Građani bi za vikendice i stanove u kojima se ne živi stalno ili su prazni, jednako kao i za kvadrate koje iznajmljuju turistima, mogli plaćati po 160 posto više poreza od komunalne naknade

Porez na nekretnine koji će dogodine zamijeniti komunalnu naknadu neće ucviliti one koji žive u nekretninama starijim od 30 godina, ceh će im biti isti ili manji, ali će pogoditi one koji uz stan ili kuću u kojim žive imaju dodatne stambene kvadrate.

Tako bi građani za vikendice i stanove u kojima se ne živi stalno ili su prazni, jednako kao i za kvadrate koje iznajmljuju turistima, mogli plaćati po 160 posto više poreza od komunalne naknade, piše Slobodna Dalmacija.

Stan u Splitu od 45 kvadrata u prvoj zoni, u zgradi izgrađenoj 1986. godine, na Manušu ili Trsteniku, danas stoji 415,80 kuna godišnje komunalne naknade. Dogodine bi za tu nekretninu koja služi za trajno stanovanje točno toliki mogao biti porez na nekretnine.

No, ako se u tom stanu ne živi stalno, ako se koristi sezonski, ako je prazan ili se iznajmljuje turistima, onda će porez iznositi 1081 kunu!

Pravi porez od 2020.

To je 160 posto više od sadašnje komunalne naknade. Veći stan u istom kvartu i iste godine gradnje više stoji. Tako stan od 90 kvadrata sada košta 831,60 kuna godišnje komunalne naknade, a toliko će i dogodine koštati poreza na nekretnine. Ako je prazan, koristi se povremeno ili iznajmljuje turistima, onda porez stoji 2162 kune.

Da je takav stan izgrađen prije deset godina i u njemu se stalno živi, onda bi taj porez skočio na 997,92 kune, a za prazan na 3113 kune, što je 274 posto više od trenutačnog opterećenja komunalnom naknadom.

Prvog dana 2018. starta porez na nekretnine, koji će prve dvije godine biti jednostavna zamjena komunalne naknade, a 2020. opet će se promijeniti pravila igre i postat će pravi porez koji će se, kako se najavljuje, odsijecati temeljem tržišne vrijednosti nekretnine. Vlada očekuje da se za 15 posto ili oko 300 milijuna kuna poveća prihod od tog poreza dogodine, a preklani je od komunalne naknade ubrano 2,26 milijardi kuna.

Kad se počne primjenjivati pravi porez, očekuje se da će se Hrvatska sa sadašnje prosječne stope poreza na imovinu, što u poreznoj strukturi čini 1,3 posto, dosegnuti EU-razinu od 3,1 posto koliko imovinski porezi sudjeluju u svim ubranim porezima. To znači da bi njihov udjel skočio za 138 posto.

Ne mora to nužno značiti da će toliko skočiti porez na nekretnine i opaliti građane po lisnicama jer je njegova baza vrlo široka, dogodine će se uz kuće i stanove, bili oni legalni ili nelegalni, a u zemlji je 2,2 milijuna stanova i kuća, oporezivati garaže, pomoćne prostore koji služe glavnom prostoru poput zajedničkih dijelova i prostorija, ljetnih kuhinja, zimskih vrtova…

Također i građevinsko zemljište koje se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađeno građevinsko zemljište, sakralni objekti, osim onih koji služe za obavljanje vjerskih obreda.

Šira baza, više novca

Dakle, dio tog skoka otpast će na širenje baze, no sigurno je da će dio ugristi građane većim opterećenjem.

Zanimljivo je što država s jedne strane potiče mlade obitelji koje kupuju stanove kreditima, što potiče izgradnju bazena uz apartmane kako bi se poboljšala ponuda, a onda će na ramena svih tih ljudi, kao i ostalih koji jedva vraćaju stambene kredite, sjesti većim poreznim opterećenjem.

Ustvari, država nije ta koja će živjeti od tih poreza, nego 428 općina i 127 gradova, no ona im oblikuje okvire i pravila po kojima moraju plesati. Ove godine im je, nakon što je lani donijela Zakon o lokalnim porezima, propisala da svi moraju imati komunalne naknade i porez na kuće za odmor koji je do sada bio opcijski porez te je lokalnim vlastima bilo ostavljeno da odluče hoće li ih uvesti. To je učinilo 349 gradova i općina.

Komunalna naknada i porez na kuće za odmor, a to su kuće, stanovi koji se koriste povremeno ili sezonski, važni su jer se iz njih računa novi, jednostavni prijelazni porez na nekretnine i vrijednost boda te se na njih primjenjuje cijela lepeza koeficijenata koje je odredila Vlada.

Gradovi i općine mogu odrediti visinu bodova, koeficijente zone, a ne učine li to, onda je visina sadašnje komunalne naknade bitna za formulu iz koje će se određivati porez.

Davanja za vikendice i stanove koji se iznajmljuju turistima određivat će se i temeljem poreza na kuće za odmor. Tako će biti sve dok ne starta pravi porez na nekretnine.To znači da će jedna nekretnina iste vrijednosti, položaja, starosti i površine, može različito biti oporezivana u gradovima u kojima košta isto na tržištu, jer se mogu značajno razlikovati vrijednost boda i komunalne naknade.

Poslani prvi upitnici

Sve izračune koje imamo u ovom tekstu treba shvatiti kao okvirne i grube procjene temeljem sada dostupnih informacija iz Zakona o lokalnim porezima, Pravilnika o utvrđivanju korektivnih koeficijenata i evidenciji o nekretninama te seminara koji su ove godine održani na temu novih poreza na kojima su predstavnicima lokalne uprave govorili i čelni ljudi Porezne uprave.

Svi su gradovi i općine već trebali početi s ustrojavanjem evidencije o nekretninama.

Do 30. studenoga trebaju donijeti odluke o područjima zona, vrijednosti boda, vrijednosti koeficijenta zona za pojedine zone, vrijednosti koeficijenta namjene i rokove plaćanja.

Lokalne vlasti dobit će i podatke Državne geodetske uprave, katastarske podatke, podatke Porezne uprave za uspoređivanje podataka, a neki su gradovi i općine već počeli pozivati građane da dostave podatke za evidenciju nekretnina, poput Šolte, Tisnog, Daruvara, Koprivnice, Podravskih Sesveta…

Prva rješenja o novom porezu na nekretnine građani će dobiti 31. ožujka iduće godine, piše Slobodna Dalmacija.
 

 
(jutarnji.hr)

“Ako vlasnik nekretnine tri godine ne bude redovito plaćao porez na nekretninu, sama nekretnina postaje dužnik i kao takvu je se može ovršiti”, tako su govorili 2013. godine, a današnja vlada najozbiljnije misli to uvesti 2018. godine

Donosimo vam članak iz 2013. godine da si možete predstaviti kako to izgleda kada se uvede potpun i i sveobuhvatni porez na nekretnine.

“Dok se koalicijski partneri prepiru zbog uvođenja poreza na nekretnine, a bivši premijer Zoran Milanović je davao izjave prema kojima bi se dalo naslutiti da su od poreza odustali, visoki predstavnici Porezne uprave i dalje obilaze zainteresirane strane i predstavljaju im novi porez.

Tako se, prema informacijama koje je Večernjem listu potvrdilo više izvora, Hrvatska udruga poslodavaca nedavno sastala s ravnateljicom Porezne uprave Nadom Čavlović Smiljanec i njezinom zamjenicom koje su im predstavile porez na nekretnine.

Na mnoga pitanja gospodarstvenika poreznici nisu imali odgovor, a izvori kažu da im je nekoliko puta ponavljano da je riječ o Nacrtu zakona o porezu na nekretnine, koji je u fazi javne rasprave, što znači da prijedlog koji su dobili nije konačan. I to je jedina dobra vijest, jer nova rješenja kojima se domislilo Ministarstvo financija neće ići na ruku ni gospodarstvenicima ni građanima.

Obiteljska imovina

Novost koju valja izdvojiti je institut po kojem će nekretnine moći postati porezni obveznik. Ako vlasnik nekretnine tri godine ne bude redovito plaćao porez na nekretninu, sama nekretnina postaje dužnik i kao takvu je se može ovršiti. Problematično je to rješenje za sve, jer se time može puno lakše oduzeti nekretnina vlasniku, koji čak i da je solventan može izgubiti imovinu zbog duga koji može biti višestruko manji od njezine vrijednosti.

Zbog poreznog duga može se staviti stan ili industrijska hala na bubanj, a poznato je da se na javnoj dražbi postižu manje cijene od tržišnih. Sama ta činjenica ruši tržišnu vrijednost nekretnine, jer se može pretpostaviti da će porasti skepsa prema ulaganju u nekretnine, što bi dodatno moglo zaustaviti prodaju.

Problematično je i oporezivanje takozvane treće nekretnine. Ne zna se na koji će način poreznici uopće odrediti koja je to treća nekretnina jer su najavili da će se promatrati obiteljska imovina, iako zakoni ne poznaju obitelj kao vlasnika.

Prva nekretnina je ona u kojoj se živi, a druga ona koju se povremeno koristi i osnovica za porez na nekretnine određuje se uz olakšice od minimalno 70 posto. Ipak, na treću nekretninu nema popusta, dakle plaća se porezna stopa od 1,5 posto na poreznu osnovicu od 70 posto fiskalne vrijednosti nekretnine.

Porez na takvu nekretninu može biti i do 3000 posto veći od komunalne naknade, upozoravaju poslodavci, a da su djelomično u pravu pokazuju i izračuni iz Ministarstva financija objavljeni u prezentaciji po kojima porez na apartman na Krku može iznositi 6379 kuna, dok je komunalna naknada iznosila 195 kuna. Porez je u ovom slučaju veći čak 32 puta nego sad.

Ulaganjem raste porez

Problem je što se i dalje ne zna tko će i kako procjenjivati nekretnine. U Poreznoj upravi rekli su nam da će se privatne nekretnine procjenjivati “masovnom procjenom” odnosno paušalno, a za poslovne nekretnine, kažu u HUP-u, morat će se usklađivati vrijednost nakon svake izmjene.

Zbog toga su prigovor imali hotelijeri, koji bi se svakim ulaganjem u hotel izložili većem porezu na nekretnine.

Time bi se u trenutku kada su nam investicije prijeko potrebne destimuliralo ulagače od povećanja kvalitete usluga. Nije definirano ni kako oporezivati trgovačke centre, jer se ne zna hoće li porez morati plaćati vlasnik centra ili najmoprimci, koji su dosad plaćali komunalnu naknadu. Ako ga bude plaćao vlasnik, što proizlazi iz zakona, bit će teško odrediti koju olakšicu treba koristiti, jer se u njemu obavljaju razne djelatnosti. Podsjetimo, olakšica za trgovinu je 40 posto, a 60 posto za ugostiteljstvo.

Poslodavce je zanimalo i što će se dogoditi s površinom koja se ne koristi za rad, poput ogromnih hodnika, ali kažu da nisu dobili konkretan odgovor.

Na građevinsko zemljište najprije porez na nekretnine, od 2015. i PDV

Građevinsko zemljište nova je meta poreznika. Prvo će biti uveden porez na nekretnine, a potom i porez na dodanu vrijednost. U sustav PDV-a zemljište ulazi tek 2015., ali to znači da će stanovi u novogradnji biti znatno skuplji nego sada.

Naime, pri prodaji novog stana plaća se PDV i 5 posto poreza na zemljište. Uz to će dodatni trošak biti i porez na nekretnine koji se predviđa i za građevinsko zemljište. Poslodavci upozoravaju da je to opasna ideja jer gradovi u nedostatku novca za proračun mogu cijelo jedno područje proglasiti građevnim i bez želje gospodarstvenika i građana, a s druge strane u HUP-u kažu da bi se onda oporezivanjem svih zemljišta trebalo stimulirati državu da aktivira imovinu.”

1. Procjena vrijednosti bit će paušalna za stanove, a realna za poslovne prostore

Nakon svakog ulaganja morat će se revidirati vrijednost nekretnina i stoga plaćati veći porez

2. Oporezuje se i građevinsko zemljište

Nije jasno hoće li se i kakav porez plaćati na građevinsko zemljište na kojem je počela gradnja ili samo na neizgrađeno zemljište

3. Nekretnina postaje porezni obveznik

Ako se ne plaća porez na nekretnine, nakon tri godine dužnik postaje nekretnina, a ne njezin vlasnik, pa ju je lakše ovršiti

4. Treća nekretnina u obitelji bez olakšica

Određuje se prema imovini obitelji, kako ne bi bilo mijenjanja prebivališta

5. Oporezuju se i trgovački centri, ali tko plaća?

Komunalnu naknadu plaćaju najmoprimci, a ubuduće bi porez trebao plaćati vlasnik
– Čini mi se da je porez zamišljen kao sredstvo punjenja proračuna, pri čemu se vodilo računa da se oporezuje građane, a o poslovnim objektima nije se previše razmišljalo – kazao nam je jedan od članova HUP-a i zaključio da je Nacrt zakona pun rupa zbog kojih će se Porezna uprava namučiti da ih popuni.
 

 
(vecernji.hr)