Bez gotovine postajemo potpuno ranjivi. Totalitarna država imala bi nad nama neograničenu moć – stoji u jelovniku jednog restorana

Plaćanje gotovinom u austrijskim je restoranima gotovo jednako nezaobilazno kao i bečki ‘šnicl’ ili ‘štrudl’ od jabuke. Austrijanci razmišljaju o tome da ga proglase svojim ustavnim pravom.

U vrijeme virtualnih valuta i mobilnog plaćanja, unošenje takve odredbe u ustav možda se čini anakronim. No upravo to je ovaj mjesec predložila konzervativna stranka OeVP (Austrijska narodna stranka) bivšeg kancelara Sebastiana Kurza, koji vodi kampanju za reizbor na izborima potkraj rujna. “Korištenje gotovine temeljni je uvjet samostalnog života”, smatra bivši 32-godišnji kancelar.

Daleko od toga da je dočekan sa skepticizmom, prijedlog je omogućio krajnje desnoj Slobodarskoj stranci (FPOe), koja je s Kurzom vladala do svibnja, da podsjeti da je upravo ona prva predložila ustavni amandman za zaštitu plaćanja gotovinom.

Socijaldemokrati su podigli ljestvicu zatraživši postavljanje više bankomata na selu i ukidanje naknada za isplatu gotovine koje traže neki operateri.

No zagovornici gotovine nisu ograničeni samo na ruralna područja. U Beču, glavnom gradu i popularnoj turističkoj destinaciji, mnoge trgovine, kafići i restorani odbijaju plaćanje karticama.

“U Austriji se mentalitet sporo mijenja”, rekla je Victoria, tridesetogodišnjakinja koja radi u restoranu u središtu grada “Weinschenke” koji poslužuje hamburgere klijentima koje se odmah na ulazu upozorava da primaju samo gotovinu.

Kada je riječ o napojnicama, gotovina je također bolja od kartica, dodaje.

Mlada žena kazala je da i ona radije plaća gotovinom “koja ne ostavlja traga”.

Sfera privatnosti

Profesor financijskog prava Werner Doralt kazao je da je Austrijancima jako stalo do zaštite njihove privatnosti.

“Ako kupujem i oni zabilježe (preko kartičnog plaćanja) količinu alkohola koju kupujem, to je miješanje u moju privatnost”, rekao je profesor emeritus s Bečkog sveučilišta.

Po istraživanju Europske središnje banke (ECB), 67 posto ukupne vrijednosti kupovine u Austriji 2016. bilo je plaćeno gotovinom, a u Nizozemskoj 27 posto. Slično je i u Njemačkoj, još jednoj zemlji gdje je gotovina kraljica – 55 posto.

Stručnjak za ekonomsku psihologiju, profesor Erich Kirchler smatra da Austrijanci i Nijemci zbog svojeg iskustva s autoritarnim režimima imaju izraženiju svijest o prijetnji države kada postane svemoćna. “U takvim okolnostima, učinkovitost javnih institucija postaje opasnost”, kazao je.

S tom teorijom slaže se Philipp Klos, vlasnik kafića-restorana u središnjem dijelu Beča. On gotovinu smatra osnovnim uvjetom svoje “slobode”, rekao je.

U jelovnicima njegova lokala piše: “Bez gotovine postajemo potpuno ranjivi. Totalitarna država imala bi nad nama neograničenu moć.”

Šilinzi pod madracima

Po nedavnom ispitivanju banke ING provedenom u 13 europskih zemalja, Australiji i SAD-u, Austrijanci su najsuzdržaniji prema ideji napuštanja plaćanja gotovinom. Samo ih 10 posto to smatra prihvatljivim, u odnosu na prosječno 22 posto u drugim europskim zemljama.

Drugi dokaz te privrženosti koja vuče korijene iz davne prošlosti je to što gotovo 18 godina nakon uvođenja eura mnogobrojni Austrijanci i dalje kojekuda pronalaze šilinge, staru nacionalnu valutu.

Austrija spada među mali broj zemalja eurozone koja i dalje staru nacionalnu valutu mijenja u euro.

I ovoga je ljeta autobus Nacionalne banke Austrije obilazio zemlju nudeći tu uslugu. Ove godine tako je prikupljeno gotovo 19 milijuna šilinga što odgovara 1,38 milijuna eura.

Međutim, unošenje prava na plaćanje gotovinom u ustav, kako priželjkuju konzervativci, imalo bi samo simboličku vrijednost, tumače stručnjaci. Austrija je članica eurozone i Europska središnja banka (ECB) ima posljednju riječ kada je riječ o monetarnoj politici.

(vecernji.hr)

Pet najvećih gospodarstava u razvoju – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika – razvijaju zajednički novi platni sustav pod nazivom BRICS Pay, izvijestili su ruski mediji

Zemlje BRICS-a žele stvoriti poseban internetski novčanik za integraciju platnih sustava svojih pet zemalja članica, piše dnevnik Izvestia u petak pozivajući se na ruski Fond za izravna ulaganja (RDIF).

Ruski fond navodno radi na projektu zajedno s partnerima iz Kine i Indije, koji imaju potrebne tehnologije za pokretanje sustava.

Usluga će biti slična postojećim uslugama Apple Pay i Samsung Pay, te će korisnicima omogućuje plaćanje aplikacijom preko pametnih telefona bez obzira na valutu s kojom je račun klijenta povezan. Biti će stvorena posebna “cloud” platforma koja će povezati nacionalne platne sustave zemalja BRICS-a.

Pilot verzija platnog sustava bit će testirana u travnju u Južnoj Africi, koja se pridružila Uniji u prosincu 2010. godine, dodajući posljednje slovo “S” u akronimu.

Sustav platnih transakcija u BRICS-u bitno će smanjiti ovisnost o transnacionalnim organizacijama za plaćanje, što je posebno važno zbog geopolitičkih napetosti, rekao je za dnevnik Izvestija potpredsjednik RDIF-a.

U međuvremenu, predsjednik ruske gospodarske komore kazao je kako je integracija nacionalnih platnih sustava glavni prioritet Unije s obzirom na nestabilnost financijskih tržišta i tečaj dolara.

Središnje banke zemalja BRICS-a, kao i Šangajska organizacija za suradnju (SCO) i Euroazijska ekonomska unija pod vodstvom Rusije (EEU), rade na razvoju zajedničkog alata za plaćanje. Međutim, središnja banka Rusije, kao i rusko ministarstvo financija, još nisu posebno raspravljali o stvaranju online novčanika, navodi se u priopćenju.

Zemlje BRICS-a, isključujući Južnu Afriku, imaju svoje domaće nacionalne platne sustave – Kina ima UnionPay, Indija je razvila RuPay, a Brazil ELO. U Rusiji je to platni sustav Mir, koji je 2015. godine pokrenula Centralna banka Rusije, godinu dana nakon što su uvedene zapadne sankcije protiv zemlje.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Danska vlada razmatra promjenu postojećih zakona koji obvezuju ogromnu većinu trgovina na plaćanje gotovinom

Mjera je dio poticaja Kopenhagena za uvođenjem potpuno bezgotovinskog društva do 2030. godine

“Izmjene zakona omogućile bi benzinskim postajama, manjim trgovinama i trgovinama odjeće da prihvate samo kartične i on-line načine plaćanja. Mjera protiv kriminala osigurala bi dodatnu sigurnost trgovinama” – izjavio je danski ministar gospodarstva Rasmus Jarlov.

“Danas manje ljudi koristi gotovinu, tako da mislimo da bi trebala postojati ravnoteža između poteškoća i sigurnosnih rizika postavljenih vlasnicima tvrtki i korist od prihvaćanja gotovine” – rekao je Jarlov za televizijsku postaju DR.

Zakon iz 2017. omogućio je određenim vrstama trgovina da podnesu zahtjev za oslobođenje od plaćanja gotovinom između 22:00 i 06:00 sati.

Ministar je rekao: „Ako i dalje želite koristiti novac, savjetovao bih da to kažete trgovinama u kojima kupujete. Očekujem da će tvrtke slušati svoje klijente.”

“Ne prisiljavamo nikoga da prestane koristiti gotovinu” – dodao je.

Od određenih usluga, uključujući supermarkete, poštanske usluge, liječničke usluge, ljekarne i druge trgovine s “središnjim društvenim funkcijama”, i dalje će prihvaćati gotovinu.

Nastojanje Danske da krene prema potpuno bezgotovinskom gospodarstvu u posljednje je vrijeme bilo predmetom žustre rasprave, sa protivnicima koji kažu kako je cilj svega toga isključivo stavljanje građana pod kontrolu Vlade.

Vlada je “odredila rok do 2030. da potpuno ukine papirnati novac.”

Mobilna plaćanja i bankovne kartice naširoko su prihvaćene i postale su popularnije od “staromodnog novca” ne samo u Danskoj nego i u susjednoj Švedskoj, Norveškoj i Finskoj.

Povećanje broja prodavaonica koje odbijaju gotovinu moglo bi utjecati na neke dijelove društva više od drugih, kaže Troels Holmberg, viši ekonomist u grupi Taenk (Think).

“U društvu postoje neke grupe koje nemaju druge opcije osim da plate gotovinom. Postoje mladi ljudi, osobe s invaliditetom, socijalno ugrožene osobe – također trebamo uzeti u obzir njihove potrebe kada donosimo zakone” – objasnio je.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Lord Rothschild je najavio da planira lansirati kriptovalutu koju će odobriti vlada pod nazivom „FedCoin” za koju kaže da će u potpunosti uništiti prijetnju koju Bitcoin predstavlja za američki dolar

Federalne rezerve koje kontroliraju Rothschildi tvrde da će novi FedCoin uzrokovati kraj drugih popularnih kriptovaluta kao što Bitcoin, Litecoin i Ethereum – a omogućit će američkoj vladi bolju kontrolu i regulaciju tržišta digitalnih valuta.

Samo prije nekoliko dana u javnost je izašla špekulacija koja je upozorila da bi globalne središnje banke na kraju mogle pokušati preuzeti kontrolu nad fenomenom kriptovaluta.

No svi ljudi koji su zainteresirani na kriptovalute žele da ona ostane potrpuno neovisna, i ne žele da FED i druge globalne središnje banke počnu stvarati vlastite verzije istih tih kriptovaluta.

Jer, naravno, nakon što stvore vlastite verzije oni će početi ograničavati uporabu bilo koje druge konkurantske kriptovalute.

Jedna stvar koja bi mogla odgoditi revoluciju kriptovaluta brže nego bilo što drugo bi bilo miješanje nacionalne vlade ili globalnih središnjih banaka. Nažalost, sada kada Bitcoin, Litecoin, Ethereum i druge kriptovalute dobivaju toliko pozornosti, neizbježno je da će velike sile napraviti svoj potez.

U ponedjeljak, Washington Post je objavio članak profesora Campbell R. Harveyja sa Sveučilišta Duke pod nazivom „Bitcoin je velik. Ali Fedcoin je veći.”

Ovih dana, postoji agenda za doslovno sve što Washington Post objavljuje, pa to nije slučajnost da je objavljen članak sa ‘Fedcoinom’ u naslovu. Evo kako da članak počinje …

“Tijekom proteklih nekoliko tjedana, investitori su hrlili u Bitcoin, digitalnu valutu čija vrijednost je porasla za oko 2.000 posto u posljednjih godinu dana. I dok mnogi ekonomisti upozoravaju na kupovinu Bitcoina – za kojeg se već sada kaže da može biti jedan od najvećih špekulativnih mjehura u povijesti – važno je imati na umu koliko revolucionarna tehnologija može biti.

Doista, tehnologija koja stoji iza Bitcoina može iz temelja promijeniti način na koji razmišljamo o novcu.”

Profesor Harvey objašnjava da je „samo pitanje vremena prije nego se ukine papirnati novac”, te da su neke verzije „Fedcoina” neizbježne.

Ali to ne mora biti.

FED i druge globalne središnje banke nas mogu jednostavno ostaviti na miru i omogućiti nam da stvaramo vlastite valute. Revolucija kriptovauta koja trenutno traje je sasvim u redu, i nema potrebe za bilo kakva miješanja državnih tijela.

Ali imamo osjećaj da elita želi na kraju proizvesti nekakvu „krizu kriptovaluta” ako se sama ne desi, naravno. Kao posljedica toga, oni će pokušati uvesti neku verziju kriptovalute „Fedcoin”, i mnogi u javnosti će biti vrlo zahvalni za „rješenje” koje je vlada omogućila.

I taj dan može biti bliže nego što mislimo. Naime, američka vlada je već uložila milijune u istraživanje kriptovaluta …

Da dodamo još malo ulja na vatru, američka vlada rigorozno proučava Bitcoin već oko dvije godine … i umjesto da se bori protiv Bitcoina, FED se čini se sprema za brisanje američkog dolara i stvaranje vlastite digitalne valute.

Nacionalna zaklada za znanost, vladina agencija SAD koja je podržala podržava i financira to istraživanje, dodijelila je 3 milijuna dolara trima sveučilištima u SAD za opširno istraživanje kriptovaluta.

Sveučilišta University of Maryland i University of California Berkeley će se fokusirati na razvoj novih sustava kriptovaluta koji će se, prema glavnom istraživaču Elaine Shi, baviti „bolnim točkama” koje se pripisuju Bitcoinu i drugim digitalnim valutama.

Federalne rezerve nisu dakako same u svemu tome. Ostale globalne središnje banke rade svoje istraživanje, i švicarska Banka za međunarodna poravnanja kaže da će „sve središnje banke” na kraju možda trebati vlastite kriptovalute. Sljedeće je objavila televizija CNBC …

“Središnje banke bi jednog dana morale izdavati vlastite kriptovalute, izjavila je Banka za međunarodna poravnanja u svom najnovijem tromjesečnom pregledu.”

„Hoće li središnja banka osigurati digitalni alternativu gotovini je najbitnije u zemljama poput Švedske, gdje uporaba gotovine ubrzano opada”, rečeno je u nedavnom izvješću. „Ali sve središnje banke će morati na kraju odlučiti hoće li izdavati digitalne valute u maloprodaji ili veleprodaji [kriptovalute središnje banke].”

Ovo će biti kritična faza za revoluciju kriptovaluta, jer će ljudima na svijetu morati biti veoma jasno da oni ne žele kriptovalute središnje banke.

Kriptovalute središnje banke bi jednostavno bile nastavak trenutnog sustava koji je baziran na dugu i koji sustavno porobljava čovječanstvo. Ono što čini kriptovalutu toliko velikom je činjenica da ona nija stvorena na bazi duga i ona dopušta čovječanstvu da izrazi neovisnost od sadašnjeg sustava.

Kada propadnu “fiat” valute, ljud bi željeli bi da tada postoji nezavisna kriptovalute koju ljudi mogu koristiti kao alternativu. I ne moramo zamišljati kako će to izgledati. U stvari, to se već događa u Venezueli …

“No, u Venezueli, kolaps valute Bolivar je prisilio mještane da se okrenu prema alternativama kao što su bitcoin i lokalne valute koje izdaju lokalne zajednice sa fiksnim tečajevima. Brza erozija vrijednosti bolivara je svakodnevnu trgovinu poput kupnje namirnica i plaćanje režija pretvorila u neodrživu misiju – kupci moraju platiti s velikim, nespretnim hrpama bolivara koji su teški za transport.

Patricia Laya, novinarka iz Venezuele, postavila je na Twitteru fotografiju najveće novčanice od 5000 bolivara koju je ona bila u mogućnosti povući iz bankomata u Caracasu. Ona ima vrijednost oko 0.05 dolara. Laya je navela da je čekala 20 minuta u redu da bi podigla 0.05 dolara u hiperinflatornoj valuti koja nema više nikaakvu vrijednost, piše CCN.

Iako Bitcoin transakcija može potrajati satima – čak danima, dok sjedne – lokalni trgovci su spremni prihvatili digitalne valute.”

To je revolucija koja ima potencijal da u potpunosti promijeni globalni financijski sustav, ali postoji osjećaj da globalne središnje banke nikada neće dopustiti da to ode tako daleko. Postoji sustav koji vrijedi doslovno bilijarde dolara na samom vrhu hranidbenog lanca, a kojeg elita ljubomorno čuva kao svoju zlatnu koku.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Predsednik Turkmenistana Kurbankuli Berdumuhamedov potpisao je zakon kojim se u toj zemlji „ukidaju“ besplatna voda, struja i plin. U tim povlasticama su građani te azijske zemlje uživali skoro četvrt stoljeća

Prvi predsednik te zemlje Saparmurat Nijazov ukinuo je 1993. plaćanje plina, elektične energije, vode i soli. Bilo je predviđeno da te mjere budu na snazi deset godina, ali su produžene do 2030. godine.

Zahvaljujući velikim državnim subvencijama, pune 24 godine svaki stanovnik zemlje je imao pravo na 35 kilovat sati struje i 50 kubika plina mjesečno, kao i 250 litara vode dnevno. Do 2014. vlasnici automobila dobijali su po 120 litara besplatnog benzina mjesečno. Građani zemlje su imali određene olakšice i na komunalije, komunikacione i transportne usluge.

Nijazov, koji je imao titulu Turkmenbaši, „velikog vođe Turkmena“, vladao je zemljom sve do svoje smrti 2006. godine, a dolaskom na vlast Kurbankulija Berdumuhamedova, stomatologa po struci i bivšeg ministra zdravlja, počela su se uvoditi određena ograničenja.

Berdumuhamedov smatra da je dosadašnji sustav neodrživ i da bi pomoć ubuduće trebala biti upućena samo socijalnim slučajevima.

On je još ljetos naložio Vladi da pripremi predloge za ukidanje svih povlastica u kojima uživaju građani zemlje, a ove nedelje je taj zakon i potpisao. Time je faktički zatvoren utopijski projekat „zlatni vijek turkmenistanskog naroda“, koji je uveo Nijazov.

Govoreći pred Skupštinom, Berdumuhamedov je podsjetio da su građani zemlje u prvim godinama nezavisnosti dobijali brojne povlastice. Osnovni cilj tih „povlastica bez presedana“, kako je rekao, bilo je „stvaranje povoljnih uvjeta za život zbog teške ekonomske situacije u svijetu i prilagođavanje građana na uvjete tržišne ekonomije“.

Međutim, situacija se promijenila. Sada se, kako je naveo Berdumuhamedov, u Turkmenistanu svake godine „povećavaju prohodi stanovništva, otvaraju se nova radna mjesta“, pa su stvoreni uvjeti za promene.

Berdumuhamedov je naglasio da je Vlada dugo raspravljala o novim mjerama i uvođenju tarifa koje će postepeno primjenjivati. Lider Turkmenistana je rekao da je potpisao zakon o reguliranju potrošačkih tarifa za prirodni plin, električnu energiju, komunalne usluge, transportne i komunikacijske usluge.

Prema novom zakonu, građani će od 1. studenog početi plaćati te usluge iz svog džepa, ukoliko premaše dozvoljeni limit iz 1993. godine.

Ekonomija te bivše sovjetske republike, koja ima 5,5 miliona stanovnika, živi od izvoza energenata.

Ta država Centralne Azije, koja se graniči sa Afganistanom, Iranom, Uzbekistanom i Kazahstanom, zauzima četvrto mjesto u svijetu po rezervama prirodnog plina, poslije Rusije, Irana i Katara.

Prihodi od izvoza su opali nakon što su 2014. svjetske cijene energenata počele padati, a značajno su smanjene i 2016. godine. kada je Rusija, koja je bila glavni kupac turkmenistanskog plina, obustavila kupovinu zbog neslaganja oko cijene.

Početkom ovog mjeseca ruski ministar energetike Aleksandar Novak je rekao da Rusija i Turkmenistan razmatraju zajedničke projekte „proizvodnje i realizacije turkmenistanskog plina“, ali nije izneo više detalja o toj saradnji.
 
(sputniknews.com)

BEZGOTOVINSKA PLAĆANJA VEĆ ČINE 80 POSTO SVIH PLAĆANJA – KEŠ MAHOM KORISTE STARIJI LJUDI I MIGRANTI

U Švedskoj će gotovina biti potpuno povučena iz optjecaja najkasnije 2030. godine.

Ovo je pokazalo istraživanje Kraljevskog tehničkog sveučilišta iz Stockholma, u kojem su sudjelovali predstavnici 740 švedskih trgovinskih tvrtki s najvećim i najintenzivnijim obrtom keša.

Ukoliko se prognoza pokaže točnom – Švedska će biti prva “bezgotovinska država” na planeti.

Sama prognoza je, pored ostalog, zasnovana na činjenici da su Šveđani – po mnogim parametrima – narod koji najviše vjeruje bankama. Naravno, svojim bankama.

Vodeći suradnik Instituta Niklas Arvidson dodatno je objasnio:

“Sada se sve događa vrlo brzo. Za banke rad s gotovinom znači samo troškove. Zato će se gotovina održati samo dok za njom budu imali potrebu potrošači i trgovinske kompanije”.

Gotovinom u Švedskoj sada plaćaju uglavnom stariji ljudi i migranti.

Bezgotovinska plaćanja već čine 80 posto svih plaćanja, a imaju tendenciju daljnjeg rasta.

Švedski ekonomisti ukazuju da popularnosti bezgotovinskog plaćanja doprinosi i borba koju državne institucije vode protiv pranja novca.

Eksperti, a i nadležne državne službe, već upozoravaju da će “bezgotovinsko društvo” morati formirati pouzdane mehanizme koji će – čak i u situacijama kada dođe do otkazivanja elektroničkih sustava – omogućavati da se ne plaća kešom.

A što kada nestane struje?
 
(fakti.org)

Sustav plaćanja u Americi ulazi u novu eru “udobnosti”, tako što će se zaposlenicima ugraditi mikro-čipovi koji će im omogućiti pristup osnovnim sadržajima u vezi s poslom

Najmanje 50 zaposlenih u tvrtki “Three Square Market” u američkoj državi Wisconsin je pristalo da im se ugradi čip koji je sličan onome u beskontaktnoj kreditnoj kartici, navodi se u izvještaju iz firme.

Tvrtka navodi da će zaposleni tako moći, koristeći tanke elektromagnetske uređaje, zaobići procedure logiranja i tako kupiti hranu na pauzi za ručak.

Implantiran između palca i kažiprsta, mikro-čip koristi identifikaciju putem radio-frekvencije (RFID) i tehnologije za komunikaciju preko bliskih polja [NFC] kako bi pročitao informacije koje se nalaze na vanjskim objektima ili proizvodima.

Todd Westby, direktor tvrtke, opisao je mikro-čipiranje kao “evoluciju” u sustavu plaćanja i naveo da bi ova tehnologija mogla zamijeniti i putovnicu.

“Predviđamo da bi se korištenje RFID-a moglo koristi za cjelokupnu kupovinu u našoj tvrtki, za otvaranje vrata, korištenje fotokopirnih uređaja, logiranje na kompjutere u uredima, otključavanje telefona, dijeljenje vizit-kartica i snimanje informacija o zdravstvenom stanju”, rekao je Westby.

“Ova tehnologija bi se mogla tako standardizirana koristiti i umjesto putovnica”, dodao je direktor.

Inače, ovakav šifrirani čip košta 300 dolara, ali će onima iz firme koji su se prijavili za ugradnju biti ugrađen besplatno.
 

Governments use ‘cyber troops’ to sway social media users – study https://t.co/xUBhtwS1cC

— RT (@RT_com) 18. srpnja 2017.

 
(sputniknews.com)

“Mnoge su zemlje već uvele tu praksu. U nekim američkim državama također ne možete plaćati gotovinom iznad određenih iznosa. Vlade to obožavaju. Tako vas mogu kontrolirati. Želite li kupiti šalicu kave, znaju koju kavu pijete i gdje je pijete”

U naporima da, barem tako tvrde, smanji mogućnost financiranja terorizma i pranja novca, Europska unija najavila je oštru i nemilosrdnu borbu protiv – keša.

Da – gotovine, papirnatog novca – uglavnom, protiv “opipljivih para”, vrlo vjerojatno i zato što se njezina borba protiv originalnih terorista od krvi i mesa posljednjih desetljeća nekako pokazala uzaludnom.

Zašto protiv gotovine?

Zato što je upravo keš, prema brojnim europskim i svjetskim istraživanjima, platforma koja idealno pogoduje “lošim dečkima”; svima onima koji za sobom ne žele ostavljati digitalne niti ikakve druge tragove, koji žele ostati skriveni, daleko od očiju javnosti, a kamoli represivnog aparata koji ih godinama bezuspješno pokušava uloviti.

Šalu na stranu – svijet ionako već spontano sam po sebi sve više odbacuje gotov novac i okreće se kartičnom plaćanju – pa čak i plaćanju virtualnim apoenima – ali sudeći prema najnovijoj inicijativi Europske unije koja je predložena 23. siječnja ove godine, u skorijoj budućnosti praktički više neće biti moguće u potpunoj anonimnosti za gotov novac kupovati one malo skuplje i vrednije artikle.

Dozvoljeni prag

Što će biti eventualni maksimalni dozvoljeni prag u korištenju gotovine, još nije poznato, ali moguće je da će se Europska unija poslužiti već nekim postojećim ograničenjima i regulativama koje pojedine zemlje EU koriste znatno prije nego što je predložena ova inicijativa.

Poznat je primjer Francuske, gdje je gornja granica gotovinskog plaćanja 3000 eura za fiskalne rezidente, a trgovci kod primanja gotovine imaju pravo odbiti sve uplate koje podrazumijevaju više od 50 kovanica.

Njemačka, Malta, Cipar, Slovenija, Island, Austrija i Litva dosad nisu osjećale potrebu implementirati ovaj limit, iako je njemačka Vlada, obavijestio je u veljači prošle godine Deutsche Welle, intenzivno stala razmišljati treba li možda uvesti gornju granicu za plaćanje u kešu.

Postojeća rješenja razlikuju se od države do države – u Mađarskoj privatne osobe, primjerice, ne poznaju limit u plaćanju gotovinom, ali pravne su obvezne odbiti gotovinu ako svota premašuje milijun i pol mađarskih forinti (oko 5000 eura), dok se u Portugalu kartica mora provući za svaku kupnju iznad 1000 eura.

U Češkoj je limit za plaćanje gotovinom zacementiran na 350.000 kruna (oko 14.000 eura), a limit za rezidente u Španjolskoj postavljen je na 2500 eura.

Dakle, tisuću je rješenja i modela među kojima se može birati, a sve u svrhu poštovanja već donesenog akcijskog plana EU u borbi protiv terorizma koji podrazumijeva ažuriranje europskih regulativa i prilagođavanje postojećih novim prijetnjama i metodama borbe.

Poznata je činjenica, upozorava znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta u Zagrebu Jelena Budak, da se dio kriminalnih aktivnosti, a tako i terorizma, financira gotovinom, što je u posljednje vrijeme posebno vidljivo na primjeru krijumčarenja ljudi, odnosno izbjeglica koje na putu prema EU plaćaju usluge krijumčarenja u gotovini.

“Gotovina postaje atraktivnije sredstvo plaćanja ilegalnih aktivnosti paralelno s umrežavanjem institucija i razmjenom podataka o bankovnim transakcijama u svijetu i sve je teže i skuplje zamračiti tokove novca, prikriti izvore financiranja terorizma te oprati nelegalno stečen novac. Razumljivo je onda da se politikama nastoji suziti manevarski prostor i novčane tokove usmjeriti u kanale koje je moguće kontrolirati” – pojašnjava Budak napore Europske unije.

Kako se objašnjava u ovoj inicijativi, ona se savršeno nadovezuje na odluku Europske centralne banke (ECB) iz svibnja 2016. godine, kojom se ukida daljnja proizvodnja novčanice od 500 eura, a dopušteno je da bude u optjecaju najkasnije do 2018. godine, nakon čega je više neće smjeti biti na tržištu.

Pranje novca

Inicijativa se nadalje nadovezuje na treću Europsku direktivu protiv pranja novca, koja dilere umjetninama i antikvitetima prisiljava da identificiraju sve kupce i vode podatke o svim transakcijama većim od 15.000 eura.

Ipak, prije nego što inicijativa doista bude prihvaćena, Europska će unija morati riješiti nekoliko prepreka koje stoje na putu njezine implementacije.

Prvo, treba utvrditi neki gornji limit dopuštenog gotovinskog plaćanja koji će biti prihvatljiv i smislen u svim zemljama EU, posebno s obzirom na šarolikost njihove platežne moći, valuta, gospodarskih prilika, ali i postojećih praksi kad je u pitanju kartično plaćanje.

Stalni nadzor

Hrvatska je, primjera radi, s gotovo devet milijuna debitnih i kreditnih kartica i njihovim godišnjim rastom od dva posto u samom vrhu EU prema broju kartica po stanovniku, ali je i dalje muči problem što se karticama može plaćati u samo 11 posto ukupnog broja poslovnih objekata, kao i činjenica da se 44 posto izdanih kartica zapravo ne koristi.

Drugo, Unija će se morati pozabaviti i optužbama onih koji tvrde da je ograničavanje korištenja gotovine zapravo korak prema potpunom i legaliziranom gubitku anonimnosti koji će vladama zemalja Europske unije praktički dopustiti kontinuirani nadzor svih njihovih građana.

Najglasniji je u promicanju ove ideje posljednjih dana investicijski guru Jim Rogers, koji incijativu uspoređuje s Big Brotherom.

“Mnoge su zemlje već uvele tu praksu. U nekim američkim državama također ne možete plaćati gotovinom iznad određenih iznosa. Vlade to obožavaju. Tako vas mogu kontrolirati. Želite li kupiti šalicu kave, znaju koju kavu pijete i gdje je pijete”, znakovito je poručio i naglasio da će Vlade, u pokušaju da zataškaju prave razloge kompletnog nadzora, uvijek to opravdavati “javnim dobrom”.

Jelena Budak ipak ističe da je u digitalno doba posve iluzorno vjerovati da korištenjem gotovine štitimo svoju privatnost.

“Zapravo je štitimo u zanemarivoj mjeri u odnosu na druge sfere svakodnevnog života, u kojem privatnosti jednostavno više nema. Nije problem zadiranje u privatnost u smislu prikupljanja podataka o transakcijama, nego je glavno pitanje tko ima pristup podacima i ovlasti korištenja te u koje svrhe. Dakle, pitanje je nadležnosti i kontrole, a za to, bojim se, nitko nema pouzdano dugoročno rješenje ni na svjetskoj razini.

Pojedinac jednostavno mora biti svjestan da u današnje doba u svakom djeliću svog života ostavlja neizbrisiv zapis i da ga korištenje gotovine neće spasiti od narušavanja privatnosti – smatra Budak. Sličnog su mišljenja i predlagatelji inicijative koji se većinom pozivaju na veliko Europolovo istraživanje pod nazivom “Zašto je gotovina i dalje kralj plaćanja”.

Riječ je o velikoj strateškoj analizi načina i metoda korištenja gotovine od strane kriminalnih organizacija i terorista, a među kojima su krijumčarenje ili pranje novca, kao i nešto sofisticiraniji načini stapanja nelegalnih sredstava u posve legalnu ekonomiju.

Ono što je na razini EU zamijećeno kao paradoks jest činjenica da se količina papirnatih novčanica, neovisno o redovitom godišnjem smanjenju udjela gotovinskog plaćanja, neprestano povećava, pa ih je krajem 2014. godine na razini Unije u optjecaju bilo ukupno trilijun, od čega se 54 posto odnosi na velike novčanice od 100 do 500 eura.

Krupne novčanice

Općenito, tada zabilježene novčanice od 500 eura u optjecaju novca predstavljale su gotovo 30 posto ukupno dostupnog novca u gotovini, što je bilo posebno znakovito s obzirom na to da su brojna istraživanja pokazivala kako 56 posto ispitanika nikad u životu nije uživo vidjelo tako izdašnu novčanicu.

Gdje su se, dakle, sve one nalazile i je li doista moguće da su isključivo u rukama kriminalnih organizacija?

Europol vjeruje da jest, a to dodatno potkrepljuje podacima iz 2011. godine, koji su pokazali da se od tadašnjih 840 milijardi eura novčanica u optjecaju za konkretne transakcije koristi ukupno jedna trećina te da za nekih 200 milijardi eura istražitelji ne znaju gdje se nalaze niti za što se koriste.

Naravno, ne služi baš sav taj novac za ilegalne poslove jer čak i kriminalci imaju potrebu obavljati legalne transakcije – primjerice, kad si kupuju hranu, plaćaju noćenja, podmiruju troškove prijevoza.

Njegov dobar dio, dakle, koristi se u svrhe potpuno legalne ekonomije, ali se onda i dobar dio nelegalnih sredstava stapa u legalnu ekonomiju, čime mu se prikriva trag te zauvijek gubi izvor.

Metode su šarolike – od fizičkog krijumčarenja novca (u tome prema podacima Europola prednjače Kinezi i Nigerijci dok je za Ruse i Ukrajince zamijećeno da u velikom broju i često na granicama prijavljuju unos maksimalnih zakonom propisanih iznosa u pojedinu destinaciju), preko njegova pretakanja u “cash friendly” biznise poput restorana, autopraonica, solarija i ostalih obrta koje smo navikli gledati u filmovima.

Prljavi novac

S globalizacijom se potom javlja i takozvana “Trade base money laundering” metoda, koja podrazumijeva stapanje ilegalnih sredstava u legalnu ekonomiju kroz burzovne transakcije, no i dalje najviše prednjači “zamjena” prljavog novca za vrijednosti poput dijamanata, umjetnina, nakita ili nekretnina, koji ne samo da ne gube na vrijednosti, nego u nekim slučajevima mogu osigurati i profit.

Financiranje terorizma, spominje se u istraživanju, pritom se razlikuje od pranja novca, ponajviše zato što se u pranju novca pokušava sakriti njegov trag dok se kod financiranja terorizma pokušava prikriti cilj za koji će novac u konačnici služiti.

Metode kojima se koriste teroristi pritom su slične onima koje se koriste u pranju novca.

Gotovinu se rado krijumčari preko granice, kao u slučaju dvojice Libanonaca koji su 2013. godine na briselskom aerodromu uhićeni sa 770.000 eura gotovine za koju se sumnjalo da je za financiranje Hezbollaha.

Keš se potom povezuje i s nedavnim slučajevima terorističkih napada u Belgiji i Parizu, a posebno s ovim posljednjim, u kojem je jedan od terorista, osumnjičen za ubojstva 17 osoba, pred policijom bježao s ukupno 20.000 dolara u gotovini.

Kad je u pitanju Hrvatska, inicijative EU možda neće pripomoći u svrhu borbe protiv terorizma, ali je svakako dobra za gospodarstvo u kojem, prema procjenama, 10 do čak 30 posto otpada na sivu ekonomiju.

Bezgotovinsko plaćanje ima važnu ulogu u suzbijanju sive ekonomije jer svaka transakcija elektroničkog plaćanja ostaje zabilježena, a za gotovinsko se plaćanje legalnih kupnji ponekad ne izdaje račun. Za plaćanje karticom ili elektronskim putem u pravilu se izdaje račun, transakcija je u svakom slučaju zabilježena i obračunavaju se porez i druga davanja. Bezgotovinsko plaćanje suzbija poreznu utaju, rad na crno i druge oblike sive ekonomije – pojašnjava Jelena Budak.

To možda najbolje sugerira da će i kod nas, čini se, biti prilično velik broj onih koji se ovoj inicijativi odupiru.
 
(jutarnji.hr)

Da bi dobili uvid u budućnost trgovine u Americi, nemojte gledati dalje od Švedske

Skandinavska zemlja poput Švedske je u velikoj mjeri bezgotovinsko društvo s potrošačima koji se oslanjajući na plaćanje mobilnim telefonom ili “plastikom”. Dok je SAD još uvijek daleko od postizanja iste razine egzistencije bez gotovine, i sve veći broj restorana i trgovaca odbijaju novčanice dolara.

Neki trgovci u SweetGreen, trgovačkom lancu za prodaju salata, odbijaju otvoriti svoje registarske blagajne za gotovinu, govoreći kupcima da mogu platiti samo s mobilnim telefonima ili karticama.

Kod nekih novijih automata, samo kartica ili mobilni novčanik će vam pomoći da dođete do hladne Coca-Cole ukoliko ste žedni.

Stav se može smatrati neameričkim – nakon svega, valuta se smatra zakonskim sredstvom plaćanja svih dugova ili pristojbi – ali Riznica dopušta da privatne tvrtke postavljaju vlastitu politiku plaćanja, što znači da se polako provodi bezgotovinsko društvo i to je u redu s Uncle Samom.

“Ono što vidimo je guranje prema električkom plaćanju zbog praktičnosti, posebno za generacije X i Y, i nadalje”, rekao je Greg Burch, potpredsjednik strateških inicijativa Ingenico grupe, koja organizira platne sustave za trgovce. “Telefon je postao više osoban od novčanika.”

Dok se provodi bezgotovinsko plaćanje, ono što je Burch rekao je eksperimentalni nivo, on je predvidio da će sve više trgovina dodavati mobilne opcije plaćanja ili plaćanje mobilnim novčanicima, poput restorana Starbuck sa SBUX aplikacijom za plaćanje.

Mobilni novčanik je dobio na popularnosti u Starbucks-u. Njime se kupuje jednom na svakih pet kupovina.

Korištenje kartica ili mobilne aplikacije je vrlo popularno kod mladim generacijama, ali trgovine imaju dobar razlog da bi proveli ovaj trend, isto tako. Bježeći od troškova skladištenja gotovine i transporta računa i novca, koji se trgovcima sviđaju, također se smanjuje potencijal za fizičke krađe.

Nedostaci? Jedan od njih je gubitak anonimnosti, jer gotovina omogućuje korisnicima da obave kupnju u trgovini bez da se njihovi podaci dalje obrađuju od strane marketinških tvrtki i obavještajnih službi.

Još jedan negativni utjecaj dućana koji odbijaju papirnati novac može biti učinkovito odbijanje mnogo slabije plaćenih kupaca. Jedno od ukupno 13 američkih kućanstava je bez tradicionalnog bankovnog računa, ili štednog računa.

Takve obitelji imaju tendenciju da se oslanjaju na gotovinu prilikom kupnje.

Dok savezni zakon omogućava trgovcima da postavite svoja pravila o tome koje vrste plaćanja oni prihvaćaju, barem jedna država ilegalno odbija gotovinu: Massachusetts.

Papirnati novac nije u opasnosti od nestajanja, ali možda bi mogao: SAD ima mnogo dobiti od isključivanja iz gotovinskog sustava, prema istraživačima sa Sveučilišta Tufts.

U članku objavljenom u Harvard Business Review, istaknuli su kako SAD potroši 200 milijardi dolara godišnje kako bi novac bio opticaju. (Kina također ima visoke troškove vezane uz oslanjanje na gotovinu, naglasili su.)

Oni je dodao: “Za SAD i Kinu bi bilo dobro da usvoje politiku u partnerstvu sa sudionicima na tržištu koji guraju digitalno spremno društvo prema digitalnom novcu i masivnoj uštedi – vrijemena i novca – u tom procesu.”
 
NoviSvjetskiPoredak.com

U Teksasu je prošli tjedan čovjek uhićen dok je pokušavao platiti porez na imovinu sa novčanicama od 1 dolar

Prema policijskom izvješću, 27-godišnji Timothy Andrew Norris je pokušao platiti 600 dolara poreza na imovinu sa zgužvanim novčanicama od jednog dolara.

Porezni službenici su odbili plaćanje jer bi njihov posao bio puno teži. Norris je tada bio zamoljen da napusti poreznu upravu od strane policijskog službenika koji je bio u uredu.

Kada je Norris odbio otići dok ne prihvate njegovu isplatu, policijski službenik ga je odmah uhvatio i priveo u lisicama. Kada je pokušao odmaknuti od policajca, bio je bačen na zemlju i stavljen u pritvor zbog kriminalnog ometanja i opiranja uhićenju.

U izvješću se uhićenje navodi, “Timothy Andrew Norris, je bio zamoljen napustiti porezni ured. Poslicijski načelnik Smyth je optužio Norrisa za narušavanja rada i učinkovitost poreznog ureda pokušavajući platiti 600 dolara vrijedan porez na imovinu sa novčanicama od 1 dolara.

Novčanice su bile tako preklopljene čvrsto da je osoblju poreznog ureda trebalo oko oko šest minuta razmota svaku novčanicu.”

Norris je pušten uz jamčevinu od 500 dolara.

Slične tihe proteste na ovaj način su organizirali aktivisti u prošlosti, ali rijetko je ikada tko bio uhićen.

Prošle godine smo izvijestili smo o slučaju blogera pod nazivom “Bacon Moose”, koji je platio kazne od 137 dolara sve sa novčanicama od 1 dolar.

Svaka novčanica od jednog dolara je bila pomno presavijena u origami svinju i napunjena u dve Dunkin Donut kutije.

Taj prosvjed je bio hrabriji od ovoga, a Bacon Moose nikad prijavio bilo kakvu kaznu, nakon što je sa “origami novčanicama” došao platiti kaznu.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)