Uspon desničarskih vlada nastavlja se diljem Europe, dok oporbena anti-imigranstska slovenska demokratska stranka (SDS) je pobjedila na nedjeljnim općim izborima u Sloveniji

SDS vodi ispred čopora stranaka sa 26,3 posto glasova nakon što je prebrojano 25 posto glasova, izjavilo je Državno izborno povjerenstvo.

Slijedile su ih stranka Lista Marjana Šarca (LMS), koja je prvi put bila na izborima, sa 12,2 posto glasova.

Ukupno 25 stranaka bilo je na izborima u ovoj balkanskoj republici, od čega je devet od njih očekivalo da se nađe u parlamentu, prema izlaznim anketama.

Prije glasovanja, većina slovenskih političkih snaga izjavila je kako neće sudjelovati u koaliciji sa SDS-om ako desničarska stranka zatraži pobjedu na izborima.

Međutim, vođa LMS-a, bivši glumac i gradonačelnik Kamnika Marjan Šare već je izrazio spremnost svoje stranke da formira vladu s Slovenskom demokratskom strankom.

“Vjerojatno ćemo morati pričekati neko vrijeme … prije nego što će biti moguć ozbiljan razgovor o novoj vladi” , izjavio je novinarima Janez Janša, čelnik SDS-a nakon što je glasovao.

“Vjerujemo da će danas biti prvi korak prema tome da Slovenija postane zemlja koja će na prvo mjesto staviti dobrobit i sigurnost Slovenaca”.

Janša je služio već dva mandata kao slovenski premijer u razdoblju od 2004. do 2008. i 2011.-2012., Ali je morao podnijeti ostavke zbog optužbi za korupciju, koje je snažno opovrgavao.

59-godišnji premijer je protivnik migrantičkih kvota EU, baš kao i mađarski vođa Viktor Orban, koji je aktivno podupirao SDS tijekom kampanje.

Demokrati tvrde da bi se novac trebao potrošiti na povećanje sigurnosnih mjera, umjesto da podržavanja tražitelja azila iz Afrike i Bliskog istoka.

Kvote Europske unije znače da Slovenija, s populacijom od nešto više od dva milijuna ljudi, mora preuzeti 567 migranata.

Bitno je da je ova Jadranska država bila dio tzv. Balkanske rute kroz koju je prošlo više od milijun imigranata u Zapadnu Europu 2015. i 2016. godine.

Migrantska kriza posljednjih je godina donijela nove anti-migrantske i euroskeptične političke snage diljem Europe.

Anti-establišmentske stranke “5 zvjezdica” (M5S) i njegova desna koalicijska saveznica stranka Lega Nord formirali su vladu u Italiji ranije ovog tjedna.

U Mađarskoj, Orbanova stranka Fidesz odnijela je veliku pobjedu na parlamentarnim izborima u travnju, budući da je premijer obećao strože zakone o migracijama, kako bi zaštitio kršćanstvo u zemlji.

Najmlađi austrijski kancelar, Sebastian Kurz (31), također je bio potaknut obećanjima o strožim graničnim kontrolama i potiskivanju “političkog islama”, sa svojom Austrijskom narodnom strankom (OVP) koja je formirala koaliciju sa desničarskom strankom Strankom Slobode Austrije (FPO) nakon izbora 2017. godine.

Desničarske stranke nedavno su donijele znatne pobjede na izborima u Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj, Švedskoj, Švicarskoj i drugim zemljama.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Nije svatko na Zapadu sretan zbog pobjede Viktora Orbana, u kojoj je osigurao treći mandat kao mađarski premijer

Neki zapadni mediji nazivaju rezultate ozbiljnim upozorenjem i problemom za EU i njegove vrijednosti.

Orbanova stranka Fidesz, sa svojim snažnim anti-imigracijskim programom, osvojila je veliku većinu – 133 od 199 zastupničkih mjesta u parlamentu – i dobila više od 66,8 posto glasova na parlamentarnim izborima.

To je treći uzastopni mandat Mađarskih Euroskeptika, i četvrti u ukupnom poretku, ali ovi izbori su stekli veliku pozornost u svjetlu rastućih desničarskih osjećaja u Europi.

Neki su političari pozdravili rezultate, uključujući češkog premijera Andrej Babisa, njemačkog ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera sa vođom Kršćanske Socijalne Unije (CSU) Manfredom Weberom.

Međutim, potonja podrška Orbanu bila je napadnuta od strane kolumnista Washington Posta Briana Klaasa, koji je Orban nazvao “antisemitskim, rasističkim demagogom i autoritarnim … koji uništava” mađarsku demokraciju. Mađarska prema njemu sada treba malo “američke demokracije”?

Jedna od zemalja članica Europske unije, Luksemburg, također je prihvatila vrlo agresivni stav i pozvala svoje saveznike u Uniji, posebice Njemačku i Francusku, da se suprotstave izabranom mađarskom premijeru. Ministar vanjskih poslova Luksemburga upozorio je kako Mađarska čak može pokrenuti trend “potkopavanja vrijednosti i zlostavljanja” diljem EU.

“To je do Njemačke i Francuske, zajedno sa svim državama članicama koje nisu računale na ravnodušnost, težinu temelja europskih ugovora kako bi neutralizirale taj tumor vrijednosti”, rekao je Jean Asselborn, prenosi Die Welt.

Ti su strahovi odzvanjali u odlomku dnevnika Die Welt, pod naslovom “Sada prijeti orbanizacija Europe”.

Članak povezuje Orbanov uspjeh sa “mađarskim kompleksom inferiornosti” i upozorava da je zemlja na rubu potonuća “u političku komu”, jer tvrdi da se demokratska promjena vlasti tek sada neće dogoditi. Istodobno, autor upozorava da bi se “Orbanov model” demokracije mogao premjestiti na druge europske države, dok Poljska stalno prati put Mađarske.

“Oni imaju ‘deja vu’ u Bruxellesu: Orban je sve to učinio prije, a Poljaci su pratili, iako oni pristupaju tome na vrlo čudan način” – navodi se u članku. “Viktor Orban se priprema da postane grobničar EU-a”.

Francuski novinski članak Le Monde također je bio velikodušan pri davanju oznaka mađarskom premijeru, jer ga je uredništvo nazivalo “populistom” i “problematičarem” Europe. Novine tvrde da je ljestvica orbanovog uspjeha stranke “ozbiljno upozorenje za Bruxelles” koja se može tumačiti “kao snažan poticaj populističkim strankama” u Uniji.

U članku se također poziva na transnacionalnu Europsku narodnu stranku (EPP), koja uključuje velike europske stranke desnog centra, čija je članica Orbanova stranka Fidesz, da osude “ksenofobni diskurs i autoritarni pomak njezinog mađarskog partnera”.

Maarten Rabaey, u svom članku za belgijski De Morgen, upozorio je i Orbanove europske saveznike da zauzmu oštriji stav protiv njega zbog “potkopavanja europskih vrijednosti”.

“Vrijeme je da Juncker i njegovi stranački prijatelji u Europskoj narodnoj stranci zatraže zaustavljanje plana u kojem koji njihov “stranački prijatelj” Orban potkopava europske vrijednosti pod zastavom EU i EPP-a” – napisao je Rabaey.

“Njihova je dužnost upozoriti Orbana da neće moći provoditi svoj ksenofobni i antisemitski program izbora bez ozbiljnih posljedica”.

U međuvremenu bi možda EU, a ne Orban morala promijeniti stav i suočiti se sa raspravama o europskim vrijednostima i temeljnim načelima, piše za austrijski dnevnik Kurier Konrad Krammar.

“Ali to također znači da ne smijemo osuditi Orbanove ideje kao nedemokratske ili antieuropske, već ih ozbiljno razmotriti. Europa, čija vjerodostojnost već propada, treba ovu raspravu o vrijednostima” – izjavio je Krammar.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Dosadašnji predsjednik Češke Miloš Zeman osvojio je novi petogodišnji mandat u drugom krugu predsjedničkih izbora u toj zemlji, obavila je češka agencija ČTK, a njegov protukandidat Jirži Drahoš priznao je poraz, prenosi Reuters

„Želio bih čestitati pobjedniku izbora Milošu Zemanu“, kazao je Drahoš okupljenim pristšama.

Navodi se da je nakon prebrojanih rezultata iz 94,95 posto izbornih jedinica, Zeman (73) je osvojio 52,16 posto glasova, dok bivši predsjednik Akademije znanosti Češke Drahoš (68) ima 47,83 posto glasova.

Zeman se zalaže za bliže odnose sa Rusijom i Kinom, dok je Drahoš naklonjen EU.

Reuters je ranije objavio da mnogi na ove izbore gledaju kao na referendum na kojem se građani izjašnjavaju o aktualnom predsjedniku Zemanu, bivšem premijeru lijevog centra koji je napravio oštar zaokret nadesno.

Zeman je, u prvom krugu glasanja prije dva tjedna, osvojio najviše glasova od ukupno devet predsjedničkih kandidata, ali ipak nedovoljno da bi izbjegao drugi krug, podsjetila je agencija AP.

Zeman je osvojio 38,6 posto, a Drahoš 26,6 posto glasova u utrci za predsjednika zemlje, koji tijekomm petogodišnjeg mandata ima pretežno ceremonijalnu ulogu. Prema Ustavu Češke, predsjednik bira premijera poslije općih izbora.

Češka vlada predvođena Andrejem Babišem podnijela je ostavku u srijedu pošto joj je izglasano nepovjerenje, ali je Zeman odmah zatražio od Babiša da opet pokuša formirati vladu. Zeman je izjavio da će, čak i ako izgubi na izborima, Babiša postaviti na mjesto premijera prije nego što mu istekne predsjednički mandat, 8. marta.

Zeman: Ovo je moja posljednja politička pobjeda

Miloš Zeman je nakon objavljivanja rezultata izbora, izjavio da je ovo njegova posljednja politička pobjeda.

Obraćajući se pristašama, Zeman je obećao da će „raditi kao i do sada“.

„Ovo je moja posljednja politička pobjeda, neće biti političkih poraza“, rekao je Zeman, prenosi Reuters.

Putin je čestitao Zemanu na izbornoj pobjedi

Predsjednik Rusije Vladimir Putin čestitao je Milošu Zemanu što je ponovo izabran za predsjednika Češke, objavila je press-služba Kremlja.

Ruski predsjednik je u čestitci naglasio da su „rezultati održanih izbora potvrdili visoki autoritet Miloša Zemana kao iskusnog i odgovornog političara koji ostvaruje interese i težnje češkog naroda“.

„Vladimir Putin je naveo da Rusija visoko vrednuje principijelni stav Miloša Zemana kada je riječ o razvijanju prijateljskih rusko-čeških odnosa i obostrano korisnoj suradnji na raznim područjima“, navedeno je u saopćenju.

Ruski lider je potvrdio spremnost da se nastavi konstruktivni zajednički rad na bilateralnim i međunarodnim pitanjima i poželio Zemanu zdravlje, sreću i nove uspjehe u državnoj djelatnosti.
 
(sputniknews.com)

Čelnica krajnje desnice Marine Le Pen proglasila je pobjedu u prvom krugu izbora za predsjednika Francuske

Ona je pozdravila “povijesni rezultat” uz poruku da je u pitanju opstanak Francuske i da njezina stranka Nacionalni front nudi francuskom narodu “veliku alternativu”.

“Ovo je povijesni rezultat, prvi korak je napravljen. Vrijeme je da oslobodimo francuski narod od arogantne elite”, rekla je ona sa širokim osmijehom na licu, obrativši se oduševljenim pristašama u svom izbornom stožeru u Henin-Beaumonta, prenosi AFP.

Obećala je potom preko potrebnu raspravu o globalizaciji, proglasivši je otvorenom, a na kraju njezina govora intonirana je francuska nacionalna himna.

Le Pen, koja se u današnjem prvom krugu predsjedničkih izbora kvalificirala, zajedno s neovisnim centrističkim kandidatom Emmanuelom Macronom, za drugi krug zakazan za 7. svibanj, pozvala je večeras sve glasače “bez obzira na to za koga su danas glasali” da joj se pridruže kako bi formirali “nacionalno jedinstvo”, prenosi “Figaro”.

Ocijenivši da je napravljen “prvi korak” u prvom krugu, kandidatkinja krajnje desnice je istaknula da je postigla “povijesni rezultat” što, kako je ocijenila, podrazumijeva “ogromnu odgovornost”.

Predstavivši se kao “kandidatkinja naroda”, ona je svog protukandidata Macrona opisala kao nasljednika sadašnjeg socijalističkog predsjednika Francoisa Hollandea, zagovornika “divlje globalizacije”.

Le Pen se, inače, zalaže za izlazak Francuske iz EU, zaštitu francuskih granica, oštre mjere protiv imigracije i istjerivanje islamskih ekstremista.
 
(vestinet,tanjug)

Sirijska vojska službeno je oslobodila Alep nakon što je potisnula pobunjenike iz njihovog posljednjeg uporišta u istočnom dijelu grada. Sirijski predsjednik Bashar al Assad obišao je sirijske trupe i čestitao im na pobjedi

Sirijska vojska tvrdi da je preuzela kontrolu nad 98 posto grada Alepa čime je navodno završila okupacija terorista koji su se povukli iz šest preostalih okruga.

Rami Abdel Rahman, šef britanskog opservatorija za ljudska prava, rekao je za The Independent kako je ‘pitanje je samo vremena kada će doći do potpunog slamanja pobunjenika’.

Osvajanje važne četvrti

Snage sirijskog predsjednika Bashara al-Assada u ponedjeljak ujutro osvojile su veliku industrijsku četvrt Šejk Said gdje se snažne borbe vode od nedjelje popodne.

‘Pobunjenici više nemaju vremena. Ili će se predati ili će svi umrijeti’, rekao je general pukovnik Zaid al-Saleh, visoki čelnik sigurnosnog odbora vlade Alepa, dodajući kako očekuje da će bitka završiti uskoro.
 

BREAKING VIDEO: Local residents celebrate #Aleppo liberation as #SyrianArmy reconquers region https://t.co/UImM1Po8JW pic.twitter.com/sFeFBGu5aY

— Sputnik (@SputnikInt) 12. prosinca 2016.

 
Bombardiranja istočnog Alepa tijekom noći i ujutro bila su najintenzivnija u posljednjih nekoliko dana, kažu svjedoci, a nakon gubitka četvrti Sheikh Saeed, teroristi su istjerani u sitne džepove na jugoistoku grada.

Pobjeda Bashara al-Assada Mnogi smatraju da će ova neizbježna pobjeda vladinih snaga u najmnogoljudnijem gradu Sirije koji je pod opsadom od 2012. godine, dati golemu prednost predsjedniku Basharu Al-Assadu u ovom sukobu.

U toj ofenzivi koja je trajala tri tjedna, ubijeno je najmanje 384 civila, uključujući 45 djece, navodi Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).
 

Aleppo is going nuts over the liberation of Eastern part of Aleppo pic.twitter.com/QfyRghKoWY

— Bassem (@BBassem7) 12. prosinca 2016.

 
Još 105 civila, među njima 35 djece, ubijeno je u vatri pobunjenika na zapadni Alep, sektor koji je u rukama sirijske vlade, navodi SOHR, koji ima sjedište u Velikoj Britaniji.
 

President Bashar al #Assad #AleppoVictory #SyrianArmy #Syria pic.twitter.com/o5VhyIkH7P

— sasgem (@sasgem) 12. prosinca 2016.

 
No rat u kojem je, prema podacima UN-a ubijeno više pd 400.000 ljudi i koji je velik broj stanovnika Sirije natjerao da napusti svoje domove, još uvijek je daleko od potpunog završetka. I sve to zato jer je Zapad htio smjeniti Assadovu “diktaturu” koja je demokratski izabrana, kao i npr. u Turskoj.

 
(sputniknews.com,net.hr)

Tijekom prošle noći oslobođeno je 85% Alepa. Sirijski predsjednik Bashar Assad izrazio je želju da posjeti grad

Tijekom prethodnog dana oslobođeno je još nekoliko četvrti u Alepu, dok ukupna površina teritorija pod kontrolom vlade iznosi 85%. Tijekom noći vlastima su se predale na tisuće terorista, oni su sa svojim obiteljima poslati u Idlib. Prema procjeni ruskog centra za pomirenje, oružje je predalo oko 3.000 pobunjenika diljem zemlje.

Nakon planirane akcije granatiranja ruske bolnice, što je trebalo da poremeti ruske planove u Siriji, Obamina administracija je najavila da ne želi održati konzultacije s Rusijom i povukla posljednje ponude za rješavanje situacije u Siriji, koje je prethodno šef Ministarstva vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov opisao da “su u skladu s pristupom, koje su ruski stručnjaci davno predložili i zastupali na pregovorima s Amerikancima”.

Međutim, sve ovo je, na potpuno drugačiji način, imalo utjecaja: umjesto da kao atlantistička organizacija NATO, najavi kraj misije, ili bar primirje, što je Zapad pokušavao ishoditi i na što je jučer NATO pozvao Rusiju, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov najavio je potpuno uništenje terorista koji su ostali u gradu.

To je izazvalo veliku paniku među kriminalcima i njihovim zaštitnicima, koji su počeli daju kontradiktorne izjave i prave posljednje trzaje. Unatoč činjenici da su iz grada izašli svi teroristi koji su to željeli, Obamina administracija pokušava postići povlačenje svih militanata, među kojima naravno, mogu biti i američki instruktori, čije je postojanje tamo ranije negirano.

Ministarstvo obrane Rusije saopćilo je o smrti drugog ruskog časnika, pukovnika Ruslana Galitskog, koji se nalazio u Aleppu sa grupom vojnih savjetnika. On je preminuo u bolnici zbog ozljeda zadobivenih tijekom granatiranja stambenih kvartova, koje su izveli teroristi iz “naoružane oporbe”.

Liječnici su se borili za njegov život nekoliko dana.

Sirijska vojska nastavlja ofenzivu na svim frontovima. Trenutno je u potpunosti odblokiran put Kastelo na sjeveru Alepa. Odbijen je napad ekstremista u sjevernim regijama. Oslobođen je povijesni centar Aleppa, koji su pobunjenici držali četiri godine.

Dakle, unatoč informacijskoj podršci koju Zapad pruža teroristima na društvenim mrežama i medijima, demoralizacija militanata dostigla je visoki nivo.

Sa druge strane, vladine snage, nasuprot tome, vjeruju u brzu pobjedu. Priopćeno je o namjeri vlasti da otvore dodatne humanitarne koridore.

Predsjednik Bashar al-Assad priopćio je o svojoj odluci da posjeti grad u bliskoj budućnosti.

Najvjerojatnije da će u bliskoj budućnosti militanti i Zapad u agoniji poduzeti neke nelogične akcije. Washington, i eventualno neke druge zapadne i arapske zemlje će pokušati ponovo poremetiti planove Rusije, Sirije i Irana, a teroristi će pokušati napasti koalicijske snage.

Najvjerojatnije da napadi neće biti usmjereni ka vojsci, već ka civilnom stanovništvu i predstavnicima ruske humanitarne misije, koji se ne bore, jer će njihov glavni cilj biti da podignu moral boraca i zastraše svijet, a ne da postignu vojne ciljeve. Što se tiče borbenih djelovanja, pobjeda Damaska ​​se ne dovodi u sumnju.
 
(vesti-gazeta.com)

Sad je već izvjesno: Donald Trump je osvojio 270 elektorskih glasova, koliko mu treba za pobjedu na američkim predsjedničkim izborima. Hillary Clinton je osvojila 218 elektorskih glasova

Uoči otvaranja birališta, Hillary Clinton je imala na nacionalnoj razini 2 posto prednosti u odnosu na Donalda Trumpa za dva posto. Neizvjesno je bilo i na startu, ali već na pola izborne noći Trump je postao favorit.

Republikanac je osvojio ključne države – Ohio, Floridu i Sjevernu Karolinu, a pobjedom u Wisconsinu probio je takozvani “Plavi zid”.

“Bili ste tako odani tijekom ovog 18-mjesečnog puta. Imamo sjajan ekonomski plan. Udvostručit će rast i postati najjača sila. Istovremeno, razvit ćemo sjajne odnose s drugim zemljama. Nijedan san i izazov nisu preveliki.

Amerika se više neće zadovoljavati ničim što je manje od najboljeg. Želim poručim svjetskoj zajednici: pošteno ćemo se odnositi prema svima.

“l ljudima drugih nacija poručujem: Želimo suradnju a ne konflikte”, izjavio je novi američki predsjednik i zatim se zahvalio članovima obitelji i kampanje.

“Bit ću predsjednik svih Amerikanaca. Ovo mi mnogo znači. Za one koji su odabrali da me ne podrže, tražim vašu pomoć kako bismo donijeli korist našoj velikoj zemlji. Milijunima vrijednih muškaraca i žena, poručujem da ću služiti vama, narodu.

Ova zemlja ima izvanredan potencijal, a zajedno ćemo napraviti divne stvari. Svi imate veliki potencijal, i iskoristit ćemo ga.

“Gradit ćemo mostove, aerodrome, bolnice, škole, obnovićemo infrastrukturu, a dati posao milijunima ljudi”, najavio je Trump.

Donald Trump slavi pobjedu u izbornom stožeru. Budući potpredsjednik SAD, Mike Pence, prvi je izašao u pratnji obitelji da najavi novog predsjednika, koji se pojavio praćen prvom damom Melanijom i cijelom obitelji.

Pogledajte pobjednički govor Donald Trumpa:
 

 
(kurir.rs)

“Američka vojska trebala bi nadvladati puko ubijanje ljudi i razaranje stvari – ali to ne čini”, piše američki list “Nation”

Amerikanci očekuju da u svemu budu najbolji. To je potvrdila i prva dama Michelle Obama, koja je SAD nedavno nazvala “najboljom državom na svijetu”.

Hillary Clinton otišla je i korak dalje, nazvavši Ameriku “najboljom državom koja je ikada postojala”.

S druge strane, Donald Trump ima potpuno suprotno mišljenje, i smatra da je Amerika u teškom stanju, te da su “dani veličine” odavno iza nje, ali da će on Ameriku ponovo učiniti velikom, ako mu glasači ukažu povjerenje i izaberu ga za predsjednika .

Svoju narcisoidnost i osjećaj moći Amerikanci su stekli prije svega zbog svojih vojnih intervencija, piše američki magazin “Nation”.

Časopis navodi da su u svojim “ranim godinama” SAD postavile brojne crne rekorde – istrebile urođenička plemena, kažnjavale Meksiko i Španjolsku … ali da to nije ništa prema onome što je došlo kasnije.

“Naša vojska jedna je od najboljih i ujedno najfinijih borbenih sila na svijetu – izgovorio je nedavno Barack Obama i pobrao aplauze svojih pristaša, ai ujedno izazvao smijeh, tugu i zaprepaštenje u ostatku svijeta”, piše “Nation”.

Da stvar bude gora, ta izjava je praktično identična onoj koju je iznio George Bush mlađi, Obamin prethodnik i čovjek koji je umnogome doprinio razaranju Bliskog istoka.

U godinama između ove dvije izjave, SAD su sudjelovale u devet ratova, pokazuju podaci koje je dostavio SOCOM, odnosno Naredba specijalnih operacija SAD.

Bilanca “najveće i najfinije borbene sile” je sljedeći: nula pobjeda, dva poraza i sedam neriješenih.

Ovaj rezultat objavljen je u izvještaju “Stoljeće ratovanja i sive zone” – koji objedinjuje i ispituje sve američke ratove i vojne intervencije u posljednjih 100 godina.

Umirovljeni general Andrew Bacevic, danas profesor povijesti i međunarodnih odnosa na Bostonskom sveučilištu, vjeruje da je ovaj izvještaj “poprilično točan”, naročito dio poslije 11. rujna 2001.

“Iako Hillary Clinton uporno inzistira na tom terminu kako smo mi ‘najveća vojska koju je svijet vidio’, nikako da se dotakne rezultata. Što smo mi kao ta ‘velika sila’ uspjeli postići? Činjenica je da mi svoje ciljeve nismo uspjeli ostvariti”, kaže general.

12 pobjeda 9 poraza i 43 remija?

Izvještaj i rezultate o američkoj ratnoj povijesti u prošlom stoljeću SOKOM predstavlja sportskim rječnikom: 12 puta su Amerikanci pobijedili, devet puta izgubili, a nevjerojatnih 43 puta bilo je “neriješeno”.

Od čak 64 konflikta u 100 godina, Naredba je samo pet okarakterizirala kao ratove (dva svjetska rata, “Pustinjska oluja” – pobjede, Vijetnam – poraz, i Koreja – neriješeno).

U ostalim manjim konfliktima, koje SOCOM naziva “sivom zonom”, bilanca je sljedeća: devet pobjeda, osam poraza i 42 neriješena ishoda.

Kada pogledate ovaj bilanca, shvaćate da je to jako loše. Na prvi pogled djeluje da ima malo tih poraza, ali i nenormalno mnogo ishoda sukoba koji su opisani kao neriješeni.

Shvatite da je većina tih također izgubljena. Zato svi moramo se zapitati zašto su SAD tako neefikasne u tom pogledu – kaže general Bacevic.

Ubijanje i razaranje

Može li američka vojska poslije 2001. istovremeno biti “najveća na svijetu” ako gubi ratove i kvaziratove?

Tijekom predizborne debate Republikanske stranke ranije ove godine, tada još kandidat Mike Huckabee je rekao da je svrha vojske da “ubija ljude i razara stvari”.

Da li je to zaista tako? “Nation” piše da “nitko o tome nema pojma”. Jer, veliki broj američkih intervencija je zaboravljen, ispario iz sjećanja prosječnih Amerikanaca, ali i ostatka svijeta.

Jer, tko se sjeća intervencija u Libanonu (1958.), Kongu (1964. i 1967.), Dominikanskoj republici (1965.), Kambodži (1975.), Iranu (1980.), El Salvadoru (1980-1982.), Grenadi (1983.), Čadu (1983.), Libiji (1986.), Perzijskom zaljevu (1987-88.) Hondurasu (1988.), Panami (1989.), Somaliji (1992-95.), Haitiju (1994- 95.), Albaniji (1997) …

“Niti se tko sjeća, niti zna koji je bio ishod ovih intervencija. Da li su te operacije zaista bile protiv čimbenika koji prijete američkoj sigurnosti? Da li su te intervencije osigurale sigurnost u svijetu? Što ćemo s Irakom i akcijom “najveće svjetske vojske” u toj zemlji?”, pita magazin.

U ožujku 2003. godine tadašnji ministar obrane SAD Donald Rumsfeld rekao je sljedeće:

“Naš cilj je obrana američkog naroda, uništenje iračkog oružja za masovno uništenje i oslobađanje naroda u toj zemlji.”

Međutim, akcija u Iraku pretvorila je tu zemlju u magnet za teroriste: stvoren je zloglasni kalifat koji je zatrovao i susjednu Siriju i samo povećao nestabilnost.

Eliminacija oružja za masovno uništenje nije uspjela jer se ispostavilo da to oružje nikada nije ni postojalo. Oslobađanje iračkog naroda završilo se smrću milijuna ljudi i prisilnom evakuacijom milijuna ljudi.

Zemlja je postala duboko podijeljena između vjerskih skupina. Što ćemo s američkim narodom? Amerikanci se svakako ne osjećaju odbranjenim. Prema anketama, Amerikanci se više plaše terorizma danas nego tik poslije 11. rujna.

A znate čega se naviše plaše? Terorističke grupe koja se rođena i odgojena u američkim zatvorima diljem Iraka – ISIS-a, piše “Nation”, i zaključuje:

“Znate što je jedino sigurno? SAD iza sebe imaju vijek sukoba i ubijanja ljudi od Nikaragve, Njemačke i Japana, i razaranja zemalja od Koreje i Vijetnama do Iraka i Afganistana.

“Konstantno smo u ratu od 1980. godine, a pobjede se mogu prebrojati na prste jedne ruke. Možemo ubijati, razaramo, ali ne možemo ostvariti političke ciljeve. Zato nismo ni blizu toga da budemo ‘najveća vojska svih vremena’”, zaključuje američki list.
 
(Blic)

Prvi put od vremena rata u Afganistanu ruski vojnici stupili su u otvoreni sukob s pobunjeničkim snagama koje je obučavala CIA

Ali ako su tada u Afganistanu takve snage dominirale, danas je u Siriji situacija u potpunosti suprotna, to navodi “New York Times”.

Uspješna djelovanja Rusije u regiji potiču Washington da surađuje s Moskvom.

List navodi da je još prije godinu dana pod pritiskom tisuća terorista sirijska armija predavala svoje položaje, ostavljajući teritorij koja je smatrana bastionom države Bashara al Assada.

Ofanzivu je podržavala CIA, osiguravajući teroristima protutenkovske rakete, ali došli su Rusi i teroristi su počeli odstupati, piše “New York Times”.

Reagirajući na vojnu operaciju Rusije, CIA je pojačala svoju potporu teroristima i opskrbila ih s nekoliko stotina dopunskih protutenkovskih raketa, ali ni to nije pomoglo.

“Rusija je pobijedila”, citira list riječi političkog analitičara Michaela Kofmana iz Međunarodnog centra “Woodrow Wilson”.

“New York Times” ističe da uspješna strategija Moskve u regiji sada primorava administraciju Baracka Obame da uspostavi dijalog s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, bez obzira na nedavne pozive da se Rusija izolira, lišavajući je mogućnosti utjecati na međunarodnu politiku.

Analizirajući uzroke vojnog uspjeha Kremlja u Siriji, bivši suradnik obavještajnog odjela Ministarstva obrane SAD Jeffrey White ističe daje Rusija u Siriji izgradila moćnu obavještajnu mrežu i dobila jasniju sliku o položajima terorista.

To joj je omogućilo da se koncentrira na konkretne ciljeve i da ih prilično učinkovito bombardira.

Treba priznati da su mnogi zadaci, koje je postavio predsjednik Putin prije početka vojne operacije u Siriji rujna prošle godine, danas postignuti, ističe list.

“Putin je postigao mnoge osnovne ciljeve – podržao je vladavinu Asada, sačuvao je pristup pomorskoj bazi na Sredozemnom moru i iskoristio je Siriju kao poligon za testiranje napredne ruske tehnologije”, zaključuje se u članku.
 
(vestinet.rs)

POSEBNE PETICIJE SU POČELE U NJEMAČKOJ I ŠPANJOLSKOJ DA TE ZEMLJE BOJKOTIRAJU PJESMU EUROVIZIJE U UKRAJINI

U EuropiI je počelo potpisivanje peticije sa zahtjevom se se preispitaju rezultati upravo održane Eurosonga.

Peticija se potpisuje na sajtu Change.org, a obraćanje-zahtjev organizatorima Eurosonga 2016 za rekordno kratko vrijeme potpisalo je preko 280.000 od 300.000 ljudi koliko je potrebno iz cijele Europe. A potrebno je najmanje 300.000 da bi zahtjev bio razmotren.

Inicijator peticije je Arthur Oganesjan, stanovnik Erevana, glavnog grada Armenije, a potpisnici su iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Španjolske, Australije, Srbije, Švedske i Rusije i više drugih zemalja.

Ima ih čak i iz Ukrajine.

Španjolac iz Madrida Kristijan Garido na istom sajtu je postavio peticiju kojom od svoje zemlje traži bojkotirati Pjesmu Eurovizije koja će slijedeće godine biti održana u Ukrajini.

Garrido je ocijenio da je viđeno u Stockholmu bilo izrugivanje polovici Europe jer je svima bilo vidljivo da onim što se događalo “dirigirali politički interesi“.

Pojavila se i njemačka peticija OpenPetition čiji potpisnici traže da njihova zemlja ne šalje predstavnika na slijedeći Eurosong.
 
(fakti.org)