Poljski parlament izglasao je u četvrtak smanivanje plaća zastupnicima za dvadeset posto, u vrijeme kada konzervativce na vlasti pogađa skandal oko visokih premija ministara

Nacrt zakona koji obuhvaća 460 zastupnika donjeg doma i senatore, dobio je 240 glasova konzervativne većine.

Dva su glasa bila protiv, a pet ih je bilo suzdržano. Oporba nije sudjelovala u glasanju.

Nacrt zakona koji obuhvaća 460 zastupnika donjeg doma i senatore, dobio je 240 glasova konzervativne većine. Dva su glasa bila protiv, a pet ih je bilo suzdržano.

Oporba nije sudjelovala u glasanju. Mjeru je najavio prošli mjesec šef stranke na vlasti Pravo i pravda (PiS) Jaroslaw Kaczynski.

Iako je formalno samo zastupnik, Kacyznski se općenito smatra autorom strategije kao i većine političkih odluka konzervativne većine koja vlada Poljskom od jeseni 2015.

“Vidjeli smo da javnost želi skromnost i skromnost će postati realnost”, rekao je on svojedobno novinarima.

Mediji su nedavno objavii da su ministri PiS-a primali premije od 15 do 19 tisuća eura, a dodatno skandal čini većim činjenica da su konzervativcni u predizbornoj kampanji zamjerali svojim prethodnicima, liberalima, ministarske premije koje su bile puno niže.

Bivša premijerkla Beata Szydlo koja je odobrila te svote branila je odluku “teškim radom” koji ministri obavljaju.
 
(vecernji.hr)

Ne ponoviti greške susjeda Nigerije! To je bio slogan vlasti u Gani kada su otkrivena velika nalazišta nafte. No od prirodnih bogatstava koristi imaju samo malobrojni

Istina se sve više razotkriva. Zemlje bogate prirodnim resursima, pogotovo naftom i zemnim plinom, preko noći postaju izvor korupcije, kriminala, gladi i neimaštine. Međunarodne velike kompanije uvelike imaju prste u ovome. Zato, molite se da vam je zamlja siromašna prirodnim energentima.

Preprodavačice se guraju u luci grada Sekondi-Takoradi na zapadu Gane. Čeka se na ribarske brodice koje bi se svakog trenutka trebale vratiti iz ulova. Donedavno još nije ovdje vladala ovakva strka. Ribe je bilo dovoljno za sve. No otkako su pred obalom Gane otkrivena nalazišta nafte, ribari se žale na smanjeni ulov. „Bušotine velikih svjetskih naftnih koncerna su otjerale ribu“, žal se Emmanuel Nii Botchway, predsjednik Saveza priobalnih ribara Gane.

Naftna groznica na Zlatnoj obali

2007. je oko 60 kilometara ispred obale zapadne regije Gane otkriveno polje „Jubilee“ koje slovi kao jedno od najvećih u Africi. Gana danas eksploatira naftu u velikom stilu: 110.000 barela dnevno, samo 85.000 dolazi iz polja „Jubilee“. Otkriće nafte prije par godina je malu zapadnoafričku zemlju bacilo u kolektivnu euforiju: Gana i njezini stanovnici će postati bogati, Gana će učiti iz grešaka susjedne Nigerije gdje je pronalazak nafte siromašne učinio još siromašnijima a bogate još bogatijima.

Doneseni su i odgovarajući zakoni koji jamče uvid javnosti u sve novčane transakcije međunarodnih kompanija u korist Ganske vlade. Tri četvrtine prihoda bi trebalo ići direktno u državni proračun, ostatak bi trebalo štedjeti. Tako je to najavljivao, u međuvremenu preminuli, predsjednik John Evans Atta Mills.

“Mali čovjek” zakinut

No stvarnost danas izgleda drugačije. Otkako je predsjednik John Dramani Mahama došao na vlast, sve više novca odlazi u projekte za koje ta sredstva uopće nisu namijenjena. Novac nije došao do širih krugova građana. Nekima, poput ribara, naftna industrija čak ugrožava puku egzistenciju. Prema informacijama Ganskog ureda za statistiku, u priobalnom području preko 2,4 milijuna građana živi od ribolova. No ribolov je u područjima oko bušotina zabranjen.

Osim toga sve više tankera koji plove ovim područjem ugrožavaju sigurnost malih i slabo osvijetljenih ribarskih brodica. “Ako uzmemo u obzir da je trenutno ispred luke Takoradi postavljeno 30 do 40 bušotina, možemo si lako zamisliti kakv promet ovdje vlada i da je ribolov gotovo nemoguć”, objašnjava predstavnik ribara Emmanuel Nii Botchway. Obalna straža štiti područja oko bušotina od ribarskih brodica i to često agresivnim metodama. Istodobno je na obali razlika između bogatih i siromašnih sve uočljivija.

Astronomske cijene

Takoradi, donedavno uspavani ribarski gradić, pretvorio se u u boomtown u kojem vlada nafta. Dolaskom stranih tvrtki cijene su podivljale.

“Otkako je otkrivena nafta, sve je postalo skuplje: školarine, hrana i prije svega stanarine”, žali se taksist Samul Kquayson.

Stanarine su se u “Oil-Cityju” udvostručile. Mnogi si više ne mogu priuštiti ni najskromniji smještaj.

“Svatko želi izdavati samo bogatima iz naftnih kompanija”, žali se Obeng Seth koja već desetak godina živi u Takoradiju.

No neki profitiraju od novonastale situacije. Emmanuel Collins Armah Brako vodi agenciju koja se specijalizirala za pružanje usluga došljacima dubokog džepa. “Oni koji si više ne mogu ovdje priuštiti stan bi se trebali ili pomiriti s tom situacijom ili se odseliti u okolicu”, kaže posrednik za nekretnine i priznaje kako se većina iznajmljivača stanova u Takoradiju usredotočila na došljake s mnogo novca.

“Beverly Hills” u Africi

A oni prednost daju četvrti koju u međuvremenu svi zovu “Beverly Hills”. Na Beach Road uz samu obalu nižu se vile i luksuzni apartmani. Mjesečna stanarina za dvosobni stan s upotrebom bazena se kreće oko 6.000 dolara. Stanarina se u pravilu plaća za dvije godine unaprijed. To su cijene o kojima domaći, čak i oni koji zarađuju dobro, mogu samo sanjati. “Cijene su prilagođene strancima koji rade s naftom. Mi domaći moramo dizati kredite ako želimo doći do krova nad glavom”, kaže Joseph Kweku Minlah, koji radi za poreznu upravu Gane i koji je upravo kupio jedno gradilište izvan Takoradija.

O vlastitoj kući na području grada može samo sanjati. Naftne kompanije, poput američke „Tullow-Ghana“ nastoje raznim projektima, poput stipendija za lokalne učenike, pokazati socijalni angažman. Predstavnici kompanija osim toga redovito sudjeluju u radio programima preko kojih građani mogu otvoreno postavljati pitanja. No mnogima je to slaba utjeha. „Našim ribarima to ne pomaže. Njihove mreže na kraju ostaju prazne“, zaključuje Emmanuel Nii Botchway.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(dw.de, youtube.com/uredio: nsp)

Nekoliko ekonomskih stručnjaka je u zadnje vrijeme šokiralo javnost svojim izjavama kako bi Hrvatska trebala prestati plaćati svoj inozemni dug jer je on lihvarski i nelegitiman.

Na globalnom dužničkom satu, Hrvatska spada među najprezaduženije zemlje u tranziciji.
Uvodom u činjenice došao sam do spoznaje da taj dug ne možemo plaćati, tim više što mi nemamo suficita tekuće platne bilance.

Proizvodnja pada, izvoza nemamo, a to je najlegitimniji izvor plaćanja inozemnog duga, da smo taj kapital uložili u produktivne stvari, ali mi smo ga zapravo potrošili, uložili smo u nešto što NE DAJE NIŠTA !

Druga mogućnost da plaćamo inozemni dug je da rasprodamo imovinu koja se zatekla, na što je Zapad računao i znao je da mi nemamo tog suficita i da mi nećemo moći plaćati kredite iz onog što imamo, a to je imovina. S obzirom da smo najveći dio imovine prodali tj. ono najvrijednije nisam siguran da će od ovoga što je ostalo, da ćemo moći od toga nastaviti plaćati kredite.

Postoji solucija plaćanja dugova preko reprogramiranja, što politička vlast radi, ali to Vlada radi nelegitimno jer je reprogramiranje najteži oblik povrede subjekta kulture i civilizacije naroda, jer se to radi bez znanja naroda i Hrvatskog Sabora. Hrvatski dugovi su NELEGITIMNI !

Još jedna mogućnost plaćanja inozemnog duga je proglašenje moratorija, ili pak štampanjem novca i inflacijom. Već ove 2012. godine, Hrvatska je platila 15,7 milijardi eura anuitet. Hrvatska to ne može. Onog časa kad se sazna da se to ne može i kad to dođe u javnost, onda svijetu trebamo dati do znanja da je Hrvatskoj potreban čin moratorija, predah, makar na 5 godina, dok se društvo ne konstituira i pripremi za takvo što.

Znači, plaćali bi kamate, a glavnica bi ostala. To je jedina mogućnost trenutno jer mi trenutno nemamo monetarnog sustava, monetarne vlasti i monetarne politike nemamo koja bi zajedno sa vlasti išla u plan moratorija. Takve radnje su nužne za Hrvatsku jer 2015, 2016 godine će doći do obezvrijeđenja cijene rada i obezvrijeđenja svega što imamo. Te godine, će za Hrvatsku biti prizemljenje …DO KRAJA !

Hrvatska je u bankrotu !

Pad isplata mirovina, plaća i zdravstva će možda biti čak i ove godine, jer mi prihoda nemamo, s naslova stvaranja dodatnih vrijednosti. Potrošnja će pasti. Nama inozemno zaduženje brže raste od BDP-a, u tome je problem.

O ovakvim temama se ne govori u javnosti jer postoji medijska blokada.
 

 
 
(izvor:youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10549"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Moćna američka rejtinška agencija Moody’s ponovo dijeli loše ocjene. Nakon što su snižavali rejting svake godine od početka krize, svaka država je prošla isti tretman. Istodobno u Grčkoj štediše masovno dižu svoj novac s bankovnih računa u strahu od sloma domaćeg bankarskog sustava.

Ostanak Grčke u eurozoni ionako je sve nesigurniji, a sada je snižavanje rejtinga španjolskim bankama dodatno povećalo zabrinutost za daljnju sudbinu eura. Jer, Španjolska je u eurozoni četvrto gospodarstvo po veličini, pa bi zaoštravanje krize u toj zemlji moglo imati daleko veće posljedice po euro nego sudbina Grčke. Španjolska se nikako ne uspijeva izvući iz recesije i napokon početi bilježiti gospodarski rast. I snižavanje rejtinga španjolskim

Moodys opet dijeli loše ocjene

bankama je dijelom posljedica problema koje ta zemlja ima sa smanjivanjem deficita i zabrinutosti da nema dovoljno sredstava kako bi podržala banke koje imaju poteškoća.

Koliko je siguran novac štediša?

No, što konkretno u praksi znače loše ocjene rejtinških agencija? Prva posljedica je teže i skuplje nabavljanje novca na tržištu. Banke si uglavnom posuđuju novac međusobno i jasno je da loša ocjena izaziva nepovjerenje u kreditne sposobnosti dotične banke. Osim toga, takva banka teško privlači i klijente koji su spremni uložiti novac u nju. U najgorem slučaju čak može doći i do povlačenja kapitala iz banke. Ukoliko onda još i štediše počnu prazniti svoje račune, može se reći da ta novčarska institucija ima ozbiljne probleme. Posljedica: platežna nesposobnost.

Naravno, to je najgori scenarij od kojeg su europske banke još uvijek daleko. Zato građani koji imaju uloge u podružnicama banaka kojima je rejting snižen za sada nemaju razloga za zabrinutost. Pogotovo što i država jamči za štedne uloge do određene visine. Osim toga, pad rejtinga ne znači automatski platežnu nesposobnost neke banke, nego se prije svega odnosi na kreditiranje i ulaganje pa nema direktnih posljedica po štediše.

Još više novca iz ECB-a?

Zbog takvog razvoja situacije sve su glasniji zahtjevi za daljnjim mjerama za suzbijanje krize. Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da bi Europska središnja banka (ECB) trebala na tržište novca izbaciti nove količine

Je li novac sigurniji kod kuće?

svježeg kapitala i sniziti referentnu kamatnu stopu na ispod 1 posto. Predlaže se i da ECB kupi još više državnih obveznica država u krizi, poput Španjolske i Italije. To bi pomoglo tim zemljama da dođu do svježeg novca pod relativno povoljnim uvjetima i stabiliziralo njihove bankarske sustave.

No, ECB za sada odbija sve te prijedloge. Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi ponovo je zatražio veći angažman politike u suzbijanju krize. “ECB je izljevom krajnje jeftinog novca, ukupno bilijun eura u prosincu i veljači, dao svoj doprinos smanjivanju napetosti na tržištima”, podsjetio je Draghi i dodao da je jednostavno potrebno još vremena kako bi taj novac iz banaka stvarno stigao i do gospodarstva.

Barclay: Vlada se ne trudi održati rating

Hrvatski političari kod pada ratinga kao da nisu realni, potrošnja se nastavlja nema rezova, ali do kada?,

Vlada nije napravila dovoljno da zadrži rejting

Podsjetimo, Barclays jedna od najvećih britanskih banaka, svojim je klijentima preporučila da novac koji su ulagali u Hrvatsku prebace u Ukrajinu ili druge istočnoeuropske države poput Litve, javlja Novi list.

Do ove sugestije došlo je nakon što su Barclaysovi analitičari posjetili Zagreb i zaključili kako hrvatska Vlada nije napravila dovoljno da se izbjegne novi pad kreditnog rejtinga i to u junk investicijsku kategoriju.
[notification type="alert"] S obzirom da Hrvatska ima 80 posto duga u euru, male su šanse da će se ići na klasičnu devalvaciju kune, pa iz Barclaysa predlažu devalvaciju kroz rast cijena ili smanjenje plaća. [/notification]

U banci su uvjereni kako će Hrvatska već u ožujku izgubiti postojeći rejting, a utješna vijest je jedino ta da misle kako to za Hrvatsku neće imati jednako katastrofalne posljedice kao što je to bio slučaj u Mađarskoj, gdje su obveznički prinosi skočili na visokih 11,3 posto.

Vlada će teško izaći na kraj sa jakim sindikatima

Analitičari su objasnili kako je Vlada krenula u pravom smjeru, podsjećajući na rezanje proračunske potrošnje, ali uz napomenu kako je to premalo i zakašnjelo. “Vladine su mjere jednokratne i nedovoljno ambiciozne”, tvrde u Barclaysu. Podsjetimo, sličan su zaključak donijeli i Fitchovi analitičari, koji su Hrvatskoj ipak odlučili dati još malo vremena za pokretanje strukturnih reformi.

Iz Barclaysa su Vladi zamjerili, kako piše Novi list, to što nije imala snagu riješiti najveće strukturalne probleme – golemi javni sektor i rigidno radno zakonodavstvo. “Neće biti lako rušiti kolektivne ugovore, uz tradicionalno jake sindikate”, napominju, sugerirajući korjenite promjene na tržištu rada i internu devalvaciju.

Devalvacija rastom cijena i smanjenjem plaća

S obzirom da hrvatska ima 80 posto duga u euru, male su šanse da će se ići na klasičnu devalvaciju kune, pa iz Barclaysa predlažu devalvaciju kroz rast cijena ili smanjenje plaća. Da stvar bude još sumornija, smatraju kako Hrvatska ove godine neće moći ostvariti rast BDP-a, čak ni uz dobru turističku sezonu, a prognozirani rast čini im se nerealan.

[notification type="error"] Barclays jedna od najvećih britanskih banaka, svojim je klijentima preporučila da novac koji su ulagali u Hrvatsku prebace u Ukrajinu ili druge istočnoeuropske države [/notification]

Naravno, izvješće Barclaysa neće imati utjecaj na eventualno revidiranje kreditnog rejtinga Hrvatske, ali je znakovito to što se investitorima predlaže da novac povuku  iz naših obveznica i presele ga u Ukrajinu i Litvu. Riječ je o zemljama s formalno istim kreditnim rizicima i sličnim prinosima, ali imaju bolja osiguranja povrata jer ih podržava jača ekonomija.
 

 
 
izvor: dw.de, index.hr
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9149"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]