Europsko tržište kanabisa do 2028. vrijedit će 123 milijarde eura, predviđaju analitičari, što je duplo više od Appleovih lanjskih prihoda u Europi

Kako piše The Guardian, svijet pak svjedoči rođenju industrije vrijedne između 500 milijardi i bilijun (eng. trillion) dolara. Iako se te brojke mogu činiti previsokima da bi bile istinite, činjenica je da je marihuana završila godinu kao jedna od najperspektivnijih investicija.

Stoga ni ne čudi da desetak kompanija već imaju tržišnu vrijednost veću od milijardu dolara.

Najveća od njih, kanadski Canopy Growth, prošli je tjedan najavila partnerstvo s kraljicom domaćinstva i milijunašicom Marthom Stewart koja će promovirati CBD, sastojak kanabisa. Time je Stewart postala dio grupe kojoj pripada i hip hop zvijezda Snoop Dog, što je zapravo bilo puno očekivanije od partnerstva s Marthom Stewart.

On, pak, promovira Canopyjevu zamjenu za marihuanu, tzv. Tweed. No, te su suradnje samo jedne od mnogih koje su preplavile brzorastuće tržište.

Proizvođač Marlboro cigareta Altria za 45 posto udjela u kompaniji Cronos platio je 1,8 milijardi dolara, a vlasnik Budweisera, ABInBev, uložio je 50 milijuna dolara u zajednički pothvat s kanabis kompanijom Tilray s kojom namjerava razviti pića s marihuanom.

Rast industrije je, smatraju stručnjaci, posljedica veoma jednostavne ekonomije – puno je veća potražnja za kanabisom i proizvodima čiji je on sastojak, nego što je ponuda.

To je tako čak i u Kanadi, otkud sve navedene kompanije i potječu, i gdje nikada nije vladao nedostatak “rekreativnih uzgajivača” marihuane.

“Crno tržište kanabisa ne može ući na legalno tržište. Medicinski kanabis praćen je od samog početka, odnosno od sadnje do prodaje i regulacija je veoma stroga. Ako ću ubrati biljku, regulator doslovno mora doći i gledati me kako ju režem” – objasnila je Alexandra Chong, izvršna direktorica Jacane, kompanije koja se bavi uzgojem medicinskog kanabisa.

No, upravo zbog tako stroge kontrole ponuda toliko zaostaje za potražnjom.

“Pacijentima je ovaj proizvod itekako potreban i zapravo vlada velika nestašica u njegovoj ponudi. Kanadi je trebalo deset godina i još uvijek ne mogu opskrbiti cijelo svoje tržište koje čini 30 milijuna ljudi. Na svijetu je 48 zemalja koje su legalizirale medicinski kanabis i veoma smo daleko od zadovoljavanja potražnje. Legalizacija se događa izuzetno brzo i proizvodnja to jednostavno ne može pratiti” – požalila se Chong koja je u prednosti budući da svoju marihuanu uzgaja na Jamajci gdje je klima puno povoljnija za uzgoj te biljke od one kanadske.

Stoga će, kazala je, i proširiti svoju proizvodnju u ostalim zemljama sa sličnom klimom u Africi i Aziji, a razmišlja i o budućnosti i potencijalnom tržištu rekreacijskog pušenja marihuane.

(jutarnji.hr)

“Sanjao sam o tome da postanem prva osoba koja će kupiti prvi gram legalne marihuane u Kanadi”, rekao je Ian Power nakon što je 17. listopada uspio biti prvi koji je u trgovini kupio zakoniti kanabis

Oduševljenje je obuzelo cijelu zemlju koja je postala druga na svijetu nakon Urugvaja u kojoj se slobodno može uživati u marihuani. “Cijeli svoj život kriomice pušim marihuanu. Kako se krećem u krugovima koji ne konzumiraju marihuanu često kao ja, morao sam se skrivati”, rekao je Alex Smith za BBC. “Cijelo je iskustvo pomalo nadrealno”, priznao je.

Frustrirani kupci

A onda je tu pozitivnu atmosferu pokvarila vrlo ozbiljna vijest: marihuane nema dovoljno za sve koji je žele legalno kupiti. Trevor Tobin je prošli mjesec otvorio jedan od prvih kanadskih dućana s legalnim kanabisom. Zajedno s majkom Brendom podigao je 100.000 dolara ušteđevine i otvorio High North, jednu od samo nekoliko privatnih trgovina na malo u Newfoundlandu.

No, kako je ispričao za Guardian, ubrzo je otkrio da je potražnja puno veća od ponude.

Nakon samo nekoliko dana klijenti su počistili sve proizvode s polica, a navala je bila tolika da su trgovinu nakratko i zatvorili jer im je dojadilo konstantno se ispričavati kako nova “roba” još nije stigla. Neki od prodavača su morali pozvati i policiju kako bi ih zaštitila od frustriranih kupaca koji su satima čekali u redu, a zatim saznali da su to radili uzalud jer robe više nema, prenio je britanski Independent.

A s tim se problemom ne suočavaju samo mali trgovci. James Burns, predsjednik uprave Alcanne, tvrtke koja posjeduje lanac trgovina alkoholom u Kanadi i SAD-u i koji je otvorio pet prodavaonica marihuane, također ima problema s dostavom kanabisa. “Naručivali smo velike količine, ali smo dobili samo pola naručenog. Sada zaposlenici u rano jutro sjedaju uz kompjutore i pokušavaju naručiti marihuanu. Razmišljamo čak i o ograničavanju radnog vremena jer nemamo što prodavati.

Ako je vladino skladište prazno, ono je prazno. I tu se ne može napraviti ništa”, izjavio je Burns za BBC. Société québécoise du cannabis, lokalni prodavač u pokrajini Quebec, ima dućane otvorene samo od četvrtka do nedjelje zbog nestašice marihuane.

“Procjenjujemo da će naši dobavljači moći odgovoriti na razinu potražnje tek sljedeće proljeće”, rekla je za BBC glasnogovornica tvrtke Linda Bouchard.

Crno tržište

No, ovakva se situacija nije trebala dogoditi. James Burns je rekao kako su “svi znali da će se to dogoditi. Iskreno, ne tako brzo i tako potpuno”. Institut C. D. Howe je to najavio u svom istraživanju 11. listopada, dakle šest dana prije legalizacije.

Oni su upozorili da će doći do problema u lancu opskrbe, što će velik dio korisnika vratiti crnom tržištu: zbog toga će država u prvoj godini legalizacije izgubiti oko 800 milijuna dolara (jasno, kanadskih) poreza koje je kanila prikupiti prodajom marihuane. Istraživanje je iznjedrilo još jedan važan zaključak:

“Bez obzira na značajnu razliku u cijeni između legalnog i crnog tržišta (u korist legalnog), ovo potonje će svakako biti na dobitku ako službeni lanac dobave ne bude u stanju zadovoljiti potražnju”. A to se dogodilo već prvih dana legalne prodaje.

Vlada je, pak, svoju odluku o legalizaciji prodaje marihuane branila tezom da će time oslabiti crno tržište i smanjiti stopu kriminala. Zasad je jasno da crno tržište nije na gubitku: Institut je procijenio da će oni u prvoj godini legalizacije prodati oko 380 tona marihuane (Lift, medijska platforma iz Vancouvera koja se bavi pitanjima marihuane, procjenjuje da industrija kanabisa u Kanadi može proizvesti između 400 i 500 tona marihuane godišnje) i zaraditi oko 2,5 milijardi dolara.

Jer, certificirani dućani mogu zadovoljiti manje od 50 posto potražnje. Podataka o stopi kriminala nema jer je riječ o prekratkom razdoblju za relevantno mjerenje.

Neki od prodavača procjenjuju da će legalni sustav tek za oko godinu i pol moći uspostaviti lanac opskrbe marihuane koji će zadovoljiti potražnju. Prema zakonu, Kanađani u dobi od najmanje 18 ili 19 godina (oko 21 u Quebecu) mogu kupiti do 30 grama kanabisa i uzgajati do četiri biljke kod kuće. Iz Instituta C. D. Howe su naveli još jedan argument koji potvrđuje da se vlada naprosto nije dobro pripremila za ovu izuzetno važnu društvenu promjenu.

“Sličnih je problema imala i američka savezna država Colorado nakon što je legalizirala prodaju marihuane. Njima je trebalo tri godine da usklade ponudu s potražnjom”.

A sve je to posljedica odluke vlade premijera Justina Trudeaua – koji je priznao da je pušio marihuanu, ali je rekao da je sada neće pušiti – koja je uvela monopol i na opskrbu i na dostavu.

Udar na vladu

Dodatno je zabrinjavajuće što je zbog cijelog kaosa došlo i do nestašice medicinske marihuane koju je Kanada legalizirala još 2001. godine. Health Canada, vladina agencija koja daje ovlaštenja proizvođačima kanabisa, objavila je da je mjesecima prije legalizacije naporno radila kako bi povećala broj zakonitih dobavljača i pozvala je korisnike na strpljenje.

A kad je riječ o pacijentima, poručili su da intenzivno rade s industrijom kako bi osigurali dostatnu količinu proizvoda za potrebe te skupine korisnika.

Agencija je objavila da je ukupno osigurala 14,5 tona suhog kanabisa i 370 litara kanabisova ulja do sredine ovog mjeseca. No, sve je to nedostatno jer je potražnja bila golema: prema istraživanjima, svaki osmi Kanađanin iskoristio je svoje pravo i kupio marihuanu. U Ontariju je u prva 24 sata legalizacije web stranica preko koje se naručuje marihuana zabilježila 100.000 narudžbi. Od kojih većina nije isporučena.

I tako se vlada našla pod udarom frustriranih kupaca, a dodatni je problem što su mali trgovci, poput Trevora Tobina s početka teksta, u ozbiljnom problemu jer bi im posao, u koji su uložili svoj novac i očekivali dobru zaradu, mogao propasti. Posebno je zabavna jedna od izjava neimenovanog dužnosnika koji se bavi problematikom opskrbe trgovina legalnom marihuanom:

“Mi smo zapravo iznenađeni u kojem su se opsegu i kojom brzinom ljudi prebacili s crnog tržišta na legalno. To nismo očekivali i dijelom je zbog toga došlo do sadašnjih problema u lancu opskrbe”. Stručnjaci s Instituta C. D. Howe upozoravaju da će vlada moći slomiti crno tržište tek kad uspije osigurati dovoljno svih proizvoda od marihuane u licenciranim dućanima. To potvrđuje Tobin: “Kad ne nađu marihuanu kod nas, oni je potraže drugdje. Nema nestašice marihuane u mom gradu. Nestašica je samo marihuane u trgovinama koje je zakonito mogu prodavati”.

(jutarnji.hr)

Saudijski ministar Muhamed bin Salman ponudio je Vladimiru Putinu 300 milijardi dolara kako više ne bi pomagao sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu

Ruski predsjednik Vladimir Putin odbio je za 300 milijardi dolara da sruši sirijskog čelnika i svog prijatelja Bashara al-Assada. Tu nepristojnu ponudu ruskom lideru dao je saudijski šeik i ministar obrane te zemlje Muhamed bin Salman, ali ga je Putin odmah zaustavio u namjeri.

Nepristojna ponuda

Tajni sastanak Putina i Bin Salmana održao se u Sočiju. Saudijski ministar doputovao je u to ljetovalište kako bi nazočio utrkama Formule 1.

Susret Putina i ministra bio je iza zatvorenih vrata, ali libijski izvor koji je prisustvovao sastanku je prenio o čemu je bilo riječi.

Taj izvor kaže da je Bin Salman bez okolišanja pokušao privoljeti Putina da napusti i ostavi na cjedilu svog prijatelja Assada.

Saudijski ministar je Putinu dao primamljivu ponudu rekavši da su Saudijsko kraljevstvo i Katar spremni da mu uplate 300 milijardi dolara kako više ne bi vojno pomagao sirijskom predsjedniku. Ukoliko bi mu Putin uskratio pomoć, Assad bi bio poražen i prisiljen napustiti vlast.

Međutim, kako se i očekivalo, ruski lider je odbio čak i da diskutuje na u temu.

“Ruska vlada nije mafijaška organizacija koja ubija svoje prijatelje u zamjenu za pozamašne svote novca. Nikakav novac ne može preoblikovati rusku strategiju na Bliskom istoku”, odbrusio je Putin.

Inače, pretežito sunitsko Saudijsko kraljevstvo najveći je saveznik SAD na Bliskom Istoku. Amerika strahuje da će ih Saudijci ostaviti i izdati i prijeći na rusku stranu.

Ponudio i investicije

Bin Salman nije odustajao, te se našao slobodnim dati još jedan prijedlog koji se odnosio na ulaganje u Moskvu.

“Pored 300 milijardi koje bismo uplatili Rusiji, uložili bismo još najmanje nekoliko milijardi u infrastrukturu ruske prijestolnice. Gradili bismo ekskluzivne objekte”, predložio je saudijski ministar.

Nakon ovoga ruski lider je promijenio temu i započeo priču o sportu.
 
(Informer)