Stručnjaci za pamćenje i memoriju kažu da što više puteva i poveznica imamo za neki pojam, to nam je lakše posegnuti u memoriju i prisjetiti se određenog pojma što se ne događa kad se pokušavamo sjetiti nečijeg imena

Na primjer, lakše ćete se sjetiti stvari koje su se dogodile u četvrtak ili što ste odjenuli taj dan na posao nego nečijeg imena, a upravo ti detalji kojih se sjetite navest će vas da se sjetite razgovora koji ste vodili s nekim od kolega ili prijatelja taj isti dan. No, imena s druge strane, obično vašem mozgu ne daju puno informacija niti poveznica.

Naravno, nečije ime može biti isto kao i ime nekoga iz vaše obitelji ili imati neko drugo sentimentalno značenje, ali kad susretnete nekog na zabavi ne postoji očigledni razlog zašto bi se taj netko trebao zvati Marko ili netko drugi Marin. “Imena su potpuno proizvoljna i ne sadrže određene informacije u sebi”, objašnjavaju na stranici AsapSCIENE. “Ako vaš mozak ne može napraviti veze između više informacija onda ćete tu informaciju vjerojatno i zaboraviti”, dodaju.

Lakše nam je zapamtiti nečije zanimanje nego ime

Puno je lakše zapamtiti nečije zanimanje, a to je fenomen dobro poznat znanstvenicima. Nekad ga nazivaju Pekar-pekar fenomen (Baker-baker) jer je to zaista dobar primjer, naime, kad bi vam se predstavio netko s prezimenom Pekar, u glavi biste ga automatski zamislili prekrivenog brašnom kako pravi kruh i vaš mozak bi stvorio dovoljno poveznica da se kasnije sjeti kako je čovjeku prezime.

U jednoj studiji istraživači su ispitanicima pokazivali fotografije stranaca uključujući i nekoliko redova u kojima je pisalo njihovo ime i zanimanje. Kasnije su ispitanike pitali da se prisjete informacija iako su ovog puta s fotografija maknuli ime i zanimanje. Većina ispitanika u studiji pogodilo je zanimanje točno, ali su se gotovo svi borili s prisjećanjem imena.

Probajte s mentalnim trikovima izmisliti poveznice

Stoga su eksperti za pamćenje ponudili ljudima nekoliko prijedloga kako bi spriječili neugodne situacije u kojima ne znate osloviti osobu s kojom razgovarate. Prvo je da kad vam osoba kaže svoje ime, u glavi ga ponovite nekoliko puta, a nakon toga da pokušate izmisliti neku povezanost između imena i neke druge informacije kao Marko i Makarska i slično.

Još jedna druga studija na istu temu je nedavno pokazala kako je većina ljudi pretjerano sigurna kad ih ispitivači pitaju hoće li se moći sjetiti imena ljudi koja su im pokazali. Ali kad shvate da nisu dobri u tome, počnu trošiti više vremena da pokušaju upamtiti nečije ime da bi poboljšali svoje sposobnosti u budućnosti. No, postoje neki ljudi kojima ni ovi trikovi ne mogu pomoći i koji jednostavno sebi i drugima moraju otvoreno priznati kako su loši u pamćenju imena.
 
(telegram.hr/uredio:nsp)