Hrvatska po brojnim pokazateljima zaostaje za zemljama Europske unije po poduzetničkoj aktivnosti – premalo ljudi uočava prilike za poslovanje, a motivacija za ulazak u poduzetništvo je najčešće nužda, puno lošija nego što je bila čak i u Jugoslaviji

Poručeno je to u ponedjeljak s okruglog stola ‘Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom’ koji je organiziralo Nacionalno vijeće za konkurentnost te gdje su predstavljeni rezultati međunarodnog istraživanja Global Entrepreneuership Monitora (GEM)

Prema istraživanju jedan od velikih problema jest to što u Hrvatskoj poduzetnici nemaju visok društveni status – Hrvatska je u aspektu medijske pažnje prema poduzetnicima zauzela zadnje mjesto u cijelom EU-u. Poduzetništvo se primarno ne razvija i zato jer nema dugoročne Vladine politike kojom će se pojednostaviti regulacija tržišta.

U raspravi su sudjelovali Mario Antonić, pomoćnik ministra poduzetništva, Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, Petar Lovrić iz Hrvatske udruge poslodavaca, Sanja Madžarević Šujster iz Svjetske banke, Slavica Singer iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost te poduzetnik Saša Cvetojević.

Šef Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) Ivica Mudrinić u uvodu je istaknuo kako je zemlja u krizi već osam godina, a možda i dulje. ‘Ljudi odlaze u inozemstvo zbog prepreka u stvaranju radnih mjesta. Bez ekonomski zdravog društva mi nećemo moći zadržati mlade ljude, o tome ovisi naš opstanak – bez toga nema budućnosti. Imamo gemišt između socijalizma i kapitalizma i to nas guši’, naglasio je.

Rezultate istraživanja predstavila je pak Slavica Singer iz NVK-a. ‘To je jedino svjetsko istraživanje poduzetništva koje ga promatra s aspekta pojedinaca. Hrvatska ima velik kapacitet za unapređenje poduzetništva, vidimo premalo prilika, a imamo previše vjere u svoje kapacitete. Europljani općenito imaju veći strah od neuspjeha od Amerikanaca’, ilustrirala je te zaključila kako su Hrvatskoj potrebne radikalne i hitne promjene.

Okrugli stol otvorio je glavni urednik poslovnog tjednika Lider Miodrag Šajatović upitavši pomoćnika ministra poduzetništva kako je doživio poražavajuće rezultate istraživanja. Osim što je priznao da je svjestan lošeg stanja u poduzetništvu, rekao je da se potrebno mijenjati i poboljšati percepciju o poduzetnicima, posebno kroz priče u uspjehu.

‘Prioriteti su ministarstva pojednostavljenje administracije, olakšavanje pristupu financiranja i smanjenje opterećenje državnog proračuna’, rekao je Antonić.

Petar Lovrić, šef udruženja za male i srednje poduzetnike pri HUP-u napomenuo je kako je u Jugoslaviji otvorio obrt i za 15 dana dobio sve papire – tada je atmosfera za poduzetništvo bila puno bolja.

‘Država je bila servis građana’, rekao je i objasnio kako mi ne znamo što je poduzeće i poduzetnik. ‘Poduzeće smo izbrisali jer je previše mirisalo na Jugoslaviju i komunizam, mi ne znamo lektorski o čemu pričamo. Optimist sam i dalje iako me brine to što ne znam razgovaraju li ministar poduzetništva i gospodarstva‘, objašnjava Lovrić.

Ilustrirao je kako država generira dvadeset milijardi kuna nelikvidnosti te stvara probleme poduzetnicima umjesto da ih rješava.

Poduzetnik Saša Cvetojević kazao je pak kako je velik problem percepcija poduzetništva. ‘Ne smiješ priznati da si bogat’, tvrdi Cvetojević te je dodao da startupovi rade najbolji posao na promicanju poduzetništva.

‘Studenti ekonomije i drugih znanosti imaju puno nedostataka. Više bi im značilo da pokrenu neki biznis pa i da propadnu, nego bilo kakav MBA’, rekao je.

Šef PBZ-a Božo Prka dodao je kako Hrvatska nije razvila mehanizme i infrastrukturu za podršku fondovima rizičnog kapitala koji bi podržali poduzetnike. Segment malog i srednjeg poduzetništva prema njegovim riječima ipak je u usponu jer je počeo kreirati veći broj radnih mjesta i izvoza. No, zamjera Prka, takvih slučajeva nema u javnosti. Šajatović mu je napomenuo kako svi poduzetnici ne žele nastupati u javnosti i kako ne žele da se piše o njima.

‘Nedavno sam upoznao čovjeka koji suši djetelinu. Izvozi cijelu proizvodnju uzgajivačima konja u Austriji. Problem je, dakle, volja. Pitao sam neke ljude u Hercegovini zbog čega toliko dobro rade i izvoze, na što su mi odgovorili da oni nemaju toliko države koliko mi u Hrvatskoj. Država im ne puše za vratom’, rekao je Prka.

Zaključno, Sanja Madžarević Šujster iz Svjetske banke istaknula je da se moramo mijenjati kao društvo i maknuti državu iz mjesta na kojima je poduzetništvo ne treba. ‘Mi još uvijek raspravljamo o tome hoćemo li uvoditi informatiku. Promašili smo vrijeme’, ilustrirala je.
 
(tportal.hr/uredio:NSP)