E-brojevi su numerički kodovi za prehrambene aditive koji su u upotrebi u Europskoj uniji (prefiks E označava pojam „Europa“)

E-brojevi se nalaze na deklaracijama prehrambenih proizvoda. Odobravanje korištenja aditiva i procjenu njihove sigurnosti vrši Europska uprava za sigurnost hrane.

I prije masovne industrijske proizvodnje ljudi su prerađivali hranu i pritom se služili nekim tvarima koje danas ubrajamo u aditive: naše bake su upotrebljavale npr. pektin nezrelih jabuka za želiranje pekmeza. U domaćinstvima hranu i danas konzerviramo solju, octom, medom, šećerom, a limunovim sokom koji sadrži askorbinsku kiselinu sprečavamo svježe oguljeno voće ili povrće da posmeđi.

Aditivi koji se upotrebljavaju u industrijskoj proizvodnji hrane jesu tvari koje se uobičajeno ne konzumiraju, niti su tipičan sastojak hrane, nego su to tvari određena kemijskog sastava koje se hrani dodaju tijekom proizvodnje, pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakovanja, transporta i čuvanja hrane.

Dodavanjem aditiva mijenjaju se neke osobine hrane. Aditivi pridonose ujednačenoj kvaliteti proizvoda, ponudu namirnica čine neovisnom o godišnjem dobu, omogućuju proizvodnju jeftinije hrane i njezino dugoročno skladištenje. Sredstva za konzerviranje, npr., sprečavaju ili usporavaju razmnožavanje mikroorganizama koji mogu uzrokovati kvarenje hrane.

Sve raznovrsnija ponuda prehrambenih proizvoda temelji se upravo na primjeni aditiva: bez sladila i emulgatora ne bi bilo modernih “light” proizvoda, topljeni sir nije moguće proizvesti bez emulgatorskih soli, a polugotova i gotova jela bez sredstava za konzerviranje, antioksidanasa, stabilizatora i drugih dodataka.

Što uistinu jedemo?

Međutim, neke vrste prehrambenih aditiva s razlogom se dovode u vezu sa zdravstvenim rizicima, posebno kod osjetljivih osoba, djece i bolesnika. Zato je vrlo važno da potrošači imaju potpun uvid u sirovinski sastav proizvoda, uključujući i sve vrste aditiva. Nažalost, još uvijek nedostaje transparentnost i cjelovita informacija o aditivima i njihovu utjecaju na zdravlje ljudi. Dodatnu nesigurnost kod potrošača stvara i činjenica da za neke tvari vrijede posebna pravila o deklariranju te da proizvođač ne mora deklarirati sve aditive nekom prehrambenom proizvodu, ili pak ih ne deklarira iako ga zakon na to obvezuje.

Velik broj aditiva služi u prvom redu prehrambenoj industriji, jer joj omogućuje bržu i jeftiniju proizvodnju, a time i veću dobit. Aditivi u hrani mijenjaju izgled namirnice (bojila), mijenjaju okus (pojačivači okusa, arome), povećavaju volumen proizvoda (sredstva za rahljenje u kruhu), vežu vodu u proizvodu (fosfati u kobasicama, hrenovkama), omogućuju uvođenje “novih” proizvoda (energy-drinks), omogućuju primjenu manje vrijednih sirovina, olakšavaju i pojeftinjuju proizvodnju, skladištenje i transport (sredstva za konzerviranje). Kupujući prehrambene proizvode potrošači često plaćaju i aditive koji nemaju nikakve prehrambene vrijednosti.

Slično je i s voćnim sladoledima, pudinzima i desertima, koji osim osnovnih sirovina, kao što su mlijeko, voda, šećer, sadrže i bojila, koja ih čine privlačnim, i arome, koje im daju željeni okus. Proizvođač štedi na voćnim pripravcima, jer su umjetna bojila i arome jeftiniji.

Nažalost, potrošači ne znaju što točno jedu ni kad je riječ o namirnicama koje – za razliku od sladoleda – troše svakodnevno, poput kruha i peciva. Aditivi, između ostalog, omogućuju da se kruh proizvede iz lošijeg (jeftinijeg) brašna. Tako manje vrijedan proizvod proizvođaču donosi veću dobit. K tomu, deklariranje sastojaka nepakiranog kruha nije obvezatno, pa potrošač nema nikakva uvida u sirovinski sastav (vrstu, kvalitetu, omjer različitih vrsta brašna i ostalih sastojaka), a još manje u dodane aditive.

I ekološka proizvodnja hrane koristi aditive

Industrijska proizvodnja hrane bez aditiva i ostalih pomoćnih sredstava nije moguća. I ekološki proizvedena hrana sadrži aditive. Ipak, valja napomenuti da takva hrana ne smije sadržavati bojila, pojačivače okusa, umjetne arome, većinu konzervansa, umjetna sladila… Za razliku od konvencionalne proizvodnje hrane, gdje je dopušteno oko tri stotine aditiva, u ekološkoj proizvodnji hrane upotrebljava se pedesetak aditiva.

Evo popisa osnovnih štetnih E – brojeva:

E104 – Uzrokuje dermatitis, zabranjen u Austriji, Americi i Norveškoj

E107 – Zabranjen u Austriji i Americi, uzrokuje astmu

E110, E120, E122 – Mnogo popratnih problema, zabranjeni u nekim državama

E123 – Izaziva probleme u trudnoći, rak, hiperakrivnost, zabranjen u SAD, Norveškoj, Švedskoj, Austriji i Rusiji

E124 – Zabranjen u nekim zemljama, loše utječe na asmatične ljude i alergične na aspirin

E127 – Uzrokuje rak kod štakora, vodi do hiperaktivnosti

E128 – Štetan, preporuča se – izbjegavati

E129 – Zabranjen u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, i dr.

E132 – Indigotine – izaziva mučnine, krvni pritisak, povraćanje, probleme s disanjem, zabranjen u Norveškoj

E133 – Zabranjen u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Švedskoj, Austriji i Norveškoj

E142 – Zabranjen u Švedskoj, Americi i Norveškoj

E150 – HACGS je preporučio izbjegavati

E151 – Zabranjen od strane mnogih država

E152 – Fatalni srčani napadi, napada živčani sustav, izaziva depresiju i dermatitis

E160b – Zna se da izaziva urološke probleme, HACGS je preporučio izbjegavati

E173 – Aluminij – izbjegavati, zabranjen u nekim državama

E174 – Srebro – isto kao 173

E175 – Zlato – isto kao E173, E174

E180 – Colorubine – izbjegavati, zabranjen u nekim zemljama

E210 – Benzonična kiselina – uzrokuje astmu, hiperaktivnost

E212 – Alergijske reakcije

E214 – Izbjegavati, zabranjen u nekim državama, isto kao i E215, E216, E217

E218 – Izaziva alergije

E220 – Sumporni dioksid – izaziva astmu, težak za metabolizam, uništava vitamin B1

E222 – Ima opasne sastojke po zdravlje, isto kao i E223, E230, E232, E233

E235 – Može izazvati povraćanje, dijareju, anoreksiju, iritaciju kože i mučninu

E238, E239, E249 – Izbjegavati

E250 – Natrijev nitrat – zabranjen u mnogim državama, kancerogen isto tako i E251, E252

E264 – Amonij acetat – može izazvati dijareju i povraćanje

E280 – Opasni aditivi za zdravlje

E285 – Natrijev tetraborat – zabranjen u Hrvatskoj i mnogim drugim državama

E310 – Propil-galat – izaziva gastrološke probleme, iritaciju kože, promjene u tlaku – povećava ga ili smanjuje, isto kao i E311

E319 – TBHQ – mučnina, povraćanje, nesvjestica, doza od 5g je fatalna, znači smrtonosna

E320, E321, E370, E385 – izbjegavati, zabranjeni u nekim državama

E407 – Uzrokuje rak

E421 – Uzrokuje alergije, mučninu i povraćanje

E422 – Velika količine mogu izazvati, povišen krvni tlak, i šećer u krvi, zatim glavobolju i žeđ

E432 – Izbjegavati, zabranjen u nekim državama

E463 – Vrlo štetan, izbjegavati

E463, E474, E493, E494, E495, E513 – izbjegavati

E514 – velike količine mogu uzrokovati disbalans vode u tijelu

E524, E525, E527, E528, E530, E540, E541, E544, E545, E553, E553b – Rak probavnih organa

E554 – Uzrokuje probleme tijekom trudnoće, povezan s Alzheimerovom bolesti

E622 – Izaziva povraćanje, dijareju, trbušne grčeve

E627 – izbjegavati

E631 – izbjegavati

E901 – izbjegavati

E903 – izbjegavati

E907 – izbjegavati, zabranjen u nekim zemljama

E905 – Rak

E924 – Povraćanje, proljev, bolovi

E951 – Aspartam – migrene, bolovi u zglobovima, paranoje, depresije, smetnje u vidu i sluhu, tumori, gubici pamćenja, mučnine, nesanice

E952 – Uzrokuje migrene i kancerogen je

E954 – Fatalan za zdravlje, kod životinja uzrokuje rak

E962 – Aspartam – acesulfame so – pogledati pod učinke aspartama

E1201 – Polivinilpirolidon – izbjegavati

E1202 – Netopljiva Polivinilpirolidon -izbegavati

Ovo su samo orijentacijski E-brojevi i njihove nuspojave. Ukoliko želite više, na internetu ima više podataka o svakom E-broju.

 
(preveo: mag. Alfred Bošković / uredio: nsp)

Da ih to pitate na ulici, vjerujem da bi većina ljudi, dakle i oni koji nisu vegetarijanci, rekla da ne bi – kazao je za Jutarnji list Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja .

Gotovo 200 najrazličitijih proizvoda sadrži masti, enzime, želatinu i ostale produkte koji nastaju u laboratorijima nakon prerade svinjskih nusproizvoda.

Na etiketama prehrambenih proizvoda ti su nusproizvodi obično navedeni kao misteriozni E-brojevi.

Mnogi od njih sadržavaju emulgatore, odnosno pojačivače okusa i konzervanse svinjskog porijekla.

Nije to, tvrdi Stipan Bilić, stručnjak za prehrambenu industriju, ništa novo, ali problem je što mnogi ljudi s time nisu upoznati. Istraživanja su pokazala da se svinjetina i svinjski nusprodukti nalaze čak i u nekim žvakaćim gumama, sokovima, keksima.

Oni sadrže emulgator E474, koji znači da je to u stvari svinjska mast ili, moguće, sokovi mljevenih insekata.

Konzervans za barut.Taj emulgator nalazi se i u čipsu, smokiju, mliječnim namazima, sladoledu, pecivu… Javnost je najviše bila šokirana činjenicom da duhanska industrija hemoglobin svinja koristi za filtere u cigaretama!

Mislim da je sve to vrlo uvredljivo za muslimane, židove i vegetarijance – rekao je Simon Shapman s Univerziteta u Sydneyju .

Svinjsku mast sadrži čak i municija. Za konzerviranje baruta koristi se ulje sa 13 posto svinjske masti, znači svinjetina se nalazi SVUGDJE !