Ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma o klimi stajat će 1000 dolara godišnje po stanovniku, rekao je upravo francuski ministar financija Bruno Le Maire i pozvao na refinanciranje Zelenog fonda za klimu

“Klimatsko zagrijavanje je skupo. Prema našoj procjeni, ako želimo ispuniti ciljeve Pariškog sporazuma, sljedećih godina će biti potrebno po 1000 dolara godišnje po stanovniku”, objasnio je ministar u Elizejskoj predsjedničkoj palači nakon susreta s predstavnicima gospodarstva.

“Moraju se mobilizirati međunarodne organizacije, Svjetska banka, Europska investicijska banka i sa summita G7 u Biarritzu očekujemo objave o Zelenom fondu za klimu”, nastavio je.

Zeleni fond za klimu

On je precizirao da je pozvao svoje kolege, ministre financija iz G7, i tražio od njih da sudjeluju u tom refinanciranju.

Zeleni fond za klimu, o čijem osnivanju je odlučeno u Cancunu u Meksiku 2010., a pokrenut je u Durbanu u Južnoafričkoj Republici sljedeće godine, prednost daje zemljama u razvoju koje su najviše izložene klimatskim promjenama.

Početni cilj fonda je bio prikupljanje 100 milijardi dolara godišnje od razvijenih zemalja u korist zemalja u razvoju. Pariškim sporazumom je kasnije taj cilj produljen do 2025.

Osim tih iznosa, Bruno Le Maire želi mobilizirati “tehničke instrumente za usmjeravanje financijskog priljeva prema borbi protiv klimatskog zagrijavanja i obnovljivim izvorima energije”.

“Potrebni su pouzdani, precizni i neutralni pokazatelji za upravitelje imovina, banke, osiguravajuća društva, da bi se mogli usmjeriti na uštede pojedinaca u borbu protiv klimatskog zagrijavanja i obnovljivim izvorima energije”, precizirao je ministar koji je s kolegama osnovao “koaliciju ministara financija za zeleno financiranje”.

(index.hr)

Zagovornik Bitcoina i vlasnik kompjuterske kompanije John McAfee zaprijetio je da će “pokopati” američku vladu ako ga nastavi uznemiravati zbog neplaćenih poreza, obećavajući da će pustiti u javnost veliku količinu dosjea koji dokazuju korupciju u Washingtonu i njegovih saveznika

„Sakupljao sam podatke o korupciji u vladama. Po prvi put, razotkrit ću imena i specifičnosti” – upozorio je McAfee u nizu nedavnih tweetova.

Obećavajući da će objaviti više od 31 terabajt “inkriminirajućih podataka” novinarima ako bude uhićen ili ako “nestane bez traga”, on je objavio imena “korumpiranog agenta CIA-e i dva bahamska dužnosnika” zajedno s tvrdnjama da su uzimali mito i bili umiješani u poslove sa drogom, trgovine ljudima, očito kako bi pokazao da ne blefira.

Također je obećao da će objaviti imena “25 kongresmena i 5 senatora, iz obiju stranaka, koji dolaze na reizbor 2020., i koji MORAJU biti opozvani.

Tvrdeći da je Ministarstvo pravosuđa pripremalo ubojstva, reketiranje i podmetanje pranje novca protiv njega u nadi da će ga izručiti sa Bahama i zatvoriti zbog utaje poreza, McAfee je istaknuo da posljednji pokušaj da mu se smesti – dok su vlasti u Belizeu pretresale njegov dom i optužio ga za operaciju povezanu sa drogom – nije uspio.

“Vlada SAD-a se nikad prije nije suočila s neprijateljem kao što sam ja” – izjavio je McAfee obećavajući da “više neće trpjeti takve napade.”

McAfee je prije bio meta optužbe za ubojstvo. U ožujku ga je sud na Floridi htio proglasiti odgovornim za odštetu u parnici u iznosu od 25 milijuna dolara zbog umiješanosti u ubojstvo, nakon što ga je rodbina njegovog preminulog susjeda u Belizeu optužila da je angažirao ubojicu da muči čovjeka do smrti. McAfee nikada nije bio optužen za ubojstvo i odbacio je tužbu kao “neozbiljnu.”

Programer, koji je zaradio milijune dolara prodajući svoj antivirusni sustav McAfee AntiVirus i kasnije zaradivši milijune više od Bitcoina, priznao je u siječnju da nije prijavljivao porez na dohodak zadnjih osam godina, te je naveo nekoliko razloga zašto to nije učinio, uključujući i onu uzrečicu “Porez je pljačka”.

McAfee je u siječnju objavio da se kandidirao za predsjednika “u egzilu” na platformi koja promovira korištenje kripto valute.

Trenutno živi na jahti na Karibima, koju je nazvao “freedom boat”.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Propovijedaju pomaganje bližnjem, mladi su s diplomama Harvarda i imaju politički program predstavljen u filmu “Hail Satan?”

Može li Sotona uskočiti i popraviti stvari tamo gdje je Bog zakazao? Navodno, može. Ovih dana u SAD-u je sotonizam, točnije organizacija The Satanic Temple proglašena Crkvom i oslobođena poreznih davanja.

“Mit da je Sotona kreator svega zla napravio je opipljivu štetu u svijetu. Ideja da je Sotona kreator svega zloga daje pravo onima koji govore u ime Isusa da budu arbitri svega što je moralno prihvatljivo i da su u pravu po pitanju svega te da ne moraju preispitivati svoje razmišljanje o bilo čemu”, riječi su Luciena Greavesa, političkog aktivista i osnivača The Satanic Templea.

Trojica prijatelja istomišljenika okupila su se 2013. godine u Salemu u Massachusettsu, ne kako bi štovala Sotonu i izvodila tajne demonske rituale, otimala i ubijala djecu, nego kako bi prkosili autoritetima. Ova grupa, a sad i Crkva, što je gotovo paradoksalno, uopće ne vjeruje u Sotonu. Njihova metafora Sotone na tragu je vjerovanja da se radi o anđelu pobune koji se sukobljava autokratskim strukturama.

Sotona u ovom kontekstu nije utjelovljenje zla, okrutnosti, patnje niti mu je cilj moralno razoriti čovjeka, nego je reprezentacija neovisne misli. Aktivisti se pitaju: zašto se u liberalnom svijetu daje prvenstvo jednoj religiji? Zašto su religija i država u takvom čvrstom zagrljaju?

U dokumentarnom filmu “Hail Satan?”, koji potpisuje redateljica Penny Lane i koji prati ovu grupu aktivista, Greaves spominje da oni “žele prisiliti ljude da preispitaju svoj stav o Sjedinjenim Američkim Državama kao kršćanskoj naciji”. Ona to, prema Greavesu, nije.

“Sekularna smo nacija. Trebali bismo biti demokratsko, pluralističko društvo. Trebali bismo biti nacija koja ne dopušta vladi da diktira što je primjereno izražavanje religioznih osjećaja”, rječit je Greaves.

The Satanic Temple je kao zezanciju osnovala skupina prijatelja. Rođeni su krajem sedamdesetih, a odrastali su u vrijeme nevjerojatne sotonističke panike. Djelomično je tome pridonio kult Charlesa Mansona iz šezdesetih koji je postao zloglasan zbog serije monstruoznih ubojstava iz 1969. godine.

Iste godine je Anton LaVey napisao “Sotonističku bibliju”, koja je postala kapitalno djelo modernog sotonizma i na čijim je načelima osnovana Church of Satan, a kasnije je došla i publikacija “Satanic Rituals”, koja je dala naslutiti da su okultni rituali svakodnevica mnogih Amerikanaca.

Histeriji i strahu od demonskih sila dodatno je pridonio izlazak knjige Williama Petera Blattyja “Egzorcist”, a kasnije i Friedkinova kultna ekranizacija istoimene knjige. Uskoro se pojavio “The Satan-Seller”, fiktivni memoar samoproglašenog kršćanskog propovjednika Mikea Warnkea, koji je pisao da je bio sotonistički svećenik i sudjelovao u ritualnim seksualnim orgijama.

No histerija je izrasla u nešto veliko baš zato što nije postojao jedan karizmatični vođa koji bi stajao na čelu takozvanog sotonskog kulta, nego je sve bilo tajnovito, na razini “rekla-kazala”.

Ljudi su zamišljali da su sotonisti među njima, da su susjedi, rođaci… Živjeli su u trajnoj paranoji da će im sotonski kult oteti, silovati i ubiti djecu. Onda se pojavio još jedan memoar koji je dodatno razbuktao strasti. Bila je to knjiga Michelle Remembers o odrastanju i zlostavljanju u sotonističkom kultu. Diljem Amerike su se tad počeli pojavljivati ljudi sa živopisnim sjećanjima o odrastanju u kultovima, a mnogo je nevinih završilo u zatvorima jer ih se lažno prokazivalo kao sotoniste.

Krajem sedamdesetih javnost je ostala šokirana i potresena masovnim samoubojstvom koje su počinili članovi kulta Peoples Temple u Gvajani. Iako se nije direktno radilo o sotonizmu, dodatno je raspiren strah od kultova i njihova magičnog zaposjedanja ljudi. The Satanic Temple izrastao je iz cinizma prema vremenu histerije i straha.

Lica koja stoje iza pokreta nisu čudaci izgmizali iz mračnih odaja, puna zlih nakana, nisu šarlatani i mutni karizmatici, nego momci koji iza sebe imaju diplome s Harvarda i rado se upuštaju u intelektualne dijaloge s novinarima, političarima i religijskim fanaticima. Cilj im da se na religiju počne gledati kao na narativ koji daje smisao i smjer ljudima u životu, ali koji se ne smije doslovno interpretirati.

U početku su organizirali proteste, ulijetali na kršćanska okupljanja protiv pobačaja te zapravo trolali i šokirali ljude na svakom koraku. Kako im je članstvo počelo rapidno rasti, satira iz kućne radinosti pretvorila se u ozbiljan politički aktivizam, propitkivanje ustava, prava Crkve na zemlju, vjeronauk u školama te veliki utjecaj pastora u lokalnim zajednicama. Kad god ugledaju situaciju u kojoj se miješaju Crkva i država, pokušavaju se involvirati.

Traženjem vlastitih religijskih prava upućuju na besmisao da se jednoj religiji daje prvenstvo nad drugom. Ili svi ili nitko. Ili i kršćanstvo i sotonizam. Ili nijedno. Njihova možda najpoznatija akcija bila je postavljanje kipa Bafometa, demonskog jarca, na javnu površinu u Oklahoma Cityju, nakon što je na isto mjesto postavljena ploča s Deset božjih zapovjedi.

The Satanic Temple nema nikakve veze s Crkvom koju je osnovao Anton LaVey i koja je, unatoč tome što je i dalje vodi njegova kći Karla, više-manje neaktivna. Postoji internetska stranica i za 200 dolara se može kupiti članstvo. Filozofija Crkve je ta da je na svakom individualcu širenje nauka Crkve i da se utjecaj kolektiva mjeri prema zaslugama pojedinca. Greaves naglašava da je LaVeyeva crkva bila produkt svojega vremena, no da je vrijeme za promjenu.

U prijevodu, Crkva mora ući u zajednicu. Ne smije stajati na pijedestalu prošlog vremena i starih zasluga.

The Satanic Temple je, primjerice, na Floridi pomagao beskućnicima, a u Tucsonu su imali kampanju “Menstruirajte sa Sotonom”, kojoj je cilj bio distribuirati higijenske potrepštine potrebitima. Također se aktivno bore da zaštite pravo na abortus, ali i općenito slobodu individualca. Pokušavaju prodrmati ljude u njihovim uljuljkanim uvjerenjima: tko je loš, a tko je dobar?

Je li Sotona dobar ako ljudi u njegovo ime pomažu? Je li loš ako su gori oni koji se predstavljaju dobrima? U doba interneta teško je vjerovati u bilo kakvu mitologiju, pa i mračne okultne fantazije. Paranoja našeg vremena nije sotonizam, nego terorizam, koji je u samo nekoliko godina uzeo više života nego što ih je stigla dodirnuti fiktivna ruka sotonizma.

Pogledajte kratak prilog vezan za Sotonističku crkvu u Americi kao novi pokret:

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

(express.hr)

Žene u Mađarskoj koje imaju četvero ili više djece bit će doživotno oslobođene plaćanja poreza na dohodak, otkrio je Viktor Orban, prenosi BBC.

Ovo je dio mjera koje je Orban predstavio u sklopu svojeg demografskog plana koji je predstavio za vrijeme govora o stanju nacije.

Orban je poručio da se tako brani budućnost Mađarske bez ovisnosti o imigracijama. Orbanova se stranka, podsjetimo, protivi ulasku migranata u EU.

Žene u Mađarskoj rađaju manje djece nego u ostatku EU-a

Kako javlja BBC, populacija Mađarske smanjuje se za 32.000 stanovnika godišnje, a žene u toj zemlji rađaju manje djece nego što je to prosjek Europske unije.

Kao dio demografskih mjera, Orbanova vlada će mladim parovima omogućiti beskamatne zajmove u iznosu od približno 32.000 eura, a parovi koji dobiju treće dijete neće morati otplatiti ostatak zajma.

Orban je iskoristio i priliku da kritizira politiku zapadnih zemalja, rekavši kako je njima odgovor na sve manji broj djece imigracija.

“Mađari razmišljaju drugačije. Ne trebaju nam brojevi. Trebaju nam mađarska djeca”, dodao je, prenosi BBC.

Dopisnici javljaju kako je najveći pljesak Orban dobio za svoj plan o povećanju broja rođene djece.

Plan od sedam točaka

Orbanov plan se, prenosi BBC, sastoji od sedam točaka.

Tako njegova vlada planira otvoriti 21.000 odgajališta za djecu u sljedeće tri godine, a osim toga, uložit će i oko 2,2 milijarde eura u zdravstveni sustav Mađarske.

Orban planira i subvencionirati rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji, a država će poticati i kupnju vozila sa sedam sjedala, odnosno većih obiteljskih automobila.

Orban je svoj govor završio riječima: “Neka dugo žive Mađarska i Mađari.”

Dok se u Europskoj uniji rodi oko 1,58 djece po svakoj ženi, u Mađarskoj je taj postotak niži. Tamo se po ženi rađa 1,45 djece.

Najviše djece rađa se u Francuskoj, 1,96, a najmanje u Španjolskoj, 1,3, kada se radi o zemljama Europske unije.

Premijer Orban je dodao:

- svaka žena mlađa od 40 godina će imati pravo na povlašteni zajam kada se prvi put uda.

- Produžit će se povlašteni zajam za kupnju obiteljske kuće. Obitelji koje odgajaju dvoje ili više djece sada će moći koristiti zajam i za kupnju obiteljske kuće.

- Vlada će dati 1 milijun forinti hipotekarnog kredita obiteljima s dvoje ili više djece. Ova mjera je prvi put objavljena u kolovozu 2017. za obitelji s troje ili više djece, a vlada je od siječnja 2018. godine isplaćivala milijun forinti obiteljskih hipoteka za svako treće i sljedeće dijete.

- Žene koje imaju i odgajaju najmanje četvero djece bit će oslobođene plaćanja poreza na dohodak do kraja života.

- Vlada će pokrenuti program subvencija za kupnju automobila za velike obitelji. Obitelji koje odgajaju najmanje troje djece imat će pravo na subvenciju od 2,5 milijuna forinti za kupnju novog automobila sa kapacitetom od najmanje sedam osoba.

- Djedovi i bake također će imati pravo na naknadu za čuvanje djece i brige o maloj djeci umjesto roditelja, dodao je premijer.

(index.hr)

Nakon što je Donji dom češkog parlamenta izglasao oporezivanje isplata koje Crkva dobiva kao nadoknadu za zapljenjenu imovinu takva odluka će morati proći i kroz češki Senat

Donji dom češkog parlamenta u srijedu je izglasao oporezivanje isplata koje Crkva dobiva kao nadoknadu za zapljenjenu imovinu tijekom komunističke vladavine, što je bio ključan zahtjev sadašnje Češke komunističke stranke (KSČM) za podržavanje manjinske vlade lijevog centra.

Zastupnici vladajuće stranke ANO premijera Andreja Babiša i njihovi manjinski partneri socijaldemokrati, pridružili su se komunistima i stranci krajnje desnice Sloboda i izravna demokracija (SPD) pa je prijedlog zakona prošao sa 106 glasova.

Donji dom ima 200 zastupnika. Obeštećenja crkvama, ali u najvećoj mjeri katoličkoj, počele su 2013. i iznose dvije milijarde kruna (560 milijuna kuna) godišnje u razdoblju od 30 godina.

One pokrivanju crkvenu imovinu koju su joj komunističke vlasti zapljenile nakon Drugog svjetskog rata, a vlasti je nisu mogle vratiti prema zakonu o restituciji, jer su, na primjer, promijenile vlasnika u međuvremenu.

Zakon mora potvrditi i češki senat, a neki su zastupnici već najavili da će tražiti ocjenu ustavnosti.

Crkvene vlasti, čiji je utjecaj na češko društvo sve manji, suočene su i s postupnim smanjenjem doprinosa vlade plaćama svećenika i ostalim crkvenim troškovima.

(vecernji.hr)

Tehnološki divovi sada će plaćati porez u Francuskoj, nakon što je zemlja odlučila ne čekati da ostatak EU uvede tu mjeru

Takozvani porez GAFA koji je usmjeren na velike digitalne tvrtke – stupa na snagu 1. siječnja.

Francuska vlada se nada da će prikupiti 500 milijuna eura (572 milijuna dolara) s nametima specifičnim za multinacionalne tehnološke tvrtke, uključujući Google, Apple, Facebook i Amazon, izjavio je ministar financija Bruno Le Maire, najavivši taj korak u prosincu.

Pariz se zalaže za ono što smatra pravednijim oporezivanjem velikih tehnoloških tvrtki u Europskoj uniji.

Napredak po tom pitanju zastao je u Bruxellesu, budući da je 28-člani EU blok podijeljen oko nametanja pristojbi divovima u Silicijskoj dolini. Sve promjene moraju imati jednoglasnu suglasnost država članica.

Kritičari kažu da tehnološke kompanije zarađuju novac od gospodarstava europskih zemalja, ali koriste svoju složenu strukturu kako bi neke od svojih prihoda usmjerile na države članice s niskim porezima.

Blok zemalja koje kritiziraju porez predvodi Irska, koja je postala svojevrsna Meka za američke tehnološke tvrtke i ugošćuje mnoge njihove centrale (Google, Facebook).

Estonija i Švedska također su među onima koji ne preferiraju ponudu Francuske, bojeći se da bi porezi mogli potaknuti odmazdu SAD-a.

EU raspravlja o planovima za tri posto poreza na prihode velikih internetskih tvrtki koje zarađuju od korisničkih podataka ili digitalnog oglašavanja. Međutim, posljednja runda razgovora po tom pitanju u studenome nije dovela do značajnog napretka, očigledno potaknuvši Francusku da krene naprijed sama.

U međuvremenu, Francuska i Njemačka postigle su konsenzus o porezu od 3 posto na digitalne oglase nakon što je Pariz pristao smanjiti svoje početne prijedloge o širem porezu na podatke.

Francuska bi mogla imati svoje vlastite domaće razloge – kao što su posljedice masovnog prosvjeda “Žuti prsluci” – za uvođenje GAFA poreza, nazvanog po Googleu, Appleu, Facebooku i Amazonu.

Nedavne prosvjedi diljem zemlje koštat će francusku ekonomiju u obilnom iznosu i već su doveli do smanjenja gospodarskog rasta zemlje za 2018. i 2019., dok je proračunski deficit za sljedeću godinu porastao na 3,2 posto, kršeći pravila EU.

U isto vrijeme, francuski predsjednik Emmanuel Macron poznati je kritičar velikih tehnoloških kompanija. U travnju je upozorio da Google i Facebook postaju preveliki za upravljanje. U svibnju je Macron zahtijevao okupljanje globalnih šefova tehnoloških kompanija kako bi se posvetili općem dobru.

“Nema besplatnog ručka”, rekao je francuski predsjednik. “Nije moguće samo imati slobodni prijevoz samo na jednoj strani, kada napravite dobar posao.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Nova studija svjetskih ekonomista i stručnjaka pokazala je da izbjegavanje i utaja poreza svake godine iznosi na stotine milijardi dolara neplaćenih poreza, a novac završava u džepovima najbogatijih ljudi na svijetu

Rad poznatih ekonomista pod nazivom ‘The Exorbitant Tax Privilege’, ko-autora Thomas Wright i sveučilišta University of California i ekonomiste Gabriel Zucmana sa sveučilišta u Berkeley, jedan je od najboljih svjetskih radova o poreznim oazama.

Istraživanje je pokazalo da je gotovo 50 posto dobiti američkih multinacionalnih tvrtki trenutno generirano u poreznim utočištima, dok je 1970. godine broj bio manji od 10 posto.

Korporacije učinkovito plaćaju porezne stope od 27 posto na dobit generiranu u ne-poreznim utočištima, i sedam posto u poreznim utočištima.

Prema riječima Jamesa Henryja, istraživačkog ekonomiste i višeg savjetnika u Tax Justice Network-u, američki bogati kleptokrati, porezni štetnici, a osobito multinacionalne tvrtke masovno prebacuju novac u porezne oaze.

Rekao je da su američke multinacionalne tvrtke do 2017. godine “nagomilale oko 2,6 bilijuna dolara u poreznim utočištima da ne bi platili 35 posto poreza na dobit SAD-u”.

Od ranih 1990-tih, stopa koju su plaćale američke ne-naftne multinacionalne tvrtke na inozemnu dobit pala je sa 35 na 20 posto. Slično tome, porezna stopa koju su američke naftne kompanije platile stranim vladama pala je od prosjeka sa 70 posto prije Zaljevskog rata 1991. na 45 posto.

To prema Zucmanu i Wrightu može odražavati “povratak vojne zaštite koju su Sjedinjene Države dodijelile državama koje proizvode naftu”.

Američki nagomilani inozemni dug veći je od bilo koje druge zemlje, na oko 8 bilijuna dolara ili više od 40 posto američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Tih 8 bilijuna dolara je razlika između 35 bilijuna dolara inozemnih ulaganja u američkoj imovini i 27 bilijuna dolara američkih ulaganja u inozemnu imovinu.

Porezne oaze dobivaju oko 180 milijardi dolara godišnje, ili gotovo jedan posto američkog BDP-a, zaključilo je istraživanje.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Imran Khan, novoizabrani pakistanski premijer, izjavio je kako bi Britanija trebala vratiti opljackani novac njegovoj zemlji kojeg navodno gomilaju korumpirani pakistanski političari u Londonu

Bivši profesionalni igrač kriketa iskoristio je svoj prvi sastanak s britanskim dužnosnicima od njegove pobjede na izborima, kako bi priopćio Velikoj Britaniji da želi osigurati povratak opljačkanog “opranog novca” njegovoj zemlji, javlja Telegraph.

Na sastanku s Thomasom Drewom, visokim povjerenikom Velike Britanije u Pakistanu, Khan je rekao da je to “naša čvrsta odluka da vratimo našoj zemlji novac koji se pere u Velikoj Britaniji”.

Khan se okomio na britanske moćnike kroz populističku antikorupcijsku politiku i nije se suzdržavao na establišment u Pakistanu.

Kritizirao je političku klasu za iskorištavanje novca ključnih institucija javnog sektora i ugovora prije nego što su trasferirali svoje bogatstvo u inozemstvo.

Pitanje izvlačenja bogatstva i slanje u inozemstvo dominira politikom Pakistana otkad su zloglasni “Panamski Papiri” iscurili u javnost i koji su povezali obitelj bivšeg pakinstanskog premijera Nawaz Sharifa i offshore tvrtke. Sharif je naknadno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina zbog korupcijskih afera koje se odnose na kupnju stanova u Londonu.

Bogatstvo nekretnina stečeno preko offshore tvrtki u slabo reguliranim jurisdikcijama odavno je omiljeni način sakrivanja ilegalnog bogatstva za ljubitelje kleptokrata i članova mafije.

Novo britansko antikorupcijsko zakonodavstvo, stvoreno za progon oligarha i međunarodnih kriminalaca, moglo bi iskoristiti zakone da bi zamrznula ili oduzela imovinu ukoliko postoje dokazi da je kupljena ilegalnim ili neidentificiranim bogatstvom.

Glasnogovornik britanskog Visokog povjerenstva izjavio je: “Borba protiv korupcije je prioritet Ujedinjenog Kraljevstva i nastavit ćemo surađivati ​sa Pakistanom po tom pitanju”.

Rekao je da Britanija ima snažne zakone “za oporavak kriminalne imovine, gdje postoje dokazi za to”.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Promoviranje imigracije, kako se navodi u zakonu, uključuje medijske kampanje, seminare, kao i „propagandne aktivnosti kojima se imigracija predstavlja u pozitivnom svjetlu“

Mađarski parlament usvojio je danas zakon kojim se financijska ili materijalna podrška grupama koje podržavaju ulazak imigranata oporezuje sa 25 posto.

Kako prenosi AP, taj specijalni porez je dio antimigrantske politike premijera Viktora Orbana, koji smatra da masovan ulazak uglavnom muslimanskih migranata u Europu predstavlja prijetnju za njenu krišćansku kulturu.

Zakon je usvojen u sklopu šire izmjene poreznih zakona u Mađarskoj, a prihod od novog poreza moći će da se koristiti samo za obranu granice zemlje i njime će se moći pokrivati troškovi države.

Promoviranje imigracije, kako se navodi u zakonu, uključuje medijske kampanje, seminare, kao i „propagandne aktivnosti kojima se imigracija predstavlja u pozitivnom svjetlu“.
 
(sputniknews.com)

Prema godišnjem poreznom izvještaju Europske komisije, Estonija, Hrvatska, Litva i Slovačka imaju najmanje porezno opterećenje imovine

Bilo kakvo daljnje smanjenje poreza trebalo bi kompenzirati uvođenjem suvremenog poreza na nekretnine, jedna je od poruka MMF-a hrvatskoj Vladi. MMF smatra da Hrvatska mora pojačano štedjeti u razdoblju gospodarskog rasta kako bi imala rezerve kad ekonomija uspori.

Vrijednosni porez na nekretnine preporučuje nam i Europska komisija i, kako stvari stoje, oporezivanje nekretnina prometnut će se u vječnu zadaću sve dok je ne poštuje jedna od hrvatskih vlada.

Visok porezni teret

Prema godišnjem poreznom izvještaju Europske komisije, Estonija, Hrvatska, Litva i Slovačka imaju najmanje porezno opterećenje imovine, mjereno udjelom tog poreza u BDP-u. Estonija porezom na imovinu prikupi 0,3 posto svog godišnjeg BDP-a, a ostale tri zemlje 0,4 posto.

Hrvatska je 2016. godine imovinu svojih građana oporezivala s 207 milijuna eura (Slovenija 254 milijuna eura), a kako nam je BDP rastao, a porezno opterećenje ostalo isto, udio tog poreza spustio se s 0,5 na 0,4 posto BDP-a u 2016. godini.

Kao porez na imovinu, za Hrvatsku se u spomenutom poreznom izvještaju Europske komisije vode porez na kuće za odmor te porez koji se plaća kod promjene vlasništva nad nekretninama, koji je lani smanjen s 5 na 4 posto.

Vlasnici nekretnina u Hrvatskoj godišnje plaćaju oko dvije milijarde kuna, odnosno 300 milijuna eura komunalne naknade, no to se davanje ne smatra porezom na imovinu iako komunalna naknada ima sve osobine poreza.

Kad bi se naknada pribrojila ostalim imovinskim porezima, tada bi hrvatski porezni prihodi od imovine bili oko jedan posto BDP-a, što bi Hrvatsku smjestilo u zlatnu sredinu, između starih i novih članica EU. Dvadeset osam članica EU u prosjeku od imovinskog poreza prikupe 2,6 posto BDP-a, najviše u Francuskoj – 4,7 posto, Velikoj Britaniji 4,3 posto, Belgiji 3,6 posto, a Njemačkoj recimo 1,1 posto BDP-a.

Nekadašnje socijalističke države blaže zahvaćaju u imovinu građana: Slovenija i Češka naplate 0,6 posto BDP-a, Poljska 0,5 posto, Mađarska 1 posto, Bugarska 0,9 posto, Rumunjska 0,6 posto.

Zajedno s komunalnom naknadom, koja se u obliku koji postoji u Hrvatskoj nigdje drugdje ne plaća, porezni teret na imovinu sličan je Mađarskome, odnosno natprosječno je visok u odnosu na ostale tranzicijske zemlje. Pitanje je zašto onda Europska komisija i MMF prozivaju samo Hrvatsku?

Dijele nam packe

Uglavnom zato što se drugdje stvari nazivaju pravim imenom! Mađari, na primjer, svoj porez nazivaju porezom na luksuz i plaćaju ga svi koji imaju vikendice ili stanove, uz početno oslobođenje za nekretnine u kojima ljudi žive.

Prihod je to lokalnih jedinica, a same stope uglavnom su vezane za vrijednost nekretnine. Sličan princip postoji i u drugim državama, a osnovno je pravilo da su stope poreza vezane za vrijednost nekretnine, s tim što nekretnine u kojima se živi imaju povlašten porezni tretman u odnosu na imovinu koja je u najmu ili u odnosu na zemljište.

Komunalni doprinos u Hrvatskoj plaćaju svi vlasnici nekretnina, manji je primjerice u Dubrovniku nego u pojedinim slavonskim gradićima i on uglavnom ne uzima u obzir vrijednost i starost nekretnina. Kod posljednje porezne reforme ministar financija Zdravko Marić pokušao je komunalnu naknadu, uz nekoliko kriterija ovisno o namjeni i starosti, podvesti pod porez, no zbog otpora građana premijer Plenković ga je stopirao uz obrazloženje da cijeli taj posao nije dobro pripremljen.

Neovisno o tome, lokalne su vlasti i nakon toga nastavile s poslovima vezanima uz masovnu procjenu nekretnina, čije će uvođenje čekati neku iduću vladu.

Dakle, porezni teret na imovinu u Hrvatskoj nije malen, no kriteriji po kojima se oporezuju kuće za odmor ili plaća komunalna naknada prilično su neujednačeni, što je dobrim dijelom i razlog zbog kojeg nam politički i financijski mentori dijele packe.
 
(vecernji.hr)