Mattis inzistira da države naprave konkretne nacionalne planove kako će i u kojem roku doći do izdvajanja od 2 posto BDP-a, što je zajednička zadaća svih

Novi ministar obrane Sjedinjenih Američkih Država James Mattis, umirovljeni general poznat po nadimku ‘Bijesni Pas’, poručio je drugim članicama NATO pakta, uključujući Hrvatskoj, kako će Washington smanjiti svoje sudjelovanje u savezu ako ostale članice ne povećaju svoje izdatke za obranu, javlja Guardian.

Amerikanci ne mogu brinuti za buduću sigurnost vaše djece više od vas samih. Dužan sam pred vama biti jasan oko političke realnosti u SAD-u i iznijeti vam u konkretnom smislu poštene zahtjeve građana moje zemlje.

Američki porezni obveznici ne mogu više nositi najveći dio obrane zapadnih vrijednosti, rekao je na sastanku ministara obrane u Bruxellesu u srijedu.

Amerika će ispuniti svoje obveze, ali ako vaše nacije ne žele vidjeti da Amerika ublaži svoju predanost ovom savezu, svaki od vaših glavnih gradova mora pokazati potporu našoj zajedničkoj obrani – rekao je general Mattis na sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu.

Dugujem vam jasan pogled na političku realnost Sjedinjenih Država, i iznosim vam fer zahtjev građana moje zemlje, jasno definiran, kazao je.

SAD očekuje kako će sve članice NATO pakta odvajati barem 2% svojeg bruto domaćeg proizvoda za obranu, što za sada rade samo SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljska, Estonija i Grčka.

Za Hrvatsku bi to značilo oko 2,5 milijardi kuna godišnje. Zamislite koliko bi se škola i vrtića, moglo izgraditi i bolnica obnoviti tim novcima, nahraniti beskućnike?

Nekoliko europskih država već su dosegle 2 posto. Nekoliko drugih su na jasnoj putanji da ga dosegnu, i moramo imati otvoreni razgovor među prijateljima i saveznicima o tome u kojem smjeru idemo, i postići tu razinu obaveze.

Hrvatska je u 2016. godini na proračun Ministarstva obrane potrošila oko 1,23 posto BDP-a, prema službenim NATO-ovim podacima, što ju smješta u samu sredinu tablice, s 13 članica koje izdvajaju veći postotak, i 13 koje izdvajaju manji.

Manje od Hrvatske izdvajaju čak i znatno bogatije europske države, poput Njemačke, Danske, Nizozemske, Italije, Mađarske, Slovenije, Španjolske, Belgije i Luksemburga.
 
(jutarnji.hr)

Federalni inspektori do sada su govorili o vjerojatnim pogreškama, a sada se prvi put spominje moguća krađa oko 6,5 bilijuna dolara. DA, BILIJUNA! (sa 12 nula). Riječ je vjerojatno o najvećem prijenosu gotovine u američkoj povijesti

Washington, DC – Novo izvješća glavnog inspektora Ministarstvo obrane koje je objavljeno prošlog tjedna, je ostavilo Amerikance spuštene čeljusti radi nedostatka odgovornosti i nadzora.

Izvješće otkriva da Pentagon nije mogao objasniti 6,5 bilijuna dolara dolara vrijednu vojnu transakciju sredstava i podataka vezanih uz nju, navodi se u izvješću magazina The Fiscal Times.

Pentagon, koji je poznat kao labav u svojim računovodstvenim praksama, nikada nije završio reviziju, će otkriti kako je agencija specifično potrošila milijarde dolara izdvojenih za ratove, opremu, osoblje, stanovanje, zdravstvo i nabavu koji su im dodijeljeni od strane Kongresa.

Počevši od 1996. godine sve federalne agencije su ovlašteni zakonom i moraju obavljati redovite financijske revizije. No, Pentagon NIKADA nije postupio prema tom saveznom zakonu.

U 20 godina, nikada nije bio prozvan za potrošnju fondova vrijednih trilijune dolara poreznih obveznika, dijelom zbog “zamagljivanja” brojeva koje je postalo standardni operativni postupak kod Ministarstva obrane, kako je objavljeno u istrazi Reutersovog novinara Skota Paltrowa u 2013.

Prema izvješću magazina Fiscal Times:

“Sve više nestrpljivi Kongres je zatražio da vojska provede “revizijsku spremnost” prvi put do 30. rujna 2017. godine, tako da zastupnici mogu dobiti bolje podatke o vojnoj potrošnji. No, čuvari Pentagona da bi to mogla biti nemoguća misija, zbog dobrog razloga …

Agencija za Financije i računovodstvene usluge Ministarstva obrane (DFAS), koja pruža financijske i računovodstvene usluge za civilne i vojne članove Pentagona, nije mogla pružiti odgovarajuću dokumentaciju za 6,5 bilijuna dolara koje je Pentagon potrošio na godišnjoj bazi, a ustanovljeno je revizijom na kraju godine.

DFAS ima isključivu odgovornost za plaćanje svih vojnika i osoblja, umirovljenika, anuitete, te izvođače i dobavljače Pentagona”.

Iako ne postoji ništa u izvješću što bi navelo da je novac ukraden, no sama činjenica da Pentagon ne može objasniti kako je novac potrošio otkriva potencijalno daleko veći problem od samo jednostavne krađe.

Za svaku transakciju postoji tzv “dnevnik vaučera” koji pruža serijske brojeve, datume transakcija i iznos izdataka koji je proveden.

U izvješću se navodi da je agencija učinila jako loš posao u pružanju dokumentacije svojih transakcija, da ne postoji način da se zapravo utvrdi kao je 6,5 bilijuna dolara potrošeno.

U biti, vlada nema načina da sazna kako je Pentagon potrošio trilijune dolara novca poreznih obveznika dodijeljenih od strane Kongresa za nacionalnu obranu.

Iako su mnogi od problema došlo zbog knjigovodstvene pogreške, a ne stvarnih financijskih gubitaka, DFAS nije uspjela osigurati potrebnu za praćenje informacije bitne za obavljanje točan reviziju Pentagona potrošnje i obvezama, prema IG izvješću.

“Osoblje Agencije za Financije i računovodstvene usluge Ministarstva obrane (DFAS) nije moglo na odgovarajući način objasniti potrošnju 2.800.000.000.000 dolara na kraju trećeg tromjesečja i 6,5 trilijuna dolara”, napisao je Lorin T. Venable, asistent inspektor za financijsko upravljanje i izvještavanje. “Proveli smo ovo u skladu s općeprihvaćenim vladinim revizijskim standardima”.

Pentagon ima kronični neuspjeh za praćenje njegovog novca – koliko ga ima, koliko isplaćuje i koliko je izgubljeno ili ukradeno. Pojava netočnosti u Pentagonu povlači činjenicu da bi tisuće dokumenata trebale biti uklonjene i zbrisane bez ikakvog razumnog objašnjenja, a koje su vezane uz te transakcije.

Iako je Ministarstvo obrane ne može objasniti nestanak 6,5 bilijuna dolara dolara poreznih obveznika sredstava, u 2014. godini 47 milijuna ljudi, uključujući više od 15 milijuna djece, žive u siromaštvu u SAD-u, što čini 15 posto populacije SAD-a, što je najveći ukupni broj siromašnih od kada se taj podatak počeo pratiti prije 52 godina.

Molimo Vas da podijelite ovu priču ako ste zgroženi činjenicom da postoje Amerikanci koji su beskućnici i gladni, uključujući američke ratne veterane – dok vlada ne može odgovarati za 6,5 bilijuna dolara novca poreznih obveznika.

“Dobili smo novac za ratove, ali ne može nahraniti siromašne” – Tupac Shakur
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Više od 1 milijarde $ opljačkano je prošle godine od najsiromašnije zemlje u Europi

Stotine prosvjednika u glavnom gradu Moldavije, Chisinau su se pokušali probiti kroz policijski kordon i ući u parlament u srijedu.

Prosvjednici su prozvali zakonodavce izdajicama koji su imenovali Pavel Filipa, člana glavne proeuropske koalicije, na mjesto premijera.

Moldavija nema vladu još od izglasavanja nepovjerenja u listopadu i ukinuta je administracija premijera Valeriu Streletu.

Glasovanje je došlo nakon skandala koji razotkrio pljačku više od 1 milijarde dolara koje su izvršile tri banke, iznosa koji čini 15% BDP-a Moldavije u maloj zemlji od 3,5 milijuna ljudi.

Moldavija je najsiromašnija zemlja u Europi s prihodom od 300 dolara mjesečno po glavi stanovnika.

Banke koje su opljačkale Moldaviju: Banca Sociala, Banca de Economii (BEM) i Unibank su preuzele kontrolu nad 30 posto aktive bankovnog sektora Moldavije.

Banke su izdale kredite od 1 milijardu dolara koje su zatim prebacili u Latviju, a zatim ga raspršili u zbunjujuće puno tvrtki.

“Ovaj iznos je izdan pod državnim jamstvom i malo je vjerojatno da će banke ikada moći vratiti taj novac, u konačnici porezni obveznici će morati će biti oni koji že to platiti”, rekao je Adrian Lupusor, izvršni direktor Expert-Grup, ekonomski think-tank u glavnom gradu Kišinjevu (Chisinau).

Izvješće je izdala američka tvrtka za upravljanje rizicima Kroll i stavlja glavnu odgovornost za krađu na izraelca Ilan Shora. Moldavski oligarh je povezan s bivšim premijerom Vlad Filatom, liderom Liberalno-demokratske partije Moldavije (PLDM), najveće stranke u vladajućoj koaliciji.

Izvješće agencije Kroll, međutim, “nije preciziralo o kojim je odgovornim osobama riječ u državnim tijelima koji su znali i tolerirali pljačku.

Vlad Filatu je oduzet imunitet u listopadu nakon što je optužen za primanje 250 milijuna dolara mita i mita zbog njegove navodne uloge u shemi bankovne prijevare.

Poveznice između dvojice muškaraca otkriveno je nakon što je Renato Usatii, ljevičarski gradonačelnik grada Balti, drugog po veličini u Moldaviji, izbacio u javnost podatke sigurnosne službe koje su presrele razgovor između Filata i Ilan Shora. Usatii je uhićen zbog curenja tajnih informacija.
 

Hundreds of protesters break through police lines and into #Moldova’s parliament https://t.co/98kOlM9MnB pic.twitter.com/xcM1w47igU

— POLITICO Europe (@POLITICOEurope) Siječanj 20, 2016

 
(infowars.com,youtube.com/preveo:NSP)

Europski konzervativci, osobito u Njemačkoj, uništit Europu i europsku ideju zbog inzistiranja na tome da Grčka otplati dug, ocjenjuje istaknuti francuski ekonomist i profesor na Pariškoj školi ekonomije, Thomas Piketty

Njemačka je najbolji primjer države koja kroz povijest nikada nije platila vanjski dug. Ona nema pravo držati lekcije drugim državama – rekao je Piketty za njemački list “Die Zeit”.

Ni poslije Prvog ni poslije Drugog svjetskog rata, Njemačka nije vratila dugove. Ipak, često je tjerala druge da plate dugove, pa je tako zahtijevala ogromne reparacije od Francuske nakon Francusko-pruskog rata iz 1870. godine, koje je i dobila – navodi francuski ekonomist, a prenosi londonski portal “City AM”

Piketty tvrdi da Njemačka profitira od situacije u Grčkoj, jer toj zemlji produljuje otplatu zajmova po komparativno visokim kamatnim stopama, a također je govorio i o Velikoj Britaniji, koja je, kako je rekao, veći dio svog proračuna potrošila na otplatu dugova nagomilanih za vrijeme Napolenovih ratova nego što je potrošila na obrazovanje.

To se nije smjelo dogoditi, i ne smije se događati danas – ističe on, uz tvrdnju da je potpuno smiješna opcija koja se trenutno preporučuje Grčkoj.

Umjesto toga, Piketty je zatražio mogućnost restrukturiranja dugova diljem Europe, kao i veću fleksibilnost među članicama Europske unije.

Europa je osnovana na temelju oprosta dugova i investicija u budućnost, a ne na ideji beskrajnog kažnjavanja.

Moramo zapamtiti ovo. Oni koji danas žele najuriti Grčku iz eurozone će završiti na smetlištu povijesti.

Ako njemačka kancelarka Angela Merkel želi osigurati svoje mjesto u povijesnim knjigama, onda mora stvoriti rješenje za grčko pitanje, uključujući konferenciju o dugu na kojoj možemo početi od nule. Ali s obnovljenom, daleko jačom fiskalnom disciplinom – zaključio je Piketty.

Kako je Njemačka otplatila dug?

Ekonomist dodaje kako su se kroz povijest iskristalizirala dva načina otplate dugova. Onaj koji se sada nameće Grčkoj, i drugi, puno lakši, koji je koristila i Njemačka.

Jedan način vraćanja duga demonstriralo je Britansko carstvo u 19. stoljeću, nakon vrlo skupih ratova s ​​Napoleonom. To je spora metoda koju sada preporučuju Grčkoj. Carstvo je vratilo dugove kroz strogu proračunsku disciplinu. To je uspjelo, ali trajalo je jako dugo.

Druga metoda je mnogo brža i to je Njemačka dokazala u 20. stoljeću, a sastoji se od tri komponente: inflacije, posebnog poreza na privatno bogatstvo i djelomičnog oprosta dugova – objašnjava Piketty.

Nakon što je završio rat 1945. godine, dug Njemačke iznosio je više od 200 posto BDP-a. Deset godina kasnije, ostao je vrlo mali dio: javni dug bio je manji od 20 posto BDP-a.

U isto vrijeme i Francuska je izvela sličnu stvar. Nikad to ne bismo uspjeli postići tako brzo kroz fiskalnu disciplinu koju danas preporučamo Grčkoj.

Umjesto toga obje države koristile su drugu metodu koju sam spomenuo, a u kojoj je jedna od tri komponente i oprost dugova. Sjetite se samo Londonskog sporazuma iz 1953. kada je 60 posto njemačkog duga otpisano, a unutarnji dugovi su restrukturirani – zaključuje Piketty.
 
 
(agencije,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21985"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Prebrojeni su glasovi referenduma u Grčkoj i Grci su rekli “ne kreditorima”!

61 posto Grka zaokružilo je “NE” na referendumu, dok je 39 posto birača glasovalo “DA”.

U Grčkoj su u 19 sati zatvorena birališta i prvi rezultati referenduma pokazuju da je većina Grka zaokružila “ne”. Prva procjena telefonskih anketa ukazivala je da je opcija “oxi” u prednosti.

Odaziv, kako je priopćeno je iznosio 53,8 posto, a za valjanost referenduma potrebno je, prema zakonu više od 40 posto.

Opcija “ne” koja je trenutno u prednosti je “ne kreditorima”, ali ne i izlasku Grčke iz eurozone, poručila je tsiprasova Vlada.

Kako su priopćili tu opciju ne treba shvatiti kao kao namjeru vlade da napusti euro. Ukoliko prevlada “ne” to će, kako kažu iz tamošnje Vlade, pomoći Grčkoj postići bolji dogovor ali nikako neće značiti kraj pregovora s kreditorima.

Premijer Alexis Tsipras pozvao je građane da zaokruže “ne” u cilju postizanja boljeg sporazuma ističući da su kreditori dali “bolje ponude” onda kada je priopćeno da će biti održan referendum.

“Ne slušajte one koji kažu da je ponuda sklonjena sa stola – naravno da je ona i dalje tamo, jer to je ono što oni žele”, kazao je Varufakis

Slijedi li otpis duga? Pogledajte tko su najveći vjerovnici Grčke

JAVNI dug Grčke trenutno iznosi 323 milijarde eura, a po svemu sudeći, vjerovnici će se morati odreći većeg dijela tog iznosa.

Najveći udio u europskom dugu imaju zemlje članice eurozone na koje otpada ukupno 60 posto duga. Eurozona je kroz Europski fond za financijsku stabilnost Grčkoj posudila 141,8 milijardi eura, te još dodatnih 52,9 milijardi, kroz poseban zajam za Grčku.

Najveći vjerovnik je Njemačka, koja je preko europskog programa pomoći i banaka Grčkoj plasirala ukupno 68,2 milijarde eura.

Na drugom mjestu Francuska

Slijedi Francuska s ukupnim iznosom zajmova od 43,3 milijarde eura. Iako će vjerojatno dobar dio tog duga biti otpisan, za snažno Njemačko gospodarstvo to ne bi trebao biti problem te se ne očekuju dugoročne negativne posljedice.

Otpis duga mogao bi predstavljati problem za Španjolsku i Italiju. Talijanski porezni obveznici i banke plasirali su Grčkoj 38,4 milijarde eura. Kako i sami imaju problema s javnim dugom, a i gospodarstvo im se tek počelo oporavljati, nisu baš u situaciji da dijele novac drugim zemljama.

Španjolska, koja je uspješno provela reforme i ima snažan gospodarski rast u posljednje vrijeme, još uvijek ima visoku stopu nezaposlenosti posudila je Grčkoj 25 milijardi eura, te bi im otpis dijela duga svakako bio značajan teret.

Otpis duga na teret malih zemalja

Otpis duga bi predstavljao poseban problem za male zemlje, koje nemaju velike apsolutne iznose plasmana, ali im oni čine visoki udio u bruto društvenom proizvodu.

Slovenija se tako već “oprostila” od svojih 1,4 milijarde eura što im je 3,9 posto BDP-a, a u još težoj situaciji je Malta kojoj Grčka duguje 400 milijuna eura, što im je 5 posto BDP-a.

Daljnji tog pregovora o dugu Grčke vrlo je teško predvidjeti. Europska unija ostala je šokirana rezultatima referenduma na kojem su Grci odbacili zahtjeve vjerovnika, te je za utorak navečer sazvan sastanak eurozone na kojem će se raspravljati o rezultatima referenduma.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(index.hr,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=20002"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Liječnici tvrde da država troši novac na nepotrebne lijekove koji su krivi za do 20.000 smrtnih slučajeva godišnje. Farmaceutska industrija je najunosnija, najviše cinična i najmanje etička od svih industrija.

Polovica svih lijekova koji se propisuju od strane liječnika u Francuskoj ili su beskorisni ili potencijalno opasni za pacijente, prema dvojci uglednih liječnika specijalista. Oni krive moćne farmaceutske tvrtke za održavanje ovih lijekoca u prodaji koji samo stvara ogroman trošak u zdravstvenom sustavu i poreznim obveznicima.

Profesor Philippe Even, direktor prestižnog Instituta Necker, i Bernard Debré, liječnik i saborski zastupnik, kažu da bi uklanjanjem onog što oni opisuju kao suvišne i opasne lijekove s popisa onih plaćenih od strane francuske zdravstvene službe, će se uštedjeti i do € 10 milijardi eura godišnje. To bi također spriječilo do 20.000 smrtnih slučajeva povezanih s lijekovima i smanjilo bi bolničke troškove do 100.000 osoba, tvrde oni.

U svojoj knjizi od 900-stranica “Vodič za 4.000 korisnih, beskorisnih ili opasnih lijekova”, Even i Debre ispituju učinkovitost, rizike i troškove farmaceutskih lijekova dostupnih u Francuskoj. Među onima koji su navodno bili “potpuno beskorisni” su statini, piroko konzumirani lijekovi za snižavanje kolesterola. Crna lista od 58 lijekova, za nju liječnici tvrde da su opasni, uključuju i anti-inflamatorike i lijekove propisane za ove bolesti: kardiovaskularna stanja, dijabetes, osteoporoza, kontracepcija, mišićne grčeve i ovisnosti o nikotinu.

Stručna Federacija Medicinskih Industrijalaca su osudili liječničke stavove kao “pune zabluda i netočnosti”.

“Ova knjiga pomaže kao alarm onima koji su nepotrebno bolesni od lijekova i rizici koji vode ako prestanu sa tretmanom” rečeno je u njihovoj izjavi.

Christian Lajoux, predsjednik Federacije Industrijalaca je izjavio: “To je opasno i neodgovorno … stotine njihovih primjera nisu ni precizni niti pravilno dokumentirani. Ne smijemo zaboraviti da država izvršava stroge kontrole na lijekovima, a u Francuska ima specijaline agencije odgovorne za zdravlje bolesnika i kontrolu informacije koje se daju pacijentima. “

Profesor Even je rekao za Guardian da se većina lijekova koji se kritiziraju u knjizi su proizvedeni od strane francuskih laboratorija. On je optužio da farmaceutska industrija gura lijekove prema liječnicima koji ih zatim guraju na bolesnike. “Farmaceutska industrija je najunosnija, najviše cinična i najmanje etička od svih industrija”, rekao je on.

“To je kao hobotnica s pipcima koja se infiltrirala u donošenje odluka zdravstvenih tijela, Svjetske zdravstvene organizacije, Vlada, parlamenata, visoke administracije zdravstva, bolnica i medicinske struke.”

“To je to učinjeno s prešutnošću, a povremeno i korupcijom medicinske struke. Nisam samo govorio o lijekovima, već o cijeloj medicini, farmaceutska industrija je ta koja se sada okružuje cijeli liječnički krajobraz u našoj zemlji.”

Francuzi konzumiraju lijekove vrijedne € 36 milijardi eura svake godine, ili oko 532 € eura na svakog građana koji ima prosječno 47 kutija lijekova u ormaru svake godine. Država pokriva 77% troškova, u Velikoj Britaniji potrošnja na lijekove je oko £ 271 po osobi. “Ipak, u Velikoj Britaniji ljudi imaju isti životni vijek od oko 80 godina i nisu ništa manje zdraviji”, rekao je Even.

Autori su naručeni od strane bivšeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja da napišu izvješće o Medijator aferi, lijeku razvijenom za bolesnika s dijabetesom, ali propisanom kao pomoć u mršavljenju, koji je povezan sa smrtnim slučajevima stotine pacijenata koji su razvili srčane probleme.

Međutim, Even je optužio industriju da ima stav brzog bogaćenja u izradi lijekova te je rekao da je ona zainteresirana samo za jurnjavu prema lakom profitu, “Oni nisu otkrili mnogo u posljednjih 30 godina, ali su multiplicirali proizvodnju, koristeći trikove i laži.”

“Nažalost, nitko od njih nije zainteresiran za izradu lijekova za rijetka stanja ili, recimo, za zarazne bolesti u zemljama bez novca, jer to nije veliko tržište. Niti su zainteresirani za razvoj lijekova za stanja kao što su Alzheimerova bolest ili Parkinsonova bolest, jer to je previše teško i ne postoji brzi profit.”

“Farmaceutska industrija je postala zainteresirana samo za neposredne, u kratkoročne dobitke. Na Wall Street-u, farmaceutska industrija je treća nakon naftne industrije i bankarstva, te se svake godine povećava za 20%. Ona je naime unosnija od rudarske industrije dijamanata.”

Upitan da objasni ovisnost o lijekovima francuskog naroda koje je očito, Even je rekao: “U posljednjih 40 godina pacijenti su rekli da su im lijekovi potrebni, tako da su ih oni sami tražili. Danas imamo liječnike koji žele dati ljudima lijekove i bolesnim odobama koje ne traže lijekove. Nema ničeg objektivnog ili realnog u tome. “

On je dodao: “Nema ništa revolucionarno u ovoj knjizi. Ovo je sve poznato već neko vrijeme.”
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)