Sve veći broj bivših ljubitelja telefona Apple u Kini počeo je prelaziti sa iPhona na domaće Huawei pametne telefone u jeku trgovinske i tehnološke napetosti koja je eskalirala između Washingtona i Pekinga

South China Morning Post je izvijestio da su potrošači potaknuti sverastućim “nacionalističkim osjećajem” kako bi podržali kineski tehnološki div koji je na crnoj listi SAD-a.

Prema pisanju lista, “nacionalistička retorika o prelasku na Huawei” dobila je sve veću pozornost dok trgovinske napetosti eskaliraju.”

Društvene medijske kampanje pozivaju građane da podrže Huawei na Appleov trošak kao odgovor na trgovinske sporove između SAD-a i Kine.

Neki dugogodišnji korisnici Applea u Kini počeli su kupovati pametne telefone Huawei na što su ih potaknuli patriotski osjećaji.

“Srce me zove da moram pokazati podršku kineskim brandovima, posebno u ekonomskoj ratnoj klimi” – rekao je Wang Zhixin, menadžer jednog od najvećih kineskih proizvođača solarnih modula. Ranije ovog mjeseca Wang je prestao koristiti svoj iPhone 7 nakon tri godine i kupio je Huawei P30.

Objasnio je da Huawei nije kupljen posve iz suosjećanja. “Tvrtka ima reputaciju zbog bolje kvalitete i jeftinije cijene … P30 je brži i može snimati bolje fotografije.”

Još jedan bivši obožavatelj Applea, Sam Li, koji radi u državnoj telekomunikacijskoj tvrtki u Pekingu, rekao je da je “nekako neugodno izvući iPhone iz svog džepa danas kada svi rukovoditelji tvrtke koriste Huawei.”

Kina je najveće Appleovo inozemno tržište, koje u posljednjem tromjesečju čini 17 posto ukupne prodaje. Prošle godine, Apple je rangiran kao peti najpopularniji kineski pametni telefon s 9,1-postotnim tržišnim udjelom u zemlji.

Tvrtka Apple zarađuje oko 20 posto svojih ukupnih prihoda i dobiti u Kini, koja je najveće svjetsko tržište za pametne telefone. Appleov tržišni udio u Kini već je pao na sedam posto u prvom tromjesečju 2019. godine, uglavnom zbog sve veće podrške kineskih potrošača domaćim brandovima.

Goldman Sachs je u srijedu izjavio da bi zarada tvrtke Apple mogla pasti za gotovo 30 posto ako bi njezini proizvodi bili zabranjeni u kontinentalnoj Kini.

Kineska komunikacijska tvrtka Huawei optužena je od strane Washingtona da špijunira kinesku vladu. Američki predsjednik Donald Trump izdao je nalog kojim se zabranjuje američkim tvrtkama da isporučuju dijelove ili tehnologiju kompaniji Huawei.

U skladu sa Trumpovim planom za uništenje, softverski div Microsoft je uklonio Huawei prijenosna računala iz svojih trgovina. Google je ukinuo Android licencu Huaweiju dok Microsoft šuti o tome hoće li to ukinuti Windows licence za ovu kinesku tvrtku.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Većina Kineza želi prestati kupovati američke proizvode kao odgovor na tarife koje je prošli mjesec nametnula Bijela kuća na robu iz svoje zemlje uslijed rastućih trgovinskih napetosti između Washingtona i Pekinga, navodi se u najnovijem istraživanju

Nedavna studija koju je proveo FT Confidential Research pokazala je će 54 posto ispitanika u preko 300 kineskih gradova “vjerojatno” ili “definitivno” prestati koristiti robne marke SAD-a “u slučaju trgovinskog rata”.

Samo 13 posto među 2.000 ispitanika reklo je da nisu spremni bojkotirati proizvode iz SAD-a.

Drugih 33 posto ili ne kupuje proizvode koji potječu iz SAD-a ili izražavaju neizvjesnost po tom pitanju.

Studija pokazuje da Kinezi, koji će vjerojatno odustti od američkih proizvoda, uglavnom žive izvan velikih gradova, starosti su do 29 godina i uglavnom imaju niže do srednje prihode.

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 13 dana, uglavnom prije nego što je donesena odluka SAD-a o 25-postotnim tarifama na kineski izvoz u vrijednosti od 34 milijarde dolara.

Korak je potaknuo izravni zrcalni odgovor iz Pekinga. Međutim, Kina je, kako se izvješćuje, odbila pozvati na bojkot američkih potrošačkih proizvoda u zemlji.

“Kineske vlasti nisu učinile ništa slično kao prema Japanu i južnokorejskim proizvodima u prošlosti” – izjavio je Kent Kent, viši partner u šangajskom uredu za kontrolu rizika. Kazao je kako je strah od odmazde odmaknuo Peking od takvog poteza.

Prošle su godine kineski državni mediji otvoreno pozvali na odbacivanje dobara i usluga iz Južne Koreje nakon što je zemlja dopustila SAD-u da kod njih postavi svoj proturaketni sustav.

Južna Koreja je pretrpjela gubitke od gotovo 7 milijardi dolara, budući da su turisti iz Kine radije otišli u neku drugu zemlju.

Istodobno je prodaja vozila u Južnoj Koreji dramatično smanjena. U 2012. godini, kineske vlasti pokrenule su bojkot protiv Japana zbog teritorijalnog osporavanja osam malih otoka u Istočnom kineskom moru.

Nakn tog poteza prodaja japanskih automobila u Kini pala je za 32 posto u razdoblju od 12 mjeseci.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Današnja odjevna industrija teška je sedam tisuća milijardi dolara godišnje, a u njezinoj proizvodnji, distribuciji i prodaji upotrebljava se nevjerojatnih osam tisuća sintetskih kemikalija

Potrošači, u zabludi, misle da su sintetska vlakna i boje u odjeći medicinski sigurne. Nažalost, to nije tako.

Ako ste ikad posjetili kineski dućan s odjećom, sigurno ste osjetili neobičan umjetni miris. On dolazi od brojnih kemikalija koje su u Europskoj uniji i SAD-u zabranjene, ali su dopuštene u Kini i drugim azijskim državama, ističe Natural News. Ali, nemojte se zavaravati da ćete kemikalije izbjeći tako što ćete zaobilaziti kineske trgovine i odjeću sa štandova tržnica. Jer, u Kini i širom Azije nalazi se velik dio zapadnjačke proizvodnje.

Kemikalijama je natopljena i odjeća najpoznatijih casual, luksuznih i sportskih brendova. U zemljama trećeg svijeta, propisi koji reguliraju korištenje štetnih tvari u industriji mnogo su blaži, a vlasnici tako prolaze jeftinije. Upravo tamo se proizvodi većina tekstilnih materijala i odjeće, koja se zatim uvozi na Zapad.

Ta roba završava i u našim dućanima, ormarima i naposljetku na našim tijelima. Greenpeace je uspio dokazati da 20 poznatih svjetskih modnih brendova u procesu izrade odjeće koristi i druge, izuzetno opasne kemikalije kojima zagađuje okoliš i ugrožavaju zdravlje ljudi.

Jeste li se ikada zapitali zašto vam se na koži pojavio neobjašnjiv osip, crvenilo, zašto vas muče nesanica ili glavobolja? Možda su za to krivi vaša omiljena majica, suknja, gaćice ili posteljina na kojoj spavate.

Što više sintetske odjeće nosite, to je veći rizik od otrovnih kemikalija i s njima povezanih bolesti. Među njima su kontaktni dermatitis, bolesti dišnih putova, neplodnost pa čak i rak. Kod kupovine odjeće, posteljine i ručnika, obavezno čitajte etikete i nastojte izbjegavati sintetske materijale kao što su rajon, najlon, poliester, akrilik, acetat i triacetat.

Klonite se proizvoda koji se ne gužvaju, ne zahtijevaju peglanje ili se ne skupljaju. Operite i osušite odjeću najmanje dva, a poželjno i tri puta prije prvog nošenja. Prisjetite se, vjerojatno ste i sami puno puta opazili kako tek kupljena majica ima čudan, neugodan miris. Također, klonite se kemijskih čistionica koje koriste perkloroetilen. Ako ga ne koriste, obično će to i istaknuti.

Koža je naš najveći organ, a što dotiče kožu, ulazi u tijelo. Toksini koje naša koža apsorbira prelaze u limfni sustav pa u krv i konačno u jetru. Koža izbacuje dio toksina, no sintetska vlakna guše kožu i blokiraju izlaz pa toksini ostaju u organizmu.

Spoj većeg broja kemikalija može biti otrovniji od svake kemikalije posebno. Otrovi koji u organizam uđu bilo preko kože, završavaju u krvotoku i naposljetku u jetri – organu zaduženom za eliminaciju toksina. Dio tih toksina zatim se iz tijela izlučuje i preko znoja.

Teško je zamisliti količinu otrova kojom veliki igrači na polju tekstila zagađuju okoliš i uništavaju zdravlje ljudi, osobito u Kini gdje se takva roba masovno proizvodi. Odjeća puna ovih kemikalija može najviše pogoditi imunološki sustav, a izaziva i alergije.

Gotovu odjeću proizvođači često izlažu formaldehidu. Neki ljudi zbog toga razviju teže alergijske reakcije na formaldehid. Pamuk umočen u formaldehid, otrovne boje koje izazivaju alergije, opasni nonilfenol etoksilati, kancerogeni ftalati u sintetici – sve su to biokumulativne kemikalije u odjeći koje vas mogu trovati. Proizvođači odjeće u Velikoj Britaniji, recimo, ne moraju deklarirati korištenje kemijskih preparata na etiketama.

I unatoč tome što su testovi na Novom Zelandu otkrili da je razina formaldehida u nekim markama odjeće koja se izvozi iz Kine i do 900 puta veća od propisane sigurnosne granice, slična testiranja nisu provedena i u Velikoj Britaniji.

Elizabeth Salter Green, direktorica svjetski poznate udruge CHEM Trust, upozorava na ftalate koji se koriste kako bi plastika bila fleksibilnija i elastična. ‘Ftalati, koji su povezani s hormonskim poremećajima, kao što su smanjenje muških spermija, nalaze se u brojnim odjevnim predmetima koji na sebi imaju plastične logotipe. Osjetite li plastičan miris novih cipela, morate znati da su puni ftalata’, kaže Salter Green.

‘I tkanine tretirane brominiranim retardantima plamena (BFR), koji se često koriste u noćnoj odjeći za djecu, također zabrinjavaju.’

Prije dvije godine, uoči Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu provedeno je istraživanje koje je obuhvatilo sportsku opremu troje poznatih proizvođača. Dokazalo se kako štetnih kemikalija ima u proizvodima sve te tri kompanije. U neovisnim laboratorijima testirane su kopačke, golmanske rukavice i nogometna lopta kupljene u nizu država širom svijeta, uključujući i Hrvatsku, a najgorima su se pokazale jedne kopačke u kojima je količina toksičnog spoja bila čak 14 puta viša od ograničenja koje je postavio sam proizvođač.

Boje za tkanine su poseban problem. U najvećem broju slučajeva toksične su, kancerogene, čak i zapaljive, a osim bojenja, tkaninama se dodaju kemikalije za izravnavanje, otpornost na mrlje, protiv zapaljenja, za smanjenje elektriciteta, protiv plijesni, bakterija, mirisa…

Neke poznate marke odjeće, svjesne problema, najavile su kako planiraju uklanjanje opasnih kemikalija iz svojih proizvoda najkasnije do 2020. godine.

Na mnogu se odjeću nakon izrade nanosi konzervans formaldehid, da se ne bi gužvala ili upljesnivila u prijevozu. U odjeći proizvedenoj u Kini i Jugoistočnoj Aziji istražitelji su pronašli 100 do 500 puta više formaldehida od medicinski sigurne količine. U posteljini i pidžamama mogu se naći i retardanti – sredstva protiv zapaljenja. Nonilfenol etoksilat (NPE) još je jedna kemikalija često korištena u izradi odjeće.

Zabranjena je u većini razvijenih zemalja, ali četrnaest velikih robnih marki pribavlja odjeću iz pogona u kojima se rabi nonilfenol etoksilat, supstancija koja služi za pranje odjeće nakon bojenja. Nonilfenol etoksilat nije biološki razgradiv i može se nagomilati u tkivu živućeg organizma, vrlo je otrovan za vodene organizme i kod prerade ne smije dospijevati u otpadne vode, a opasnost za ljude jest u tome što taj spoj može poremetiti hormonski sustav.

Vidite li na etiketi napomenu da se dotični odjevni predmet ne gužva, vjerojatno su prilikom proizvodnje upotrijebljene perfluorirane kemikalije (PFC). Crna boja za tekstil i kožu često zadrži p-Fenilenediamin (PPD) koji može izazvati alergijske reakcije.

Držite se prirodnih materijala

Pamuk – i dalje je jedan od najkvalitetnijih i za zdravlje najsigurnijih izbora, posebno organski pamuk, no njega je teže pronaći budući da čini jedan posto svjetske proizvodnje pamuka

Lan – jedno od najčvršćih prirodnih vlakana.

Konoplja – prirodno je otporna na insekte, pa u uzgoju nisu potrebni fungicidi, herbicidi ili pesticidi. Vlakna konoplje čak su četiri puta čvršća od pamučnih vlakana.

Svila – kraljica tkanina pouzdan je prirodan izbor, no pripazite je li obrađena sintetskim bojama.

Vuna – većina vune danas je zagađena kemikalijama, poput pesticida koji se koriste za uništavanje nametnika. Srećom, vuna iz organskog uzgoja sve je raširenija pa nastojte odabrati predmete izrađene od nje.
 
(slobodnadalmacija.hr)

MMF TRUBI DA JE MOGUĆ GLOBALNI EKONOMSKI KRAH, A ON ĆE ZA NJEGA BITI JEDAN OD GLAVNIH KRIVACA

Nastupajući 8. ožujka u američkoj Nacionalnoj asocijaciji za biznis i ekonomiju – zamjenik generalnog direktora MMF, David Lipton, upozorio je da se rizik globalne ekonomske katastrofe i dalje povećava. To je točno, ali to nije cijela istina.

Teško da David Lipton može zamisliti realne razmjere tog problema.

Radi se o tome da je MMF jedan od glavnih krivaca za sadašnju krizu.

On radi jednostavno: nakon što otkrije da vlada neke zemlje nije u stanju isplatiti kredite, MMF joj predlaže da on iz svojih sredstava isplati kreditore i na taj način spasi njen kreditni rejting.

Zauzvrat, ta vlada se obvezuje da će MMF-u isplaćivati ​​dugove novcem koji će uštedjeti na račun smanjenja socijalnih naknada i državnih usluga, kao i na račun prodaje državnih aktiva stranim vlasnicima. U ulozi tih vlasnika često nastupaju klijenti onih istih banaka koje su i ugušile vladu koju “spasavaju” svojim kreditima.

Takvih primjera ima bezbroj.

Danas su to Grčka i Portugal. Tako je prije njih bilo u Irskoj i Latviji.

Međutim, glavni uzrok pada svjetske ekonomije je stagnacija potrošnje u takozvanim razvijenim ili industrijskim zemljama.

Uzmimo za primjer najveću ekonomiju u svijetu – Sjedinjene Države. Sada ekonomska politika neoliberala faktički ruši potrošačko tržište SAD, doslovno satirući potražnju za i uslugama i robom – kako domaćom, tako i uvoznom.

Postoje dvije razorne strategije. Prva je – premještanje industrijske proizvodnje u inozemstvo, s premještanjem radnih mjesta u području stručnih usluga, na primjer, u području proizvodnje softvera.

Umjesto tih radnih mjesta, otvaraju se nova, ali ona su u pravilu nisko plaćena i privremena. Primjerice, mjesta konobara, barmena ili prodavaca-konzultanata.

Kada se radna mjesta prenose u inozemstvo, u zemlji se smanjuju prihodi i kupovna moć stanovništva, a zajedno s tim i porezna osnova.

Da bi se osigurali priljevi u proračun, vlada počinje na svoju štetu privatizirati javnu infrastrukturu (npr. puteve) i izvore prihoda (npr. automate za parkiranje). Tako privatni investitori počinju sakupljaju prihode koji su ranije bili namijenjeni državnoj kasi.

Primjerice, 2008. gradske vlasti Chicaga dale su u zakup 36.000 automata za parkiranje za razdoblje od 75 godina. Prema tom, konzorcij privatnih investitora uplatio je u gradski proračun svega 1,2 milijarde dolara.

Druga i ne manje razorna neoliberalna strategija je – povećanje dužničkog tereta stanovništva. Primjerice, ranije su hipotekarni krediti ograničavani na iznos za čije opsluživanje je odlazilo 25% mjesečnih prihoda obitelji, a preostalih 75% ljudi su mogli koristiti po svom nahođenju ili štedjeti. Danas za hipotekarni kredit obitelj može trošiti do 50% svojih prihoda, odnosno, na taj način je mogućnost za potrošnju smanjena za 25%.

Isto takvu politiku vode banke-kreditori na tržištu automobila.

Ranije je kredit za kupnju automobila odobravan na tri godine, a sada – i do sedam godina, ranije je iznos kredita iznosio do 80% od cijene automobila, a sada – svih 100%. Povećavaju se rokovi i iznosi za plaćanje, a smanjuje mogućnost za potrošnju.

Zbog krajnjeg dužničkog opterećenja, koje je palo na vrat stanovništva, nije moguće povećavati potrošačke potrebe kako to savjetuje MMF. Takvi procesi očituju se ne samo u SAD, nego iu većini drugih zemalja svijeta.

U stimuliranju trgovine neće pomoći ni višestrane trgovinske inicijative – Trans-atlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo i Trans-Tihooceanske partnerstvo, koja podržava MMF.

Glavni i istinski cilj tih sporazuma je da – izvede globalne korporacije iz okvira djelovanja zakona onih zemlja u kojima će one raditi.

Takozvano partnerstvo davat će korporacijama mogućnost da osporavaju nacionalna zakonodavstva. Recimo, ako Francuska odluči da se priključi Trans-atlantskom partnerstvu, američka korporacija Monsanto će moći pozvati na odgovornost francusku vladu na temelju toga što francusko zakonodavstvo koje ograničava korištenje GMO-proizvoda “stvara barijere na putu razvoja slobodne trgovine”.

Teško breme za svjetsku ekonomiju predstavlja i zapadni bankarski sustav. Davanje bankarskih kredita svodi se gotovo u potpunosti na financiranje ugovora o kupnji nekretnina, tvrtka, sirovina i robe široke potrošnje.

Američke banke ne kreditiraju izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, već stvaraju nove dužničke instrumente. A to, sa svoje strane, smanjuje mogućnost za investicije i potrošačke rashode.

Ipak, država na račun poreznih obveznika ili pomoću “nulte” ili negativne kamatne stope, koja klijente banke lišava njihovih akumuliranih sredstava, održava u dobroj formi krupne privatne banke koje su “prevelike da bi se urušile”.

Glavni rizik svjetske ekonomije je u tome što je neoliberalna ekonomija, čije principe i dalje slijede MMF i međunarodne institucije – greška koja može pretvoriti u katastrofu.
 
(fakti.org/uredio:NSP)

Obmanuti riječima “zdrava hrana” u nazivu prodavonice, potrošači ne znajući kupuju upravo ono što žele izbjeći: mnoštvo nezdravih masti, šećera, aditiva, konzervansa, emulgatora …

KEKSI

Staklene ladice prodavaonica zdrave hrane pune su najrazličitijih vrsta keksa. Neki imaju predznak “dijet”, neki “integralni”, neki “zdravi”, ali svi sadrže štetni hidrogenirana biljna ulja, koja se ponekad na etiketi proizvoda spominju i kao “monogliceridi” ili “digliceridi”, i sadrže šećere koji mogu da se sakriju pod pedesetak različitih naziva.

EKSPANDIRANE ŽITARICE

To su žitarice koje su pod velikim pritiskom i visokom temperaturom napuhane. Kako ovakve žitarice nemaju nikakav okus, prelijevaju se uljima ili šećerom. Takve žitarice se nalaze u kupovnim Muslija i rižinog Galeta.

MUSLI

Samo jedan pogled na deklaraciju pokazat će vam da uglavnom sve pahuljice sadrže između 20 i 30 grama šećera na 100 grama proizvoda, to jest četiri-pet žličica šećera. Tijekom prerade žitarica nestaju mnoge njihove hranjive tvari, a napuhani proizvod je ukusan koliko i listovi novinskog papira. Kako bi imale dobar okus, dodaje im se šećer.

INTEGRALNI ŠTAPIĆI

Dok kupujemo vrećicu integralnih štapića, uvjereni smo da pazarimo zdravu grickalicu. Ipak, samo pola sata kasnije, vrećica u kojoj stoje biće natopljena mašću jer je margarin jedan od osnovnih sastojaka ovih grisina, koje se, povrh svega, prže u ulju.

BILJNI SIREVI

Biljne sireve čine biljna mast, biljni proteini, pšenični škrob, emulgator 450, pojačivači arome, konzervansi, boje … jer sve je to potrebno da bi nešto što je napravljeno od biljnih masti izgledom i okusom što više podsjećalo na kačkavalj. Dobra zamjena za vrijeme posta, ali nikako i zdravija.

ENERGETSKE PLOČICE

Pločice od žitarica s medom i suhim voćem i opet neizostavnim hidrogenirana biljnim mastima su slatkiš, a ne zdrava hrana. Mnoge od njih sadrže čokoladu, karamel ili slične dodatke zbog kojih nikako ne mogu da se uvrste u zdrave namirnice.

SUHO VOĆE

Iako smo uvjereni da sa suhim voćem nema greške, brusnice, suhe šljive, datulje i grožđice često su kandirane, odnosno ušećerene, a čim sadrže dodane šećere, više ne mogu da se podvedu pod zdravu hranu.

LANENE PLOČICE

Mnogi ih jedu za doručak uz jogurt, misleći da čine dobro svom organizmu. Istina je potpuno drugačija jer ove pločice sadrže više soli i margarina, odnosno loših transmasnih kiselina nego lana, i kao takve nisu izvor omega-3 masnih kiselina. Osim toga, nesamleveni lan naš želudac ne može probaviti, pa samim tim ni da iz njega uzme hranjive tvari.
 
(blic.rs/uredio:NSP)

Da li vam je kava malo čudna u zadnje vrijeme, i ima čudan miris i okus, evo zašto je to tako…

Najnovije istraživanje Centra potrošača pokazalo je da se prava kava nalazi tek u svakoj četvrtoj vrećici koju kupujemo dok se u ostalim uz zrna ovog napitka nalaze i grašak, žir, kukuruz, soja i ječam

Na ambalaži je kava predstavljena kao čista, bez dodataka, a ispitivanjem smo utvrdili da to nije točno. U stvari, u nju su dodani soja, ječam, kukuruz, žir ili industrijski grašak – naveli su u CEPS.

Problem je što proizvođači na pakiranju ne naznače da ima surogata i ne stave u kom postotku.

Npr. u Srbiji ima više od 200 trgovačkih marki kave, a 90 posto njih nema pravilnu deklaraciju. To znači da nema popisa sastojaka, njihove količine, uvjeta čuvanja, nije naznačena serija, ne piše ništa o alergenima i slično – kaže Ružica Madžarević iz Centra potrošača. U Hrvatskoj nije ništa bolje.

Stručnjaci smatraju da je ubacivanje surogata sve je više praksa malih proizvođaća kave jer na taj način proizvedu veće količine ovog napitka i posao im se više isplati.

Predsjednik Nacionalne organizacije potrošača Goran Papović kaže da se tako obmanjuju kupci.

Mislimo da kupujemo kavu, a u stvari kupujemo grašak ili ječam! Ako ima surogata u kavi, to onda mora pisati i na deklaraciji.

Kazne zbog nepravilne deklaracije nisu toliko visoke, tako da su zlouporabe sve češće.
 
(Telegraf.rs/uredio:NSP)

Treći svjetski rat je u tijeku. On se odvija upravo sada protiv svakog živog bića

Nakon što je nezavisni američki laboratorij Natural Newsa analizirao više od 1000 vrsta različite hrane, od ‘super’ hrane do junk fooda preko vitamina, žitarica i svega što se danas nudi pod oznakom ‘hrana’, Mike Adams, liječnik i glavni znanstvenik ovog laboratorija, došao je do jednog jedinog zaključka: ‘Hrana danas dizajnirana je tako da ubija!”

”Na temelju onoga što sam vidio putem atomske spektroskopije i analize svih tvari koje ljudi konzumiraju na dnevnoj bazi, moram poručiti u grubo da je stanje zaista alarmantno’, govori Adams te dodaje: ‘Dokazao sam kako je hrana danas namjerno dizajnirana, ne da bi čovjek pomoću nje preživio, već upravo suprotno, da ga se što prije usmrti.’

Adams je rekao javnosti kako su istraživanja njegova laboratorija, a koja traju već dugi niz godina pokazala zastrašujuće činjenice kao naprimjer, hrana danas izaziva smrt, psihičke bolesti poput demencije, stresa, depresije pa neplodnost koja se širi, do oštećenja pojedinih organa, ali i ono što je najvažnije, dolazi do gubitka sposobnosti čovjeka da razmišlja racionalno; dolazi do smetenosti, nedostatka koncentracije itd.

Tu su i kožne bolesti, tumori, moždani udari i sve druge napasti koje se kriju iza riječi ‘Hrana’. ‘Puno je toga više nego što su analize pokazale, od kontaminacije hrane teškim metalima koje ljudi svakodnevno konzumiraju, a koje vode u grob same po sebi.

Ovdje se radi o potpuno namjernoj formulaciji toksičnih otrova u proizvodima koji se masovno koriste u cijelom svijetu.’ Rezultat toga je, tvrdi Adams, ono što vidimo: “Masovno ludilo, porast kriminaliteta, kolaps masovne radne snage, povećanje ovisnika o državnoj blagajni, kolaps demokracija koje ne mogu zaživjeti zbog kognitivne retardacije masa koje imaju pravo glasa, porast zatvorske populacije, ali i potpuni kolaps sposobnosti sveopće javnosti koja ne može shvatiti ni osnovne informacije a koje im se serviraju u masovnim medijima.’

Dugoročne posljedice ovog raširenog trovanja hranom su kako upozorava Adams: ‘potpuna propast moderne ljudske civilizacije i to iz više razloga; ekonomske neodrživosti, ekološkog uništenja, masovne depopulacije stanovništva, ali i političkog nasilja koji je sve češći. Da, sve je to zbog hrane’!

Zastrašujući otrovi koje ljudsko biće konzumira!

Npr. u svojoj detaljnoj analizi koju je proveo Adamsov laboratorij, on spominje velike količine ‘yoga mat kemijskih spojeva’, a koje se kako govori koriste u podzemnim željeznicama, ali u svoj široko rasprostranjenoj brzoj hrani, od restorana, preko, kruha, peciva, salama, sireva i svega suhog i mesnatog što možete naći na policama dućana.

Također u velikim količinama u istim namirnicama pronađena je velika količina kemijskog azodikarbonamida koji se povezuje s rakom. No, to nije slučajno, nego, govori Adams taj kemijski spoj namjerno se stavlja i bez ikakve potrebe u hranu za masovnu konzumaciju.

‘Ne postoji logičan razlog zašto kemikalija pod nazivom azodikarbonamid treba biti dodana primjerice, kruhu ili pecivu, i salamama, ona kemijski ne služi tim namirnicama i nema nikakvu nutritivnu ni zaštitničku svrhu. Čini se kako se on dodaje samo kao otrov za stotine milijuna potrošača koji ga bespotrebno konzumiraju.’

Adams se posebno bazirao i na vitamine te na takozvanu zdravu hranu koja je također zatrovana. Primjerice, popularni umjetni vitamini koje masovno ljudi koriste kao nadomjestak prehrani toliko su zatrovani bakrom da je to nevjerojatno. Vitamini se uzimaju na dnevnoj bazi, a takva konzumacija bakra dovodi do mentalnog ludila i psihoze. Naravno kada ljudi obole od mentalnih bolesti uslijed vitamina opet se okreću istim farmaceutskim otrovima.

Biljke koje kupujete zatrovane su olovom, tvrdi Adams, na temelju istraživanje njegova laboratorija. Biljke su tretirane raznim dodacima iz Kine prepunih olovom. Adams upozorava da je čak 90 posto biljaka koje su testirane imale u sebi zabrinjavajuće razine olova. Kako govori, olovo je teški metal koji oštećuje ljudski mozak. On uzrokuje demenciju i Alzheimera i ubrzava raspad ljudskog mozga. Zastrašujuće je da to ljudi koriste, napominje Adams.

To su samo neki od rezultata ovog istraživanja. No ovaj spektroskopski laboratorij pronašao je još nešto. A to su velike količine aluminija u zraku i na poljoprivrednim površinama, a koje padaju direktno s neba. Adams tvrdi da su njegova istraživanja potvrdila da je planeta, zemlja i zrak prekrivena aluminijem.

Izmjeren je zrak unutar laboratorija, izvan zgrade, oko poljoprivrednih površina i dokazano je da aluminija ima svugdje, ne možemo ga izbjeći, ali najveće koncentracije su naravno oko usjeva što dokazuje da se usjevi posebno tretiraju iz zraka otrovnim kemijskim supstancama poput aluminija. Za sve oni koje ne znaju Adams upozorava da je udisanje i konzumiranje aluminija uzročnik degenerativnih poremećaja mozga, cijele ljudske populacije.

Još jedna studija pokazala: Ubijaju nas

Dr. Stephanie Seneff, viši znanstveni istraživač, biolog i toksikolog na MIT-ovom odjelu računalne znanosti i umjetne inteligencije, napravila je veliku pomutnju unutar ‘znanosti. Ona, za razliku od većine dobro plaćenih znanstvenika ne vodi brigu o farmaceutskim korporacijama niti se dodvorava plaćeničkom sustavu koji ju godinama ucjenama i prijetnjama tjera da šuti. Ona je hrabro razotkrila jednu od najvećih zavjera u čovječanstvu – a to je da su ljudi diljem svijeta napadnuti otrovom.

Puno se govori o chemtrailsima, GMO hrani, cjepivima no propagandne i većinom ‘naštimane’ znanstvene studije koje su uvijek na strani korporacija imaju prednost u masovnim medijima pa glas ovakvih znanstvenika većinom ne stigne daleko.

On bude ušutkan ili pak diskreditiran u samom početku. Seneff je do svojih otkrića došla proučavajući bolest autizma na kojemu je radila više od sedam godina. U svojem je radu dokumentirala, a kasnije i javno objavila nepojmljivo kontinuiran porast autizma u posljednjih 20 godina. Kako govori, nešto joj je postalo sumnjivo u trenutku kada je shvatila da će samo u SAD-u do 2025. godine više od polovice djece biti bolesno od autizma ako se ovaj trend nastavi. Zamislite više od 50 posto sve rođene djece moglo bi bolovati od autizma u skorije vrijeme.

Odlučila je iskopati razlog zbog kojeg djeca masovno obolijevaju od autizma i znanstvenim studijama došla je do odgovora. Ona jasno tvrdi kako su za autizam, ali i sve druge bolesti, poput Parkinsove, i sve raširenije demencije uzrokovale GMO korporacije u suradnji s industrijom cjepiva i geoinženjeringom koji se odnosi na zaprašivanjem planeta aluminijem i ostalim teškim metalima.

Tu su i sve rašireniji herbicidi koje prema najnovijem istraživanjima u svome tijelu ima gotovo svaki čovjek, a za koje je i Svjetska zdravstvena organizacija priznala kako uzrokuju rak. Seneff upozorava da sustavna izloženost ljudskog tijela tom koktelu teških metala, s kojim smo svakodnevno bombardirani, izaziva jednu vrstu potpunog sloma organizma, a gore nabrojane bolesti odgovor su na to. Sneff je okrivivši GMO korporacije, ali i geoinženjering (Chemtrails) u svojoj dvosatnoj prezentaciji upozorila ljude na rat u kojem ljudi nesvjesno sudjeluju.

Kao što možete vidjeti iz ovih malih primjera, svijet oko nas se danas koristi kao oružje protiv čovječanstva. To je vrlo podmukao i tihi rat protiv čovječnosti, vrlo dobro zakamufliran, a posljedice su strašne. Hrana koju jedemo mijenja ljudsko biće, a samim time i stvarnost koju živimo.

Prvi svjetski rat vodio se u rovovima s vojnicima i stvarnim oružjem od olova. Drugi svjetski rat bio je namjerno izazvan i bio je genocidnog karaktera. Bitka se vodila naprednim kinetičkim oružjem, ali i kemijskim oružjem osmišljenim od farmaceutske industrije. Nakon Drugoga svjetskoga rata i nacističke ere rat se prividno prikriva, a vođe iz nacističkog doba osnivaju farmaceutsku industriju koja u svojim rukama drži i hranu i lijekove cijeloga svijeta. Treći svjetski rat je u tijeku. On se odvija upravo sada protiv svakog živog bića.

Rješenje je masovno buđenje Božjom providnošću na koje nisu računali kada su nam u hranu počeli stavljati otrove za masovnu retardaciju stanovništva.
 
(dnevno.hr/uredio:NSP)

„Svjesna i inteligentna manipulacija organiziranih navika i mišljenja masa je važan element u demokratskom društvu. Oni koji manipuliraju mehanizmom društva čine nevidljivu vladu koja je istinska vladajuća moć zemlje. Nama se upravlja, naši umovi su profilirani, naši ukusi formirani, naše ideje sugerirane.“

(citat iz knjige „Propaganda“ Edwarda Bernaysa)

To je logična posljedica načina na koji je organizirano društvo. Ogromni broj ljudskih bića mora surađivati ​​na ovakav način, kako bi zajedno glatko funkcionirali i kao demokratsko društvo.

Mediji su u vlasništvu bogatih ljudi koji odlučuju što će doprijeti do javnosti. Nadalje, ukoliko ste prošli kroz elitni sustav obrazovanja, završili odgovarajuće škole, možda Oxford, naučili ste da postoje određene stvari koje naprosto nije ispravno reći, kao i određena mišljenja koja nije ispravno imati. To je uloga socijalizacije kroz elitne institucije i ako vas ne ne uspiju prilagoditi, ispadate iz igre.

Tek primjera radi, u Hrvatskoj je otvorena „Edward Bernays“, Visoka škola za komunikacijski menadžment. To je privatna visokoobrazovna institucija, prva u Hrvatskoj i na području jugoistočne Europe koja izvodi cjelovito specijalizirano obrazovanje na području komunikacijskog menadžmenta i odnosa s javnošću.

Tko je bio E. Bernays po kojemu ta visoka škola nosi ime?

Pionir ili „otac propagande“ koji 1928. piše: „Američka poslovna zajednica je bila impresionirana propagandnim akcijama. Tada su bili u problemu, jer je zemlja formalno postala demokratskija i sve više ljudi je moglo pristupiti izborima.

Kako je Amerika bivala bogatija, pristizalo je sve više imigranata i što nam je bilo činiti? Postalo je preteško vladati kao privatnim klubom. Očigledno, samo je jedan odgovor, morate imati pod kontrolom kako i što ljudi misle.“

Primjera manipulacija ima bezbroj, dotaknimo se tek djelića povijesti.

Dvadeseto stoljeće je obilježeno isprovociranim i pomno planiranim procesom kojemu je cilj pretvoriti sveukupno društvo u (anti) društvo u kojemu se „Ja“ pretpostavlja onome nekadašnjem „Mi“.

Netko će reći da je sve „teorija zavjere“, no povijesne činjenice govore drugačije.

Nećak Sigmunda Freuda, Edward Bernays je bio prvi u nizu znanstvenika koji su radili na usavršavanju „znanosti kontrole misli“. U političkoj sferi je upravo on naveo masovnu psihološku manipulaciju kao „inženjering pristanka“.

Koristeći propagandu i psihološku manipulaciju za uvjetovanje potrošača na kupnju proizvoda (tako je počelo), nazivao je to „odnosima s javnošću“.

O tome govori i četvrti dio BBC-evog dokumentarca „The century of Self“:

Dvadeseto stoljeće se opravdano može nazvati stoljećem sebičnosti. Ovaj dokumentarac upire prstom u Sigmunda Freuda i njegovog nećaka, Edwarda Bernaysa.

Već prije Prvog svjetskog rata političari i biznismeni koriste njihova saznanja i tehnike kako bi naveli ljude da im ili daju glasove na izborima ili kupuju njihove proizvode, a Woodrow Wilson Bernaysa postavlja na čelo „Povjerenstva za informiranje javnosti“ kako bi provodio proratnu propagandu.

Ovdje Bernays uvelike koristi i pretvara u praksu Freudovu teoriju da je ljudsko ponašanje vođeno nesvjesnim instinktivnim porivima.

Služeći se upravo Freudovim napucima, on cilja na nesvjesne i iracionalne osjećaje kod stanovništva i uspješno navodi inače duboko izolacionistički nastrojenu američku javnost na prihvaćanje ideje o sudjelovanju u Prvom svjetskom ratu.

Bernays po svršetku rata, nakon uspješno odigrane uloge inženjeringa u ratnohuškačkoj vladinoj propagandi, u mirnodopsko vrijeme nudi svoje „usluge“ korporacijama i svesrdno pomaže u potrošačkog društva.

Cilj je kulturu „potrebe“ pretvoriti u kulturu „želje“ i natjerati potrošača da kupuje, kupuje….i pritom se osjeća bolje. Bernays, svjestan negativnih konotacija vezanih uz termin propagande, smišlja onaj „odnosi s javnošću“.

Već ’20-ih u Americi je konzumerizam uvelike zaživio, 1927. društveni kritičari izražavaju zabrinutost zbog činjenice što Amerikanci više nisu građani, već „potrošači“, a 1929. dolazi do poznatog gospodarskog sloma.

Bernaysova propaganda je uspješna, građani se zadužuju kod banaka, kupuju dionice, tržište dionica bilježi rekordne rezultate, ali se pod pritiskom kupnje posuđenim novcem ubrzo slama. Tijekom „Velike depresije“ Bernays fokusira napore na utjecaj na političke poglede javnog mnijenja.

Ni on, niti sam Freud nisu vjerovali u ljudsku jednakost. Uplašeni rastućom fašizacijom Europe u to vrijeme, obojica vjeruju kako demokracija nije siguran oblik vladavine s obzirom na činjenicu da je „čovjek podložan nesvjesnim porivima“.

Obojica vjeruju kako je čovjeka nužno kontrolirati i da demokracija može funkcionirati samo ako se kontinuirano provodi ciljani inženjering.

Potrošač će ostati trajno politički pasivan ukoliko njegova iracionalna želja bude zadovoljena uvijek novim proizvodima koje može kupiti.

1936. Nacionalni savez proizvođača upošljava Bernaysa u pokretanju ideološke kampanje usmjerene protiv „New Deala“ i protiv rastućeg „unionizma“ kojeg Alex Carey spominje u Preuzimanju rizika u demokraciji (Taking the Risk of Democracy).

Po svršetku Drugog svjetskog rata, Bernaysove usluge koristi CIA, gdje on djeluje kao savjetnik u pitanjima kako obuzdati i kontrolirati „iracionalnu agresiju“ masa. Tijekom svoje službe u CIA-i, Bernays osmišljava i provodi i kampanju za Eisenhowerovu administraciju, koja ima za zadatak uvjeriti američku javnost u direktnu „prijetnju sovjetskog komunizma“.

Dijelom te kampanje je bila i mobilizacija javnosti i dobivanje potpore Kongresa za puč protiv demokratski izabranih vlasti u Gvatemali 1954., kada je svrgnut predsjednik Jacobo Arbenz.

Tada je naime Bernays radio i u korist United Fruit Company, koja je bila zabrinuta zbog Arbenzove najave agrarnih reformi kojima bi United Fruits izgubile svoje ogromne plantaže banana u Gvatemali.

U nastavku, naravno, „odnosi s javnošću“, odnosno propaganda, bujaju kao prava industrijska mašinerija koja zapošljava cijele timove psihoanalitičara, stvaraju se ciljane grupe koje imaju za zadatak reklamu učiniti efektivnijom, privlačnijom, koje ciljaju na ono naše nesvjesno i to u svim sferama naših života.

Kada kritizirate medije i kažete: „Gle, ovaj novinar je napisao ovo ili ono, a to nije istina!“, dotični će se naljutiti i objasniti vam kako mu nitko ne govori što i kako da piše, jer on piše što misli ili smatra ispravnim.

„Sve to o pritiscima i ograničenjima su gluposti, jer nikad nisam bio pod pritiskom”, uobičajeni je odgovor.

To zapravo može biti i točno, ali poanta je da ti novinari nikada ne bi bili unutar mainstreama, osim ukoliko se već nisu dokazali kao podobni, jer su „programirani“ reći pravu stvar. U protivnom, nikada ne bi došli u priliku reći što misle. Fakulteti su postali rasadnici ideoloških disciplina i socijalizacije kadrova koji ulaze u sustav.

I što nam govori struktura tog cijelog sustava? Kakve vijesti možemo očekivati? To je prilično jasno. Uzmimo primjerice The New York Times. Radi se korporaciji koja proizvodi, ali proizvod nije informacija, nego sama publika.

Nije im bitan novac koji će zaraditi time što ćete vi kupiti njihove novine, štoviše, sretni su što svoje priče mogu servirati na internetu posve besplatno i dostupne svima. Oni zapravo gube novac kada kupujete novine. Publika je proizvod. Proizvod su i povlašteni ljudi, baš kao i ljudi koji pišu za novine, najviše razine odlučivanja ljudi u društvu. Morate prodati proizvod na tržištu, a tržište su, naravno, oglašivači, opet druge tvrtke.

Bilo da su u pitanju televizija ili novine, prodaje se publika. Korporacije prodaju odgojenu publiku drugim korporacijama. U slučaju elitnih medija to je velik i unosan posao.

Većinski vlasnik njemačkog RTL-a njemačko je privatno poduzeće Bertelsmann AG sa sjedištem u Guterslohu. Ono posjeduje 90,5 posto dionica dok je ostatak u vlasništvu malih dioničara. Ponosni vlasnik paketa od 25% dionica RTL-a u Hrvatskoj je koncern Agrokor Ante Todorić. No, Bertelsmann AG nije klasično poslovno poduzeće kojeg motivira samo profit. Vlasnici Bertelsmann AG-a su njemačke bogataške, milijarderske obitelji Mohn i Bertelsmann kroz svoju obiteljsku zakladu Bertelsmann Foundation.

A temeljni ciljevi zaklade Bertelsmann, prema njihovom vlastitom priznanju, nisu ekonomske već političke prirode. Poduzeće Bertelsmann ima stoljetnu tradiciju u izdavaštvu, u novije vrijeme i u komunikacijama, te djeluje po cijelom svijetu pod raznim imenima i firmama u svojem vlasništvu. Kada su svojedobno kupovali renomiranu američku izdavačku kuću Random House, pod pritiskom američkih novinara Bertelsmanni priznaju kako su tijekom vladavine Adolfa Hitlera bili najveći nakladnik nacističke promidžbe u Trećem Reichu. No, zaklada Bertelsmann tvrdi kako su joj primarni ciljevi „širiti demokraciju“.

Zaklada Bertelsmann je prisutna i u Hrvatskoj. 2. lipnja 2005. godine u Zagrebu je organizirala dvodnevni forum pod nazivom ‘Jugoistočna Europa na putu u EU’ na koji su, kako prenosi HINA, došli predstavnici dvadeset zemalja, deset vlada i šest međunarodnih organizacija. Predsjedatelj foruma bio je član izvršnog odbora Bertelsmann zaklade Werner Weidenfeldt, a među govornicima su bili tadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader, austrijski Wolfgang Schuessel, tadašnja ministrica vanjskih poslova, sada predsjednica RH, Kolinda Grabar Kitarović, Dimitrij Rupel i drugi.

Nova TV također je u stranom vlasništvu. Većinski vlasnik Nove TV je američki Central European Media Enterprises. Najznačajniji vlasnik Nove TV većinski je vlasnik CEME Ronald Lauder, jedan od nasljednika kozmetičkog carstva Estee Lauder.

Manje poznato, ali mnogo važnije za nas je, što je Ronald Lauder bio američki veleposlanik u Beču od 1986. do 1987. godine, a prije toga u Pentagonu podtajnik Ministarstva obrane za Europu i NATO.

U svibnju 2009. Lauder prodaje 31% CEME, samim time i Nove TV, američkom divu Time-Warneru za 240 milijuna dolara, no još uvijek je većinski vlasnik.

Westdeutche Allgemeine Zeitung Medien Gruppe (WAZ), najveći je dioničar Europapress Holdinga (EPH). EPH i WAZ su izdavači najvećeg broja novina i publikacija. Njihov udio pokriva oko 60% ukupno medijskog prostora u Hrvatskoj.

Pobrojimo neke: Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Sportske novosti, Dubrovački vjesnik, Šibenski list, Globus, Auto-klub, Auto-blic, Gloria, Cosmopolitan, Moto-klub, Playboy, itd. WAZ-ov glavni izvršni direktor od 2002. je Bodo Hombach, svojevremeno jedan od najutjecajnijih političara njemačke Socijaldemokratske stranke (SDP) i čvrsti zagovornik europske politike.

Bodo Hombach bio je šef kabineta njemačkog kancelara Gerharda Schrodera od 1998. do 1999., a zatim i glavni koordinator EU Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe (1999-2002).

Hombach svojevremeno izjavljuje: „Htio bih se od Zagreba do Dusseldorfa voziti bez putovnice“. Ispunila mu se želja.”

Najveći pojedinačni dioničar Novog lista, a čini se i Glasa Slavonije je bio misteriozni Media Development Loan Fund iz New Yorka, među čijim je financijerima i nezaobilazni, sveprisutni George Soros, famozni investitor i multimilijarder koji spada među 10 najbogatijih Amerikanaca. Tu su se nalazili i još neki opskurni fondovi iza kojih se, neki smatraju, krije CIA.

MDLF je registriran u New Yorku kao „neprofitna organizacija“ i suosnivač i izvršni mu je direktor, od samoga početka Aleksandar Vučinić, koji je na tu poziciju došao direktno iz Soroseve zaklade za koju je radio tijekom rata u Pragu. Među krupnijim vlasnicima Glasa Slavonije nalazila se i kontroverzna austrijska HYPO Alpe Adria Banka.

I na kraju, što reći o prirodi medijskog proizvoda? Očita pretpostavka je da proizvod medija odražava interes kupca i prodavača, institucija i sustava moći koji ih čine onime što jesu.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:nsp)

BP (British Petroleum) je platio rekordnih 20 milijardi $ za podmirenje preostalih građanskih tužbi koje se odnose na „Deepwater Horizon“ katastrofu (4 milijarde dolara odšteta po prethodnim tužbama), a i Volkswagen se suočava sa daljnjim tužbama glede prakse izbjegavanja propisanih standarda emisije štetnih plinova.

I drugi proizvođači su dostigli neslavne vrhunce koji su rezultirali velikim kaznama za sigurnosne prekršaje. Primjerice, General Motors s 900 milijuna dolara novčane kazne s ciljem odgađanja kaznenog progona. U nizu kažnjenih globama se našao i japanski proizvođač zračnih jastuka Takata koji je platio 200 milijuna dolara, a tu su i kazne od 105 milijuna dolara Fiat Chrysleru i 70 milijuna koje je platila Honda.

Najveće banke i dalje plaćaju velike kazne za rješavanje raznih pravnih zavrzlama, stoga je jasno kako je praksa plaćanja kazni isplativija od etičnog poslovanja, ako pretpostavimo da takvo što još uvijek postoji u korporativnom miljeu. Pet banaka (Citigroup, J.P. Morgan Chase, Barclays, Royal Bank of Scotland i UBS) moraju platiti ukupno 2,5 milijarde dolara Ministarstvu pravosuđa i 1,8 milijardi dolara Federalnim rezervama u vezi s optužbama zbog urote u manipulacijama deviznim tržištem. Slučaj je odradilo američko Ministarstvo pravosuđa (Department of Justice), no neobičan je po tome što su banke priznale krivnju, a u konačnici ostaje “neobjašnjeno” kako optužujuća presuda nije omelo njihovo uobičajeno poslovanje.

Anadarko Petroleum je pristao platiti više od 5 milijardi dolara kazne kako bi se riješio optužbi zbog nelegalnog odlaganja toksičnog otpada.

U drugom velikom slučaju zagađivanja okoliša, tvrtka za proizvodnju umjetnih gnojiva Mozaik pristaje na nagodbu oko optužbi za opasne radnje odlaganja otpada u osam objekata i to na način da osniva zakladu „tešku“ 630 milijuna dolara, te troši daljnjih 170 milijuna na projekte ublažavanja nastalih šteta.

Ovi primjeri su, kao i brojni drugi, od kojih su tek neki navedeni u daljnjem tekstu, pobrojani uz pomoć nove baze podataka Tracker, koja prati ponašanje korporacija. Taj istraživački projekt je pokrenut ove godine, a trenutno pokriva pitanja okoliša, zdravlja i sigurnosti u slučajevima iz 13 američkih saveznih agencija, a u 2016. godini će proširiti djelovanje i na sve ostale kategorije prekršaja:

#1. Financijske prijevare – Zavod za financijsku zaštitu potrošača je kaznio Citibanku sa 700 milijuna dolara kazne za zavaravajuću marketinšku kampanju oko kreditnih kartica.

#2. Varanje štediša – Građanska banka je kažnjena s 18,5 milijuna dolara od strane CFPB-a, jer je zadržala razliku u novcu koja je nastala pogrešnim ispunjavanjem slipova od strane građana, klijenata te banke.

#3. Varanje potrošača – Istraga provedena u New Yorku je otkrila kako Whole Foods vara građane time što na zapakiranim proizvodima navodi težinu veću od stvarne, što je rezultiralo grubo napuhanim cijenama proizvoda.

#4. Kontaminacija hrane – Novčane kazne u području sigurnosti hrane su prerijetke, no, podružnica tvrtke ConAgra je ipak kažnjena globom u iznosu od 11,2 milijuna dolara za distribuciju salmonelom zaraženog kikiriki maslaca.

#5. Krivotvorenje lijekova – Johnson & Johnsonova podružnica McNeill-PPC je priznala krivnju u vezi optužbi za prodaju krivotvorenih lijekova za djecu, te su platili 25 milijuna dolara kazne. Radi se o lijekovima u slobodnoj prodaji za koje nije potreban recept liječnika. Ne spominje se koliko je djece pretrpjelo štetu zbog korištenja lažnih lijekova.

#6. Ilegalni marketing – Sanofi, podružnica tvrtke Genzyme je postigla dogovor s državnim tužiteljstvom po pitanju optužnice koja ih je teretila za neistinitu promociju Seprafilm uređaja koji nisu odobreni od strane Agencije za sigurnost hrane i lijekova (Food and Drug Administration). Platili su 32,6 milijuna dolara kazne i time se riješili daljnjeg kaznenog progona.

#7. Neprijavljivanje sigurnosnih nedostataka – U vrhu liste tvrtki koje ove godine nisu prijavile sigurnosne nedostatke, prema Komisiji za zaštitu potrošača i sigurnost proizvoda, su General Electric (3,5 milijuna dolara kazne), Ured Depot (3,4 milijuna kazne) i LG Electronics (1,8 milijuna).

#8. Sigurnost na radu – Tvrtka Bumble Bee pristaje platiti 6 milijuna dolara kazne zbog optužnice koja ih je teretila za namjerne teške prekršaje zanemarivanja sigurnosnih mjera, koje su dovele do smrti radnika koji je ostao zarobljen u industrijskoj peći spomenute tvrtke u južnoj Kaliforniji.

#9. Povrede sankcija – Deutsche Bank je kažnjena sa 258 milijuna dolara za prekršaje vezane uz transakcije sa zemljama poput Irana i Sirije, koje su pod američkim sankcijama.

#10. Onečišćenja zraka – Proizvođač stakla, Guardian Industries, prekršivši odredbu Zakona o čistom zraku prisiljen je potrošiti 70 millijuna dolara na nove uređaje za kontrolu štetnih emisija.

#11. Zagađenje mora – Talijanska tvrtka Carbofin je kažnjena s 2,75 milijuna dolara za kazneno djelo krivotvorenja svoje evidencije, kojom je pokušala prikriti činjenicu da je pomoću uređaja poznatog kao “čarobna cijev” prikupila mulj, otpadna i kontaminirana ulja i otpadne vode, te ih ispustila direktno u more bez korištenja pročišćivača.

#12. Klima – Odvjetnik iz New Yorka istražuje je li Exxon Mobil namjerno obmanjivao dioničare i javnost o rizicima klimatskih promjena.

#13. Lažna potraživanja – Millennium Health pristaje platiti 256 milijuna dolara nagodbe u tužbi zbog naplaćenih nepotrebnih ili nepostojećih testova Medicareu, Medicaidu i drugim saveznim zdravstvenim programima.

#14. Ilegalno lobiranje – Lockheed Martin je platio 4,7 milijuna kazne po optužbi da je nezakonito koristio državni novac u svrhu lobiranja kod saveznih službenika za produženje ugovora laboratoriju za nuklearno oružje Sandia.

#15. Fiksiranje cijena – Američko Ministarstvo pravosuđa je optužilo njemačkog proizvođača automobilskih dijelova Roberta Boscha za urotu oko prepravljanja cijena. Nakon što je priznao krivnju, kažnjen je globom od 57,8 milijuna dolara.

#16. Mito i korupcija – Goodyear Tire & Rubber plaća globu u iznosu od 16 milijuna, nakon što ih je Povjerenstvo za sigurnost i vrijednosne papire optužilo za davanje mita kako bi nastavili s prodajom svojih proizvoda u Keniji i Angoli.

#17. Krađa plaća – Oilfield services company Halliburton plaća 18 milijuna dolara kazne zbog nepropisno kategoriziranih preko 1000 zaposlenika kojima su uskratili platiti prekovremeni rad.

Mnoge korporacije su sudionici u teškim kršenjima ljudskih prava i onečišćenju okoliša. Politika globalne ekonomije i slobodnog tržišta koju predvode velike korporacije otežava kontrolu načina njihovog poslovanja, a same korporacije su sve spretnije i inovativnije u zataškavanju vlastitih zlodjela, gotovo da postaju „nedodirljive“. Gore spomenute tvrtke i djela za koja su kažnjene su tek kap u moru, dok daleko veća zla koja proizvedu opstaju i ostaju nekažnjena. Ponovimo, praksa plaćanja kazni ostaje i nadalje daleko isplativija od etičnog poslovanja.

Da korporativni zločini nisu nikakva novost, valja spomenuti i one koji se desetljećima neometano odvijaju pred očima cijelog svijeta.

Primjer 1 – Ahava

Nakon arapsko-izraelskog rata 1948. godine, Palestina je podijeljena u tri dijela, Izrael uzima 77% područja, Pojas Gaze i Zapadnu obalu. To je rat koji traje 65 godina. Stotine tisuća autohtonih Palestinaca su izbjegli i prisiljeni pronaći domove u susjednim zemljama, Gazi i na Zapadnoj obali.

Ujedinjeni narodi su osudili izraelsku okupaciju palestinskih teritorija Rezolucijom 242 u kojoj stoji kako je “nedopustivo stjecanje teritorija silom”. Međutim, izraelska naselja su na prostorima suverene palestinske države, tako i naselje Mitzpe Shalem, zasnovano 1970. na okupiranom zemljištu, gdje je smještena i Ahava, kozmetička tvrtka koja koristi blatom bogatim mineralima iz Mrtvog mora u proizvodnji preparata za njegu kože. Blato iz Mrtvog mora već godinama donosi ogromne prihode kompaniji Ahava, izraelskom naselju Mitzpe Shalem i svim dioničarima poput Gaon Holdingsa i Shamrock Holdingsa od 1988. do danas.

U međuvremenu, Palestincima je onemogućeno uživati ​​ekonomsku korist plodova zemlje koja im je oduzeta. Slijedom toga se poslovanje te tvrtke slobodno može okarakterizirati kao „okupacijsko profiterstvo“ i predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava.

Primjer 2 – Bayer

Njemačka kemijska i farmaceutska kompanija koja, između ostaloga, proizvodi ubojite pesticide koji teško remete eko sustav i održavaju monopol nad cijenama lijekova. Biotehnologija kojom se koriste proizvodi visoke vrijednosti polimera. Bayer je, kao i većina velikih korporacija, usmjeren isključivo na profit i dosljedni su u odbijanju priznanja šteta koje uzrokuju aktivnosti tvrtke.

Pesticidi iz njihovih proizvodnih pogona teško oštećuju ljudsko zdravlje, a utječu i na populaciju pčela. Pčele oprašuju 30% prehrambenih usjeva i 90% divljih biljaka. Ove biljke ovise o pčelama koje ih oprašuju, a ljudi ovise o usjevima za opskrbu hranom. U travnju 2013. godine je EU zabranila većinu neonikotidnih pesticida , ali oni se još uvijek koriste u Sjedinjenim Američkim Državama. Bayer je podnio tužbu protiv EU odmah nakon zabrane tih pesticida. Kao i druge velike farmaceutske tvrtke, Bayer kontrolom cijena onemogućava široj populaciji pristup potrebnim lijekovima.

Kako je spomenuto na početku ovog članka, korporativna elita je doista spretna u izvrtanju činjenica, pa Bayer na ročištu održanom u travnju 2014. iznosi tezu kako njihovi pesticidi ne predstavljaju opasnost za pčele, već je za sve kriva grinja Varroa.

Korporacija se služi taktikama koje uključuju cijeli spektar aktivnosti, od PR-a, preko financiranja ili kupnje znanstvenika kojima je domaća zadaća dokazati kako tvrtka brine o pčelama, a krivnju prebacuju na poljoprivrednike. Nedavno je Bayer objavio knjigu za djecu s pričama o pčelama koje su bolesne jer su ih napale Varroa grinje, a Bayer u konačnici briljira u ulozi spasitelja koji ima lijek za bolesne pčelice.

Znanstvena istraživanja su dokazala štetnost spomenutih pesticida i po zdravlje ljudi, posebice na razvoj mozga.

Nadalje, ta tvrtka uporno nastoji omesti proizvodnju generičkih lijekova primjerice u Indiji, a koji bi mogli biti prodavani po daleko povoljnijim cijenama, te samim time dostupni svima. Marijn Dekkers, direktor Bayera je izjavio kako „Bayer proizvodi lijekove za „zapadne pacijente“ koji ih mogu platiti.“

Spomenimo da je Dekkers član Upravnog odbora General Electric u SAD-u. Predsjednik je njemačke grupacije kemijske industrije (VCI) sa sjedištem u Frankfurtu, te potpredsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) iz Berlina. Dekkers je također član poslovnog vijeća i poslovnog okruglog stola, dvije američke udruge poslovnih lidera i izvršnih direktora.

Indijske tvrtke mogu proizvesti generičku verziju lijeka protiv raka za 200 dolara mjesečno, a Bayer prodaje brendiranu verziju lijeka Nexavar za 8000 dolara mjesečno.

Pokretanjem pravnih akcija protiv manjih indijskih tvrtki za proizvodnju generičkih lijekova Bayer pokušava monopolizirati cijene lijekova. Njemačka kompanija tvrdi kako radi na podmirivanju globalnih zdravstvenih potreba, ali je u stvarnosti usmjerena isključivo na vlastiti profit. Bayer visokim cijenama milijunima ljudi onemogućava pristup lijekovima.

Primjer 3 – The Hershey Company

Proizvođač Kit-Kat-a iskorištava i zlorabi prava radnika u svojim tvorničkim pogonima smještenim u zapadnoj Africi. Njihove čokolade ovise o jeftinoj radnoj snazi i prisilnom radu djece na farmama kakaa diljem Obale Bjelokosti koja proizvodi 40% svjetske ponude kakaa za industriju. Prema američkom Ministarstvu rada (Department of Labor), zapadnoafričke kakao farme zapošljavaju djecu od 12 do 14 godina, koja su dovedena, često i prisilno, iz susjednih zemalja.

Radi se o siromašnim regijama u kojima cijele zajednice u potpunosti ovise o prihodima od rada u industriji kakaa, te su prisiljeni pristati na krajnje neadekvatne uvjete rada, što tvrtke poput The Hershey Company beskrupulozno koriste.

Primjer 4 – Investicijska banka HSBC

HSBC je vodeća globalna banka, prvenstveno orijentirana na investicijsko bankarstvo. Podrijetlom je iz Velike Britanije, a posluje u više od 85 zemalja svijeta. HSBC financira i proizvodnju palminog ulja, a ujedno je i dioničar u tvrtkama poput Sime Darby i Wilmar International. HSBC-ova financijska aktivnost uzrokuje teška kršenja ljudskih prava u Maleziji, Indoneziji, Liberiji, Ugandi i drugdje, a te zemlje istodobno trpe teška zagađenja okoliša.

Proizvodnja, primjerice, palminog ulja u lokalnim tvornicama se odvija na krajnje neodgovoran način, a lokalno stanovništvo biva silom protjerano iz domova, sa svoje zemlje na kojoj su živjeli i radili godinama, te su tako lišeni hrane i sredstava za život.

HSBC je u više navrata optužen za pranje novca i druge kriminalne aktivnosti, no kako se čini, ta je banka prevelika da bi joj se ozbiljno sudilo.

Banka i rukovoditelji uključeni u kriminalne radnje pranja novca dobivaju imunitet i dalje ostaju na čelu te korporacije. Kažnjeni su s 1,9 milijardi dolara, koliko HSBC zaradi u svega mjesec dana poslovanja. Poslovanje se neometano nastavlja.

Suviše je ovakvih, pa i puno gorih primjera kriminalnog poslovanja velikih korporacija da bi ih se pobrojalo u samo jednom članku. Na crnoj listi su mnogi drugi: Ralph Lauren, McDonalds, KBR (KELLOGG, BROWN, AND ROOT), Glencore Xstrata, Ghirardelli Chocolate Company, FORD MOTOR COMPANY, FIFA, DYNCORP/CSC, COCA-COLA, Chevron, Century International Arms, CATERPILLAR, Blackwater International (Xe Services), Barrick Gold, Bank of America, Alpha Natural Resources, Wal-Mart, te mnoge druge iz te povlaštene skupine nedodirljivih.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:nsp)

Kao što smo predviđali, američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) drsko je izdala povjerenje javnosti odobravanjem prve svjetski genetski modificirane (GM) životinje za prehranu ljudi

Radi se o ekperimentalnom GMO lososu, koji je uzgojem u laboratoriju. FDA će sigurno započeti priče o spašavanju čovječanstva i gladi.

U izravni inat znanosti – transgenički brand lososa “AquAdvantage” se nikada nije dokazano siguran za ljudsku prehranu ili za prirodni okoliš, piše naturalnews.com.

The New York Times (NYT) izvještava da AquAdvantage, proizvod tvrtke AquaBounty Technologies, je dobio službeno odobrenje FDA nakon godina žestokog lobiranja proizvođača u korist otvorenog odobrenja.

Unatoč opetovanim upozorenjima “klevetnika” da AquAdvantage postavlja ozbiljnu prijetnju vodenom ekosustavu i ljudima, FDA je utvrdila da je ova GM riba potpuno sigurna za sve i svakoga na planeti.

Mnoge tvrdnje o AquAdvantagu od strane njegovog proizvođaču su razotkrivene, uključujući laž da “Frankenfish” (Frenkenstein riba) raste brže od prirodnog lososa i manje je sklona bolestima – od kojih su obje tvrdnje čito lažne.

AquAdvantage također, kako oni kažu, ne predstavlja prijetnju za prirodnu vodenu sredinu jer je riba navodno sterilna, no to će, također, bio dovedeno u pitanje od strane nezavisnog znanstvenog pregleda.

FDA je u više navrata ignorirala sve peticije od strane potrošača da bi pobliže i nepristrano analizirala GMO losos te odredila sigurnost za ljude i prirodu, uključujući i to da li je ona uopće potrebna za prehranu ljudi.

Potrošači su većinom pokazali da oni ne žele jesti ovo ili bilo koje drugu GMO životinju, no FDA sada ima plan kojim bi se omogućio njegovo ulazak u opskrbu hranom – neobilježavajući GMO losos, naravno.

“Ova nesretna, povijesna odluka zanemaruje veliku većinu potrošača, mnoge neovisne znanstvenike, brojne članove Kongresa i uzgajivače lososa diljem svijeta, koji su izrazili snažno protivljenje”, kazao je Wenonah Hauter, izvršni direktor udruge potrošača hrane i vode Watcha (FWW), u nedavnom priopćenju.

Potrošačke udruge podnijele tužbu protiv krimanlnoe FDA u svezi odobrenja GMO lososa

Odobrenje za AquAdvantage nije došlo preko noći, kako je kompanija AquaBounty zatražila FDA blagoslov za njegovu lažnu ribu još 1990-ih.

Prije pet godina, FDA je odobrila tip preliminarnog odobrenja za AquAdvantage, ali riba nije ušla na tržište, zbog onoga što su mnogi vjerovali, to je strah savezne vlade od javnog mijenja.

No, FDA je odlučila o potihoj dodjeli odobrenje za ovaj GMO lososa usred medijske distrakcije globalnim terorizmom i ratom na Bliskom istoku.

Centar za sigurnost hrane (CFS), koji je dugo protivio odobrenju AquAdvantage lososa na temelju znanosti, upozorila je samo nekoliko sati nakon FDA odobrenja da planira podnijeti tužbu protiv agencije.

“Propust ove odluke će imati ogroman utjecaj na okoliš”, rekao je Andrew Kimbrell, izvršni direktor CFS, u nedavnom priopćenju.

Centar za sigurnost hrane nema izbora nego podnijeti tužbu da se zaustavi uvođenje ovog opasnog onečišćenja kako je FDA zanemarila svoju odgovornost za zaštitu javnosti.

“Ne samo da su milijuni Amerikanaca izrazili svoje protivljenje GMO lososu u proteklih nekoliko godina, već se i najmanje 40 članova Kongresa i više od 300 ekoloških skupina koje rade u ime potrošača, životinja, ribarstva, prehrambenih tvrtki i restorana oštro usprotivilo ovoj odluci.

“Proces revizije od strane FDA je neadekvatan, nije u potpunosti ispitala vjerojatne učinke uvođenja GMO lososa, a nedostaje sveobuhvatna dugoročna analizu”, dodao je Kimbrell.

GMO losos stiže u Europu preko TTIP-a

“.. Ova odluka postavlja opasan presedan, snižavanje standarda sigurnosti u ovoj zemlji koje propisuje Agencija za hranu i lijekove, i time dovodi u opasnost čitavo čovječnstvo.”

Ovaj GMO losos će se uskoro naći sugurno i na tanjurima po Balkanu, jer će taj isti losos preko novog Transatlanskog sporazuma TTIP, iz Amerike se izvoziti u EU.
 

 
(preveo:mag.A.B./uredio:nsp)