoblju ili se obavlja dok se krši neki drugi zakon savezne vlade, kazna se udvostručuje.

Izvršenje

Slično kao i provođenje poreznih zakona, vlada provodi svoje bankarske zakone koji se odnosi na CTR, SAR i naknadno strukturiranju skoji su sasvim drakonski. Zakoni predmeta o oduzimanju civilne imovine dolaze u igru.

Vlada može oduzeti vaše bankovne račune, a to određuje je li počinjeno kazneno djelo. Vlada se doslovno može dočepati vaše imovine bez naloga suda. Naravno, možete probati i tužiti, ali ćete biti protiv dubokih džepova savezne vlade i slučaj bi mogao potrajati godinama. Do trenutka kada bi se vaš slučaj riješio, financijska bankarska krize, koju tako očajnički pokušavate izbjeći povlačenjem svojeg novca, možda neće ni postojati. Dakle, nastavite s oprezom.

Povlačenje vašeg ​​novca iz banke

Najbolji način da bi se izbjeglo da vaš novac bude uhvaćen u središte bankarskog sustava je da ne dopustite da vaš novac nikada ne prijeđe u banku. Najjednostavniji način za to je da se spriječi svaki oblik depozita ide automatski na vaš račun, koliko god je to moguće.

Drugo, morate početi plaćati gotovinom sve. Recimo da svakih 30 dana, Bob kešira svoj ček u banci s posla vrijednan $ 5000 koliko mu je neto plaća. Bob ostavlja dovoljno u banci kako bi se moglao provoditi normalno bankarsko poslovanje. Bob izlazi iz banke svaki mjesec sa gotovinom koju je dobio unovčivši ček. Bob bi trebao početi plaćati gotovinom što sve može, kao što su jelo, plaćati struju (platiti račun osobno), kupnju namirnica, itd.

Također bi bilo pametno otvoriti više bankovnih računa još jednoj od većih banaka u zemlji. Time bi mogli povući puno manje količine novaca i time je zbroj svojih računa znatno smanjen.

Ne mogu vam obećati da, ako ste postali meta saveznih istražitelja, da se neće pratiti svaki vaš potez od strane državnih institucija, da bi na kraju otkrili vaše zbirne obrasce povlačenja iz banke. Osobe koje smo intervjuirali su nam rekle da oni vjeruju da je Vlada u procesu sinhroniziranja bankovnih računala koji će moći vršiti “razgovor” jedni s drugima na način da bi se otkrilo Strukturiranje, ali da tehnologija još nije online.

Ako ćete ikada postati meta savezne istrage, nemojte ni pod kojim okolnostima dopustiti sebi da budete intervjuirani od strane državnih dužnosnika bez prisutnosti odvjetnika. U mnogim slučajevima, ljudi idu u zatvor i plaćaju ogromne kazne, ne zato što su oni učinili i državni zločin, već zato što ih državni dužnosnici navode da su ih lagali ili ih doveli u zabludu.

A Hrvatska???

Štednja građana u Hrvatskoj sve više raste kako je kriza dublja

Depoziti stanovništva i tijekom ove godine nastavili su se povećavati te su hrvatski građani krajem rujna ove godine u bankama imali ukupno 164,1 milijardu kuna štednih i oročenih depozita, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Po podacima HNB-a, porast kunskih i deviznih depozita stanovništva, ako se isključi utjecaj tečaja, u prvih devet mjeseci 2013. godine iznosio je 3,5 milijardi kuna, ili 2,2 posto.

Za usporedbu, povećanje u istom razdoblju 2012. iznosilo je 5,7 milijardi kuna, ili 3,7 posto, odnosno 4,3 milijarde kuna, ili 3,0 posto u prvih devet mjeseci u 2011.

Primjetno je dakle, kako je porast depozita stanovništva u 2013. sporiji u odnosu na prethodne dvije godine, a analitičari središnje banke napominju kako o razmjerima usporavanja rasta depozita govore podatci o njihovom povećanju u godinama prije početka gospodarske krize.

Tako je primjerice u prvih devet mjeseci 2005. i 2006. zabilježeni rast štednih i oročenih depozita stanovništva iznosio 8,2 milijardi kuna (10,2 posto) odnosno 9 milijardi kuna (10,2 posto) ako se isključi utjecaj tečaja.

“Sporiji rast depozita u razdoblju nakon početka financijske i gospodarske krize odražava pogoršanje uvjeta u realnom sektoru gospodarstva, smanjenje broja zaposlenih osoba i realnog dohotka stanovništva. Dodatni razlog njihovom sporijem rastu jest i postupno smanjenje pasivnih kamatnih stopa”, ističu analitičari HNB-a.

Istodobno napominju kako je prilagodba sektora stanovništva na nepovoljne gospodarske uvjete bila još snažnija na strani kredita pa se u cijelom razdoblju od početka krize bilježi postupno razduživanje stanovništva prema bankama.

“U takvim uvjetima slabljenja potražnje za kreditima, banke imaju dostatne izvore financiranja i sukladno tome smanjuju kamate na domaće depozite. Razduživanje stanovništva prema bankama te i dalje prisutan rast njihovih depozita znači kako se neto pozicija tog sektora prema bankama u razdoblju nakon početka gospodarske krize postupno poboljšava. Istodobno, slabije kreditiranje stanovništva dodatni je razlog i za slabiji rast njihovih depozita”, objašnjavaju analitičari središnje banke.

U strukturi štednih i oročenih depozita stanovništva u Hrvatskoj tradicionalno dominiraju depoziti u stranoj valuti.

Tako se od ukupnog iznosa štednih i oročenih depozita stanovništva na kraju rujna od 164,1 milijardu kuna, čak 81,7 posto, ili 134 milijarde kuna odnosi na devizne depozite.

“Sklonost stanovništva da štedi u stranoj valuti odražava stupanj valutne supstitucije koji je prisutan u Hrvatskoj i jedan je od važnih pokazatelja u kojoj mjeri je monetarna politika HNB-a, koja se zasniva na održavanju stabilnog tečaja domaće valute, važna za stabilnost bankovnog sustava i gospodarstva u cjelini”, napominju analitičari HNB-a.

Kada je riječ o ročnosti na koju se stanovništvo odlučuje štedjeti, prema zadnjim dostupnim podacima HNB-a, približno jedna polovina depozita oročena je na rok kraći od godinu dana, jedna četvrtina dospijeva u roku između jedne i dvije godine, dok je jedna četvrtina oročena na rok dulji od dvije godine.

Inače, Svjetskim se danom štednje obilježava sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. listopada 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat te su zaključili da je štednja prijeko potrebna za razvoj.

Ustanovljen je i Svjetski dan štednje s ciljem populariziranja štednje širom svijeta, a taj dan banke u Hrvatskoj, kao i uobičajeno banke u svijetu, uglavnom obilježavaju različitim donacijama i akcijama podizanja svijesti o nužnosti štednje.

Zaključak

U naopakom svijetu u kojem banke legalno posjeduju vaš svoj novac, odnošenje novca što dalje od tih kriminalnih banaka je danas postao oblik umjetnosti. Ne možemo vam obećati da ćete biti u mogućnosti dohvatiti svu svoju štednju na računu, međutim, mogu vam obećati da ako ne djelujete, možete izgubiti sve.
 
(preveo: mag. Alfred Bošković / uredio: nsp)