Europsko tržište kanabisa do 2028. vrijedit će 123 milijarde eura, predviđaju analitičari, što je duplo više od Appleovih lanjskih prihoda u Europi

Kako piše The Guardian, svijet pak svjedoči rođenju industrije vrijedne između 500 milijardi i bilijun (eng. trillion) dolara. Iako se te brojke mogu činiti previsokima da bi bile istinite, činjenica je da je marihuana završila godinu kao jedna od najperspektivnijih investicija.

Stoga ni ne čudi da desetak kompanija već imaju tržišnu vrijednost veću od milijardu dolara.

Najveća od njih, kanadski Canopy Growth, prošli je tjedan najavila partnerstvo s kraljicom domaćinstva i milijunašicom Marthom Stewart koja će promovirati CBD, sastojak kanabisa. Time je Stewart postala dio grupe kojoj pripada i hip hop zvijezda Snoop Dog, što je zapravo bilo puno očekivanije od partnerstva s Marthom Stewart.

On, pak, promovira Canopyjevu zamjenu za marihuanu, tzv. Tweed. No, te su suradnje samo jedne od mnogih koje su preplavile brzorastuće tržište.

Proizvođač Marlboro cigareta Altria za 45 posto udjela u kompaniji Cronos platio je 1,8 milijardi dolara, a vlasnik Budweisera, ABInBev, uložio je 50 milijuna dolara u zajednički pothvat s kanabis kompanijom Tilray s kojom namjerava razviti pića s marihuanom.

Rast industrije je, smatraju stručnjaci, posljedica veoma jednostavne ekonomije – puno je veća potražnja za kanabisom i proizvodima čiji je on sastojak, nego što je ponuda.

To je tako čak i u Kanadi, otkud sve navedene kompanije i potječu, i gdje nikada nije vladao nedostatak “rekreativnih uzgajivača” marihuane.

“Crno tržište kanabisa ne može ući na legalno tržište. Medicinski kanabis praćen je od samog početka, odnosno od sadnje do prodaje i regulacija je veoma stroga. Ako ću ubrati biljku, regulator doslovno mora doći i gledati me kako ju režem” – objasnila je Alexandra Chong, izvršna direktorica Jacane, kompanije koja se bavi uzgojem medicinskog kanabisa.

No, upravo zbog tako stroge kontrole ponuda toliko zaostaje za potražnjom.

“Pacijentima je ovaj proizvod itekako potreban i zapravo vlada velika nestašica u njegovoj ponudi. Kanadi je trebalo deset godina i još uvijek ne mogu opskrbiti cijelo svoje tržište koje čini 30 milijuna ljudi. Na svijetu je 48 zemalja koje su legalizirale medicinski kanabis i veoma smo daleko od zadovoljavanja potražnje. Legalizacija se događa izuzetno brzo i proizvodnja to jednostavno ne može pratiti” – požalila se Chong koja je u prednosti budući da svoju marihuanu uzgaja na Jamajci gdje je klima puno povoljnija za uzgoj te biljke od one kanadske.

Stoga će, kazala je, i proširiti svoju proizvodnju u ostalim zemljama sa sličnom klimom u Africi i Aziji, a razmišlja i o budućnosti i potencijalnom tržištu rekreacijskog pušenja marihuane.

(jutarnji.hr)

“Sanjao sam o tome da postanem prva osoba koja će kupiti prvi gram legalne marihuane u Kanadi”, rekao je Ian Power nakon što je 17. listopada uspio biti prvi koji je u trgovini kupio zakoniti kanabis

Oduševljenje je obuzelo cijelu zemlju koja je postala druga na svijetu nakon Urugvaja u kojoj se slobodno može uživati u marihuani. “Cijeli svoj život kriomice pušim marihuanu. Kako se krećem u krugovima koji ne konzumiraju marihuanu često kao ja, morao sam se skrivati”, rekao je Alex Smith za BBC. “Cijelo je iskustvo pomalo nadrealno”, priznao je.

Frustrirani kupci

A onda je tu pozitivnu atmosferu pokvarila vrlo ozbiljna vijest: marihuane nema dovoljno za sve koji je žele legalno kupiti. Trevor Tobin je prošli mjesec otvorio jedan od prvih kanadskih dućana s legalnim kanabisom. Zajedno s majkom Brendom podigao je 100.000 dolara ušteđevine i otvorio High North, jednu od samo nekoliko privatnih trgovina na malo u Newfoundlandu.

No, kako je ispričao za Guardian, ubrzo je otkrio da je potražnja puno veća od ponude.

Nakon samo nekoliko dana klijenti su počistili sve proizvode s polica, a navala je bila tolika da su trgovinu nakratko i zatvorili jer im je dojadilo konstantno se ispričavati kako nova “roba” još nije stigla. Neki od prodavača su morali pozvati i policiju kako bi ih zaštitila od frustriranih kupaca koji su satima čekali u redu, a zatim saznali da su to radili uzalud jer robe više nema, prenio je britanski Independent.

A s tim se problemom ne suočavaju samo mali trgovci. James Burns, predsjednik uprave Alcanne, tvrtke koja posjeduje lanac trgovina alkoholom u Kanadi i SAD-u i koji je otvorio pet prodavaonica marihuane, također ima problema s dostavom kanabisa. “Naručivali smo velike količine, ali smo dobili samo pola naručenog. Sada zaposlenici u rano jutro sjedaju uz kompjutore i pokušavaju naručiti marihuanu. Razmišljamo čak i o ograničavanju radnog vremena jer nemamo što prodavati.

Ako je vladino skladište prazno, ono je prazno. I tu se ne može napraviti ništa”, izjavio je Burns za BBC. Société québécoise du cannabis, lokalni prodavač u pokrajini Quebec, ima dućane otvorene samo od četvrtka do nedjelje zbog nestašice marihuane.

“Procjenjujemo da će naši dobavljači moći odgovoriti na razinu potražnje tek sljedeće proljeće”, rekla je za BBC glasnogovornica tvrtke Linda Bouchard.

Crno tržište

No, ovakva se situacija nije trebala dogoditi. James Burns je rekao kako su “svi znali da će se to dogoditi. Iskreno, ne tako brzo i tako potpuno”. Institut C. D. Howe je to najavio u svom istraživanju 11. listopada, dakle šest dana prije legalizacije.

Oni su upozorili da će doći do problema u lancu opskrbe, što će velik dio korisnika vratiti crnom tržištu: zbog toga će država u prvoj godini legalizacije izgubiti oko 800 milijuna dolara (jasno, kanadskih) poreza koje je kanila prikupiti prodajom marihuane. Istraživanje je iznjedrilo još jedan važan zaključak:

“Bez obzira na značajnu razliku u cijeni između legalnog i crnog tržišta (u korist legalnog), ovo potonje će svakako biti na dobitku ako službeni lanac dobave ne bude u stanju zadovoljiti potražnju”. A to se dogodilo već prvih dana legalne prodaje.

Vlada je, pak, svoju odluku o legalizaciji prodaje marihuane branila tezom da će time oslabiti crno tržište i smanjiti stopu kriminala. Zasad je jasno da crno tržište nije na gubitku: Institut je procijenio da će oni u prvoj godini legalizacije prodati oko 380 tona marihuane (Lift, medijska platforma iz Vancouvera koja se bavi pitanjima marihuane, procjenjuje da industrija kanabisa u Kanadi može proizvesti između 400 i 500 tona marihuane godišnje) i zaraditi oko 2,5 milijardi dolara.

Jer, certificirani dućani mogu zadovoljiti manje od 50 posto potražnje. Podataka o stopi kriminala nema jer je riječ o prekratkom razdoblju za relevantno mjerenje.

Neki od prodavača procjenjuju da će legalni sustav tek za oko godinu i pol moći uspostaviti lanac opskrbe marihuane koji će zadovoljiti potražnju. Prema zakonu, Kanađani u dobi od najmanje 18 ili 19 godina (oko 21 u Quebecu) mogu kupiti do 30 grama kanabisa i uzgajati do četiri biljke kod kuće. Iz Instituta C. D. Howe su naveli još jedan argument koji potvrđuje da se vlada naprosto nije dobro pripremila za ovu izuzetno važnu društvenu promjenu.

“Sličnih je problema imala i američka savezna država Colorado nakon što je legalizirala prodaju marihuane. Njima je trebalo tri godine da usklade ponudu s potražnjom”.

A sve je to posljedica odluke vlade premijera Justina Trudeaua – koji je priznao da je pušio marihuanu, ali je rekao da je sada neće pušiti – koja je uvela monopol i na opskrbu i na dostavu.

Udar na vladu

Dodatno je zabrinjavajuće što je zbog cijelog kaosa došlo i do nestašice medicinske marihuane koju je Kanada legalizirala još 2001. godine. Health Canada, vladina agencija koja daje ovlaštenja proizvođačima kanabisa, objavila je da je mjesecima prije legalizacije naporno radila kako bi povećala broj zakonitih dobavljača i pozvala je korisnike na strpljenje.

A kad je riječ o pacijentima, poručili su da intenzivno rade s industrijom kako bi osigurali dostatnu količinu proizvoda za potrebe te skupine korisnika.

Agencija je objavila da je ukupno osigurala 14,5 tona suhog kanabisa i 370 litara kanabisova ulja do sredine ovog mjeseca. No, sve je to nedostatno jer je potražnja bila golema: prema istraživanjima, svaki osmi Kanađanin iskoristio je svoje pravo i kupio marihuanu. U Ontariju je u prva 24 sata legalizacije web stranica preko koje se naručuje marihuana zabilježila 100.000 narudžbi. Od kojih većina nije isporučena.

I tako se vlada našla pod udarom frustriranih kupaca, a dodatni je problem što su mali trgovci, poput Trevora Tobina s početka teksta, u ozbiljnom problemu jer bi im posao, u koji su uložili svoj novac i očekivali dobru zaradu, mogao propasti. Posebno je zabavna jedna od izjava neimenovanog dužnosnika koji se bavi problematikom opskrbe trgovina legalnom marihuanom:

“Mi smo zapravo iznenađeni u kojem su se opsegu i kojom brzinom ljudi prebacili s crnog tržišta na legalno. To nismo očekivali i dijelom je zbog toga došlo do sadašnjih problema u lancu opskrbe”. Stručnjaci s Instituta C. D. Howe upozoravaju da će vlada moći slomiti crno tržište tek kad uspije osigurati dovoljno svih proizvoda od marihuane u licenciranim dućanima. To potvrđuje Tobin: “Kad ne nađu marihuanu kod nas, oni je potraže drugdje. Nema nestašice marihuane u mom gradu. Nestašica je samo marihuane u trgovinama koje je zakonito mogu prodavati”.

(jutarnji.hr)

Središnje banke širom svijeta se okreću zlatu kao alternativi američkom dolaru, koje smatraju obezvrijeđenim agresivnom trgovinskom politikom Amerike i geopolitičkom nesigurnošću

Potražnja za zlatom porasla je za 42 posto u prvom tromjesečju 2018. među središnjim bankama, kažu statistička izvješća Svjetskog odbora za zlato (WGC). Rusija i Turska najveći su trenutno neto kupci.

Središnje banke u polugodištu 2018. godine povećale su zalihe za ukupno 193,3 tona zlata, što je 8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine kada su zalihe iznosile 178,6 tona. To označava najjači period kupnje od šest mjeseci središnje banke od 2015., navodi WGC.

Od prve polovice 2018. godine središnja je banka povećala zalihe zlata na 1,36 bilijuna dolara, što je oko 10 posto globalnih deviznih rezervi, izjavio je WGC. Analitičar je izjavio da je razlog tog poteza želja za diverzifikacijom i bijeg od zelenog američkog dolara kao rezervne valute.

“Sjedinjene Države su dugo koristile dolar da pritisnu konkurente. To je uvijek izazvalo bijes u svjetskoj zajednici. A sada je borba protiv dolara došla u Europu” – rekao je Eldiyar Muratov, predsjednik Singapore Castle Family Office.

“Rusija je pojačala kupnju zlata u svojim rezervama u svjetlu novih američkih sankcija i mogućeg isključivanja iz sustava dolara” – dodao je analitičar.

Prema Muratovu, slična strategija sada se promatra u mnogim zemljama Europe i Azije. Kina, Turska, Venezuela, Iran, Katar i Indonezija imaju za cilj de-dollarizaciju gospodarstva i vanjske trgovine. Sve ove zemlje značajno povećavaju zalihe zlata, kaže stručnjak.

Kao što WGC bilježi u svom izvještaju, kupnja i gomilanje zlata nisu samo zbog zaštite domaće valute od rizika.

“U okruženju povećanih geopolitičkih napetosti, zlato je atraktivno sredstvo jer nije tuđa odgovornost i ne nosi nikakav rizik druge ugovorne strane” – navodi se u izvješću.

“Zlato je već poznato sredstvo za središnje banke, ali promjena naravi zlatnog tržišta – uz sve veću potrošnju koja dolazi iz ekonomija u razvoju – znači da se zlato sve više usklađuje s ekonomskim obrascima tržišta u nastajanju. Središnje banke sve češće vide da se pravila igre mijenjaju.”
 

Novi-Svjetski-Poredak.com