Bit će to prvi pokušaj čišćenja gomile smeća u kojoj se prema procjenama nalazi čak 1,8 trilijuna komada plastičnog otpada, kaže 24-godišnji Nizozemac hrvatskog porijekla, utemeljitelj i direktor Ocean Cleanupa

Brod koji za sobom vuče duge plastične cijevi ispunjene zrakom čija je svrha počistiti oceane od plastičnog smeća, isplovio je u subotu iz San Francisca u pokusnu vožnju prije nego što nastavi plovidbu prema velikoj nakupini otpada (GPGP) u Tihome oceanu koja se prostire na gotovo milijun četvornih kilometara.

Cilj ambicioznog projekta koji se odvija pod nadzorom nizozemske neprofitne organizacije Ocean Cleanup je u predstojećih pet godina isprazniti polovinu GPGP-a (The Great Pacific Garbage Patch) ili oko 40.000 tona.

Oceanograf i voditelj projekta Laurent Lebreton potvrđuje da se u gomili pacifičkog otpada nalazi oko 80.000 tona smeća.

Nakon petogodišnjih priprema i obavljenih pokusa “stigao je vrhunac naših napora”, rekao je uzbuđeno 24-godišnji Boyan Slat, Nizozemac hrvatskog porijekla koji je osmislio sustav za čišćenje. On je utemeljitelj i direktor Ocean Cleanupa.

Kazao je da će to biti prvi pokušaj čišćenja gomile smeća otkrivene 1997. u kojoj se prema procjenama nalazi čak 1,8 trilijuna komada plastičnog otpada. Većinom je riječ o otpadu koji u more stiže iz rijeka, ali i ribarskoj i nautičkoj opremi poput dijelova mreža i užadi.

Nakupine smeća se, kaže Lebreton, ondje nakupljaju još od pedesetih godina prošlog stoljeća.

Kako sustav funkcionira?

Brod Maersk Launcher za sobom vuče goleme plutajuće cijevi ispunjene zrakom i duge oko 600 metara, koje čine najveću dosad napravljenu barijeru na moru nazvanu System 001.

Zmijolika barijera će se formirati u obliku potkove i slobodno plutati nošena morskim strujama i vjetrovima. Na cijevi se u dubinu nastavlja pregrada duga oko tri metra pa će se otpad zadržavati unutar “potkove”, a ribe i ostale morske životinje moći će nesmetano plivati oceanom.

Pošto se otpad ‘zgusne’ u kompaktnu masu po njega će stići brod koji će ga prikupiti i odvesti na reciklažu. Brodovi bi prikupljeni otpad trebali odvoziti svakih šest do osam tjedana.

U svjetska mora godišnje se baci 8 milijuna tona plastike

Plastični predmeti godišnje ubiju i do 100.000 kitova, dupina i tuljana koji ih progutaju misleći da je hrana. U posljednje vrijeme pronalazi se i sve više uginulih ptica čiji su želuci ispunjeni plastikom.

Morska stvorenja i ptice često jedu odbačenu plastiku no na koncu umru od gladi jer zapravo nisu siti.

Drugi se zapetljaju u mreže iz kojih ne mogu pobjeći pa se često uguše. Svake godine u svjetska se mora baci oko 8 milijuna tona plastike. “Želimo se uvjeriti u to da sve ovo funkcionira i za nekoliko mjeseci ugledati prve komade plastičnog otpada u luci, što će značiti da je tehnologija ispravna”, kazao je Slat za AFP.

Dodaje kako će uspjeh pokusnog isplovljavanja značiti da će se u dogledno vrijeme u čišćenje oceana moći poslati čitava flota sa šezdesetak sustava za čišćenje.

Hrabar pokušaj riješenja oceanskog onečišćenja Ocean Cleanup privukao je pohvale od tvrtki za zaštitu okoliša i tehnologije, uključujući tehnološku zvijezdu Elon Muska. On je na Twitteru tijekom lansiranja napisao da sustav “izgleda cool.”
 

 
(vecernji.hr)

Indonezijski grad Bandung suočava se sa neprijateljem za kojeg lokalni dužnosnici strahuju da bi mogao pobijediti, a to je plastični otpad

U izvješću BBC-a, vojska je poslana u grad kako bi očistila pravu planinu smeća koja su začepila važan plovni put.

Naoružani mrežama, vojnici su skupljali sve vrste plastičnog otpada iz vode. Čak i kad su sakupljali smeće, dok je beskrajna struja smeća dolazila uzvodno i gomilala se brže nego što su je mogla ukloniti.

Zapovjednici vojske poput narednika Sugita nazvali su plastično smeće najvećim neprijateljem. Unatoč novoj neobičnoj misiji, Sugito je zabilježio da se određena vrsta vrijedne plastike kao što su kartoni i boce za piće mogu ponovno koristiti ili reciklirati.

Dr. Anang Sudarna iz agencije za zaštitu okoliša West Java izravno je pozvao indonezijskog predsjednika Joko Widoda za pomoć vojske. Sudarna je vjerovao da će njegov drastičan poziv konačno pomoći u rješavanju plastičnog problema u gradu Bandung.

“Rezultat je malo bolji … Ali ja sam ljut, tužan sam, pokušavam razmišljati kako to najbolje riješiti … Najteža stvar je stav naroda i politička volja” . rekao je Sudarna.

U Bandungu su u tijeku službeni i neslužbeni napori za recikliranje plastike

Bandung je treći najveći grad u Indoneziji. Poput ostatka zemlje i veliki dio jugoistočne Azije nastoji se nositi s brzo rastućom populacijom i velikim povećanjem plastičnog otpada.

Osim pozivanja vojske da očisti grad Bandung, lokalni dužnosnici provode inicijativu “eko-sela” diljem grada. Mještani plaćaju male količine novca kako bi pretvorili svoj stari plastični otpad u projekte recikliranja, gdje će radnici razvrstati smeće prema vrijednosti njihovih polimernih materijala.

Dužnosnici se nadaju da će inicijativa učiniti ljude svjesnijima o vrijednosti plastičnog materijala i tekuće krize plastičnog otpada. Neki stanovnici već su svjesni da plastični komadi otpada donose prilično visoku cijenu.

Na samom odlagalištu u gradu Bandungu, stotine ljudi kopaju po hrpama smeća kako bi pronašli plastične proizvode kao što su boce koje mogu prodati u reciklažu. To je opasan i prljavi način zarade, ali oni mogu na taj način hraniti svoje obitelji novcem koji zarađuju.

Aktivisti za zaštitu okoliša kao što je Mohamad Bijaksana Junerosano kazali su kako se plastični problem može riješiti samo koordiniranim naporima između edukatora, provođenjem zakona i članova društva.

Borba protiv plastičnog zagađenja nikada ne završava

Indonezijske vlasti također mijenjaju svoj stav u svezi problema plastičnog zagađenja zemlje. Nizozemski istraživač okoliša profesor Ad Ragas uspoređivao je rezultate svoje najnovije radionice o plastičnoj zagađenosti sa onima iz ranijih događaja.

Prije dvije godine, dužnosnici grada Bandunga nisu smatrali da je plastično onečišćenje ozbiljan problem. Sada su sve oči i uši uprte u načine kako ga smanjiti ili eliminirati.

Ragas je kazao kako su društveni mediji napravili promjenu u razmišljanju. Šokantne slike plovnih putova zatrpanih plastičnim smećem širile su se vrlo brzo među ljudima, koji su potom tražili svoje izabrane dužnosnike da nešto poduzmu oko tog problema.

Ipak, čak i dok u Indoneziji napreduju s obzirom na smanjenje plastičnog zagađenja, u infrastrukturi vlada totalni kaos. Vojnici koji su očistili zakrčene vodene puteve u Bandungu očekivali su kamione koji će ovesti smeće koje su sakupljali.

No, transport nije stigao i nisu mogli ostaviti plastiku na tlu. Zato su bili prisiljeni vratiti sve natrag u rijeku.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Godinama je Tihi ocean nadahnjivao skladatelje, slikare i pisce koji su stvarali remek-djela koja su hvalila njegovu ljepotu

Nažalost, to je sada samo dio prošlosti. Tihi ocean je sada jedno veliko ogromano odlagalište smeća koje pokriva 600.000 kvadratnih milja, i to zahvaljujući svim vrstama otpada – uključujući boce, užad, plastične vrećice, ribarske mreže i plutače.

Istraživanja objavljena u znanstvenim izvješćima nazivaju ga “Great Pacific Garbage Patch” (GPGP) i to područje je dvostruko veće od Teksasa, i tri puta veće od Francuske.

Najgori dio je da to područje na kojem se nalazi otpad ne pokazuje znakove smanjenja.

Ekolozi su pokazali svoju zabrinutost nakon što su istraživači organizacije “The Ocean Cleanup Foundation” istraživali gomilanje otpadaka između Kalifornije i Havaja. Komadi od plastike koje su vidjeli zalijepljene zajedno imali su preko metar u promjeru.

Boyan Slat, osnivač organizacije “Ocean Cleanup”, opisao je situaciju kao “vremensku bombu”, jer će se tona smeća raspasti u mikro-plastiku tijekom sljedećih nekoliko desetljeća “ako ništa ne poduzmemo”.

Količina otpada gotovo je udvostručena i ima najmanje 79.000 tona plastike. Taj je broj, prema znanstvenim izvješćima, četiri do 16 puta veći nego što je otkriveno godinu dana prije.

Godinu dana nakon što je izašao prvi skup nalaza, istraživači su proveli ekspediciju sa više brodova i prikupili 1,2 milijuna uzoraka vode iz istog područja. Koristili su velike mreže kako bi pribavili ostatke otpada i snimili mnogo zračnih fotografija kako bi proučili GPGP.

Dr. Julia Reisser, glavni znanstvenik ekspedicije, izrazila je iznenađenje nad ogromnim količinama plastike koju su vidjeli. Nažalost, podaci pokazuju da se ovi masivni zagađivači iz oceana neće uskoro smanjiti.

U izvješću se navodi da prema povijesnim podacima iz površinskih mrežnih točaka, razine plastičnog onečišćenja rastu “eksponencijalno unutar GPGP-a”. Stopa po kojoj se plastična masa nagomilava brzinu kojom čuvari oceanograf. Da bi se stvari pogoršale, razina plastičnog onečišćenja raste brže u odnosu na okolnu vodu.

Oceanograf Laurent Lebreton, glavni autor studije, je priznao da su rezultati istraživanja depresivni, te se pita kako su zagađivači – uključujući i WC daske – pronašli put u ocean.

Dodaje da otpad također može prenijeti invazivne organizme preko oceanskih bazena. Zagađivanje vode zaista je uznemirujuće za ljude, ali je još uznemirujuće za morski život.

Kako možemo djelovati sada, prije nego što bude prekasno?

Trebamo oceane, a morski život je njihovo sklonište. Sada kada onečišćenje predstavlja veliku prijetnju tim prirodnim resursima, vrijeme je da napravimo potez da ih spasimo, korak po korak. Može potrajati i nekoliko godina, čak i desetljeća, ali moramo početi sada, dok još imamo vremena.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Besmisleno je pakirati “nešto što je prolazno kao hrana u nečemu neuništivom poput plastike”

Prošle veljače u Amsterdamu je pokrenut “prvi supermarket bez plastike”.

Kupci koji idu u ulicu Jan Pieter Heijestraatovoj u sumpermarkete Ekoplaze, nizozemskog lanca supermarketa, sada mogu birati između više od 700 proizvoda bez plastike, kao što su žitarice, čokolada, mliječni proizvodi, svježe voće, meso, riža, umaci, grickalice, povrće i jogurt.

Sve su namirnice u supermarketu pakirane u kompozitni materijal ili karton, staklo i metal umjesto plastike.

U priopćenju je izvršni direktor Ekoplaze Erik Does rekao: “Trgovačke ulice u kojima se ne koristi plastični materijal su važan korak ka svjetlijoj budućnosti za hranu i piće, a pogotovo za biosferu”.

On je dodao: „Znamo da je našim kupcima već dosta proizvoda koji su pakirani u guste slojeve plastične ambalaže.”

Ekoplaza ima 74 trgovine diljem Nizozemske. Lanac supermarketa također planira pokrenuti slične projekte u svim svojim podružnicama do kraja 2018. godine.

Sian Sutherland, suosnivačica “Plastičnog Planeta”, organizacije za zaštitu okoliša koja stoji iza ovog projekta, izrazila je nadu da će ih i drugi trgovci hranom uskoro slijediti. Sutherland smatra da je besmisleno pakirati “nešto što je prolazno kao hrana u nečemu neuništivo kao plastika”.

Nastavila je s time da će najveći europski supermarketi imati koristi ako budu slijedili korake supermarketa Ekoplaze, jer uvođenje ovakvih projektata uvelike smanjuje plastični otpad.

Masivni plastični otisci čovječanstva mogu se pratiti na sva područja širom svijeta, kao što su naši oceani i “u želucima i šupljinama morskih ptica, kornjača, pa čak i malenih planktona”.

Prema nedavnom istraživanju objavljenom u časopisu Science Advances, od pedesetih godina prošlog stoljeća proizvedeno je, distribuirano i baćeno više od 8,3 milijarde tona plastike.

Najmanje 6,3 milijarde tona plastike može se kategorizirati kao otpad. Međutim, samo je devet posto tog iznosa reciklirano, a 12 posto je spaljeno.

Ostatak koji čini barem 79 posto plastičnog otpada skuplja se na odlagalištima ili zagađuje okoliš.

Jenna Jambeck, koautorica studije i izvanredni profesor inženjeringa na Sveučilištu u Georgiji, komentirala je da budući da najveći dio plastike “nije biorazgradiv u bilo kojem smislu”, plastični otpad kojeg proizvodimo može ostati u prirodi najmanje stotinama ili čak tisućama godina.

Upozorila je da njihovi izračuni naglašavaju potrebu da ponovno razmotrimo “materijale koje koristimo i našu praksu upravljanja otpadom”.

Roland Geyer, glavni autor studije i industrijski ekolog sa Kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara, dodao je kako treba uspostaviti neposredne mjere za zaustavljanje plastičnog otpada koji se redovito proizvodi.

Ali čini se da sve više trgovaca i vlada pokreće svoj udio kako bi se smanjilo plastično onečišćenje.

Tajvanska Agencija za zaštitu okoliša predložila je hrabri 12-godišnji vremenski rok za iskorjenjivanje četiri vrste jednokratnih plastičnih masa do 2030. Jednom kada se uspješno uvede, može eliminirati potrebu za jednokratnim posuđem, slamkama za piće, vrećicama za kupovinu i čašama za piće.

U Čileu je prodaja plastičnih vrećica za jednokratnu uporabu zabranjena u 102 obalna sela i gradova.

U međuvremenu, Kenija je uvela zakon koji će kažnjavati zatvorskom kaznom sve one koji izrađuju, prodaju ili nose plastične vrećice.

U Škotskoj je bilo planova da se zabrani proizvodnja i prodaja nekih plastičnih proizvoda, zajedno sa plastičnim slamkama.

Ako vlade i trgovci širom svijeta budu odradili svoj dio, moguće je da se plastično zagađenje svede na najmanju moguću mjeru.
 
NoviSvjetskiPoredak.com