Ruta Sjevernog mora, koja se nalazi u arktičkim vodama i unutar Ruske ekskluzivne ekonomske zone, trebala bi biti transportni koridor otvoren za cijelu svjetsku zajednicu, rekao je admiral Paul Zukunft, zapovjednik američke Obalne straže

Zukunft je novinarima rekao da američke oružane snage i dalje nemaju namjeru provoditi operacije na Arktiku kako bi podržale načelo slobode plovidbe, kao što je to učinjeno na Južnom moru.

“Trenutačno ne postoji pritisak za provođenje vježbi za slobodu plovidbe na Arktiku, ali … američki pristup je da bi ruta Sjevernog mora trebala biti otvorena kao međunarodni vodeni koridor za, recimo, tranzitni prolaz – jer kako vidimo to područje je očišćeno od leda” – rekao je Zukunft, dodajući kako trenutačno ne postoji određeni plan za obavljanje bilo kakvih vojnih vježbi na tom području.

Američki vojni zapovjednik priznao je da će takav položaj Washingtona vezan za Sjeverni pomorski put neizbježno odbiti Moskva. “To će zahtijevati znatan dijalog u budućnosti” – kazao je.

Ruta Sjevernog mora, koja se proteže kroz cijelu duljinu ruskog područja Arktika i Dalekog istoka, očekuje se da će postati glavni trgovački put za robu isporučenu između Europe i Azije.

Prošlog je mjeseca ruski predsjednik Vladimir Putin rekao kako će Sjeverni put postati “ključ razvoja ruskog arktičkog područja Dalekog istoka”.

Putin je objasnio kako je cilj učiniti ga “doista globalnom, konkurentnom transportnom arterijom” i značajno povećati njezin teretni promet do 80 milijuna tona godišnje. Brodovi će uglavnom prevoziti ukapljeni prirodni plin (LNG), naftu i ugljen.

2016. godine, količina tereta koji je prevezena putem Sjevernog mora prešla je sovjetski rekord, dosežući 7,5 milijuna tona.

Arktička ruta od jugoistočne Azije do Europe smanjuje vrijeme prijevoza na pola u usporedbi sa tradicionalnim putevima kroz kanale Suez i Panama. U sovjetskim je vremenima uglavnom korištena za isporuku robe u izolirana naselja na Arktiku.

1991. godine ruta Sjevernog mora bila je otvorena za međunarodnu plovidbu, iako je u službenim ruskim dokumentima definirana kao “povijesno uspostavljena nacionalna prometna komunikacija”.

Prošle je godine Putin rekao da brodovi pod ruskom zastavom mogu dobiti ekskluzivna prava za transport nafte i plina kroz Sjevernu rutu – što je mjera predložena za poticanje brodogradnje.

To će povećati količinu brodarstva, ojačati položaj domaćih brodara i stvoriti dodatne mogućnosti za obnovu flote, rekao je predsjednik.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Sljedeći američki veleposlanik u Australiji i sadašnji pacifički zapovjednik (PACOM) admiral Harry Harris obratio se Kongresu sa tvrdim prijedlogom za odvraćanje rastućeg utjecaja Kine u regiji Azije i Pacifika

Harris je u svom govoru pohvalio Australiju kao saveznicu izvan NATO-a za svoju ulogu središta vojne snage PACOM-a u Tihom oceanu.

“Australija je jedan od ključeva međunarodnog poretka” – istaknuo je, signalizirajući da će zemlja igrati sve veći dio u ulozi nove američke doktrine.

“Kineska vojna izgradnja, napredak i modernizacija su ključni elementi njihove strategije da se zamjeni SAD kao sigurnosni partner za zemlje Indo-Pacifika, no Kina također ima jasne globalne ambicije”, nastavlja Harris.

“Na kraju dana sposobnost ratovanja je važna ili postajete tigar od papira. Mi ćemo surađivati​gdje možemo, ali ostat ćemo spremni da se suočimo ondje gdje moramo” – istaknuo je.

“Nadam se da neće doći do sukoba s Kinom, ali svi trebamo biti spremni za to ako se to dogodi”.

Međutim, Harrisova retorika možda nije tako dobro prihvaćena, budući da su interesi Australije ostali uglavnom povezani sa kineskim.

„Mi imamo nepokolebljivog i jakog saveznika u Washingtonu, dobrog prijatelja u Washingtonu, i imamo vrlo dobrog prijatelja u Pekingu” – rekao je australski premijer Malcolm Turnbull u zajedničkoj tiskovnoj konferenciji sa kineskim kolegom još u ožujku prošle godine.

“Ideja da Australija mora birati između Kine i Sjedinjenih Država nije točna” , dodao je.

Harrisovo stajalište dolazi u vrijeme kada se odnosi SAD-a i Kine teško mogu nazvati prijateljskim.

Nakon što je Peking otpilio arbitražnu presudu suda UN-a 12. srpanj 2016., i dao suverenitet Filipinima nad teritorijalnim vodama Južnog kineskog mora, počela je izgradnja vojnih instalacija na otocima Spratly i Paracel, na što je SAD zagovarao “slobodnu plovidbu” u vodama oko njih.

Kina je prosvjedovala nazočnosti SAD-a u Južnom Kinekom moru. Napetosti su se podigle između dvije zemlje nakon što je američka mornarica ušla u kineske teritorijalne vode prošlog srpnja. USS McCain je također ušao u teritorijalne vode Kine u kolovozu kako bi izazvao Kinu u još jednoj misiji “slobodne plovidbe”.
 
NoviSvjetskiPoredak.com