Uznemirujući video otkriva kako se tretira piletina u masovnom uzgoju na tri farme koje proizvode pileće meso

Pilići koji se uzgajaju isključivo za ishranu u restoranima brze hrane pronađeni su u užasnim životnim uvjetima — udareni u vrat, paralizirani i deformirani.

Riječ je o mesu koje se uzgaja za poznati Fast food brand u Velikoj Britaniji — „Nando’s“, a aktivisti tvrde kako situacija sigurno nije drugačija ni sa drugim lancima brze prehrane.

Tajne snimke, nastale na tri farme u Engleskoj koje snabdijevaju fast food restorane Nando’s, takođe prikazuju mlade piliće bačene u kante nakon što su ubijeni, a razlog je što su proglašeni bolesnima ili presporo rastu.

Kosti pucaju zbog prebrzog tovljenja

Kako prenosi portal „Express“, pilići su imali razne poremećaje koštanog tkiva i zglobova, a način na koji su tretirani je ilegalan i protiv svih zdravstvenih standarda.

Društvo za zaštitu životinja „World animal protection“ razotkrilo je zastrašujuće uvjete u velikim farmama koje drže na tisuće pilića.

Iz lanca restorana su odgovorili kako će pomnije istražiti svoje dobavljače i uvjete u kojima se uzgajaju životinje.

Svjedoci su vidjeli piliće sa neprirodno ispruženim nogama, znakovima koštanih deformacija izazvanih prebrzim povećanjem tjelesne težine, a neki su imali teška oštećenja kičme koje je prouzrokovalo paralizu.

U jednom trenutku na snimci se vidi kako ih radnik na farmi ubija zamahujući im prema vratu, a pilići su snimljeni kako se bacaju u kante ili kolica nakon što su ubijeni. To nije u skladu sa standardima eutanazije koje je propisalo udruženje „Humane Slaughter Association“.

„Smatramo da je važno da kupci vide istinu o hrani koju jedu, kako ona nastaje i koliko u tome ima životinjske patnje, da ne pričamo o tome koliko takvo meso može biti zdravo“, rekao je Jan Vudherst, koji je otkrio da su iz „Nando’s“ restorana odbili komentarati ove snimke.

Ne mogu ni stajati

Zakržljala tijela koja je bolest dokrajčila, živina toliko genetski modificirana da ne može uspravno stajati, truli leševi — zvuči kao scenario za horor filmove, ali zapravo je stvarnost na brojnim farmama za uzgoj mesa širom svijeta.

Živina je sve podložnija raznim bolestima jer im je zbog genetskih modifikacija oslabljen imunitet, a brojne životinje ne mogu ni uspravno stajati zbog nepravilnog razvoja uslijed tovljenja i hormona rasta koje dobijaju.

Zbog toga im noge stoje neprirodno, a životinje samo sjede, odnosno ustaju samo da bi jele.

Na snimci se može videti velika hrpa mrtvih pilića koji su uginuli nakon pucanja nogu. To se radi kako bi pilići imali neprirodno velika prsa — najskuplji i najtraženiji dio njihovog mesa.

(sputniknews.com)

Jesu li paranoični što se tiče čistoće i bakterija? Trebali biste se samo dobro oprati vrućom vodom, sapunom i uzeti malo vitamina D

Jeste li paranoični zbog bakterija u vašoj hrani? Prema američkom Centru za kontrolu bolesti (CDC), nikada ne perite sirovo meso ili jaja prije kuhanja, jer ti mikroorganizmi na njima su vrlo opasni i lako se šire.

Stoga ćete najprije poželjeti skuhati te mikroorganizme, uključujući bakterije i salmonelu, a zatim ih pojesti. Pranje piletine u vašoj kuhinji moglo bi raširiti smrtonosne mikrooraganizme na posuđe, dasku za rezanje i kuhinjske površine, tako da pazite na to. Tako bar kaže agencije CDC, koja nas nikada ne prestaje šokirati.

Da, to je najbolji savjet CDC-a da bi izbjegli zarazu bakterijama koje se razmnožavaju u piletini u zatvorenom hranidbenom lancu na farmama životanja – gdje je većina kokoši u Americi nehumano uzgojena i zaklana, gdje se životinje hrane masovnim količinama antibiotici, jer žive u groznim uvjetima, te su bolesne od genetski modificirane hrane i pune karcinogena zbog predoziranja hormonima.

U Americi, tjednima (ili čak mjesecima) prije nego što pilić umre, pati od bolesti, tuge, i čuje i gleda kako se velike količine njegovih prijatelja ubijaju.

To meso je često kontaminirano salmonelom, bakterijom clostridium perfringens i bakterijom campylobacter, među svim smrtonosnim parazitima i patogenima. Mislite li da ste sigurni kada jedete manje crvenog mesa i više piletine? Razmislite još jednom.

Clostridium perfringens uzrokuje smrt više od milijun ljudi svake godine. Zašto? Većina ljudi vjeruje da tvornice pripremaju piletinu tako da ubiju sve bakterije. To nije istina. Ne skroz. Spore i dalje mogu rasti, a bakterije mogu napredovati, pogotovo ako se piletina ne pohrani u hladnjaku ili dobro zamrzne.

Restorani sa brzom hranom i hrana ostavljena na otvorenom, vrlo brzo se počinju kvariti na sobnoj temperaturi. Razmislite o hrani koja se nalazi na takvim mjestima, ili o hrani koja je satima “topla”, poput one hrane u supermakrketima, ili hrana u restoranima, trgovinama prehrambenim proizvodima.

Zdravstveni djelatnici agencije CDC opet promiču propagandu. Dobrodošli u cirkus, najveću “predstavu” na zemlji, gdje vladini dužnosnici pomažu ljudima da se razbole dok se pretvaraju da se brinu za njih.

Brinite o tome da ne perete piliće prije pečenja jer će to raširiti bolesti po cijeloj vašoj kuhinji, ali se ne brinite o tijelu svoje djece koje prima oko 50 cjepiva koja sadrže neurotoksine, tuđe krvne proteine​(od fetusa pobačaja), životinjski urin, mononatrijum glutamat, i da, još uvijek postoji živa u njima.

Trovanje hranom nije šala. Agencija CDC, na svojoj internetskoj stranici, pokušava prikazati svoju ozbiljnost samo spominjanjem groznice i proljeva, te izostavlja rak i smrt koji su vezani za hranu.

Mesari i tvornice podjednako koriste izbjeljivač i amonijak kako bi ubili bakterije kod pilećeg mesea koje kupujete na mjestima brze hrane, u trgovinama i restoranima.

Trovanje hranom može ubiti nekoga tko već ima slab imunološki sustav, samo pitajte agenciju CDC. Pa bi onda, većina Amerike trebala izbjegavati piletinu poput kuge, jer najmanje 200 milijuna građana svakodnevno oslabljuje imunološki sustav konzumirajući fluoridiranu vodu, farmaceutskih lijekova, GMO hranu poput kukuruza i soja, i primajući sva ta cjepiva.

Novi-Svjetski-Poredak.com

“Postoje dokazi da su ove abnormalnosti povezane s brzorastućim pticama”, kaže dr. Massimiliano Petracci

Tvrtke koje uzgajaju perad desetljeća su provela uzgajajući takve hibride ptice koje bi i brzo rasle i brzo razvijale velike prsne mišiće.

Industrija sada troši stotine milijuna dolara kako bi se nosila s posljedicama; od fileta pozatih kao “špagetno meso”, zato što se vrlo lako raspada, do mesa tvrdog poput kože, zvanog i “drvena prsa”.

Ove pojave ne predstavljaju nikakvu prijetnju po zdravlje, prenosi The Wall Street Journal zaključke stručnjaka i službenika iz tvrtki.

Ipak, neugodne pojave smatraju se posljedicom genetske selekcije zahvaljujući kojoj kompanije koje prodaju meso uspijevaju uzgojiti kokoš od 2,9 kilograma za samo 47 dana, odnosno dvostruko brže nego prije 50 godina, kako navodi National Chicke Council.

Ovakva efikasnost pomogla je američkim mesnim divovima Tyson Foods, Pilgrim’s Pride, Perdue Farms i Sanderson Farms da u 2018. godini proizvedu rekordnih 20 milijuna tona.

No, oni sada troše i 200 milijuna dolara godišnje kako bi identificirali i izbacili iz proizvodnje ona pileća prsa koja smatraju pretvrdima, premekanima ili na bilo koji način problematičnima za prodaju restoranima ili trgovačkim lancima.

“Postoje dokazi da su ove abnormalnosti povezane s brzorastućim pticama”, kaže dr. Massimiliano Petracci, profesor na Sveučilištu Bologna, koji predvodi skupinu znanstvenika koji istražuju upravo taj problem.

Dvije glavne tvrtke za uzgoj peradi, Cobb-Vantress u vlasništvu Tysona i Aviagen Inc., opskrbljuju najveći dio svjetskih tvrtki za uzgoj peradi raznim vrstama hibirdnih sorti kokoši.

Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede, prodaja bijelog mesa, odnosno mišića prsa, donosi 13 posto prihoda od prodaje mesa. Uzgajivači i znanstvenici sada nastoje utvrditi što je točan uzrok problema s mesom hibridnih ptica koje brzo rastu.

“Iako postoje neki čimbenici povezani s težinom ptica, sastojcima hrane za životinje i dobom godine kada se ptica uzgaja, čak i kombinacija tih čimbenika neće nužno dosljedno dovoditi do istih problema”, rekao je glasnogovornik Tysona.

Glasnogovornica Aviabena nije imala komentara. “Špagetsko meso” naziv što su ga stručnjaci nadjenuli pilećim filetima s prsa u slučajevima kad ih čovjek može poderati rukom ili probiti prstom, počelo se pojavljivati 2015. i sada se pojavljuje u između 4 i 5 posto uzoraka.

Istraživači su tu pojavu uočili kod komercijalno uzgojenih pilića oko 2010., da bi se “drvena prsa” pojavila oko 2013., rekao je dr. Petracci. Drvena prsa nađena su u oko 10 posto uzoraka, dok se bijelo pruganje javlja u oko 30 posto uzoraka pilećih prsa. Ozbiljnost problema može se jako razlikovati i često ne utječe na cijela prsa, kažu istraživači.

Znanstvenici kažu da sumnjaju da brzina rasta komercijalno podignutih pilića može dovesti dotle da mišićno tkivo raste previše brzo za adekvatnu opskrbu tkiva kisikom iz krvi, pri čemu se mišićna vlakna mogu razgraditi. To može promijeniti gustoću i teksturu mesa, rekli su.

Neki restorani i neki trgovački lanci nisu htjeli čekati peradarske tvrtke da riješe problem. Lanac hamburgera Wendy’s Co 2016. je primijetio da su neki od njihovih pečenih pilića pretvrdi i od 2017. počeo je nabavljati manje ptice, zaklane prije nego što su narasle do 3,4 kilograma, iako su pileći fileti ostali isti.

To je za kompaniju značilo troškove veće za 30 milijuna dolara jer su opskrbljivači manjim pilićima manje efikasni.

No, iz tvrtke kažu da su odmah osjetili da im se mušterije vraćaju u restorane brze hrane. Lanac dućana Whole Foods Market još 2016. najavio je da će nabavu kokošjeg mesa okrenuti prema sporije rastućim vrstama, navodeći kao razloge dobrobit životinja i kvalitete proizvoda.

Panera Bread planira započeti s testiranjem sporijih ptica nakon kanadske studije o različitim sortama, rekla je Sara Burnett, voditeljica tog lanca za hranu.

Neke peradarske tvrtke, uključujući i Sanderson Farms sa sjedištem u Mississippiju, počele su klati piliće u nešto mlađoj dobi kako bi smanjili učestalost mesa koje je zahvaćeno drvenastim prsima. To je upola smanjilo pojavu odnosno na jednoznamenkaste postotne udjele, rekao je glavni financijski direktor Mike Cockrell.

Dužnosnici peradarske industrije uvjereni su da će njihove high-tech oplemenjivačke operacije na kraju moći minimizirati probleme kroz genetsku selekciju, način na koji je industrija riješila prethodne nuspojave brzog rasta ptica, poput slabih kostiju nogu i problema sa srcem.

Proces, kažu dužnosnici, vjerojatno će trajati još nekoliko godina. Udruženje proizvođača peradi i jaja SAD-a u protekle tri godine uložilo je pola milijuna dolara u istraživačke projekte kako bi se utvrdio uzrok problema i identificirale hranjive tvari koje bi ih mogle ublažiti.

(express.hr)

Problem je nastao tijekom vikenda, nakon što je lanac sklopio ugovor o isporuci s DHL-om. Zbog toga su bili prisiljeni zatvoriti većinu od ukupno 900 ugostiteljskih objekata u Velikoj Britaniji

erički lanac restorana brze hrane Kentucky Fried Chicken (KFC) izvijestio je da je bio prisiljen zatvoriti stotine restorana u Britaniji zbog nestašice svježe piletine.

Problem je nastao tijekom vikenda, nakon što je lanac sklopio ugovor o isporuci s DHL-om. Zbog toga su bili prisiljeni zatvoriti većinu od ukupno 900 ugostiteljskih objekata u Velikoj Britaniji.

“Sada imamo novog partnera za isporuke, ali oni imaju neke probleme uobičajene za nove aktere u ovom poslovanju – dostava svježe piletine u 900 objekata brze hrane u cijeloj zemlji prilično je složena stvar”, objavio je KFC u ponedjeljak na svojim internetskim stranicama.

“Nećemo kompromitirati našu kvalitetu, pa je izostanak isporuke značio zatvaranje nekih naših restorana dok drugi rade s ograničenim menijem ili sa skraćenim radnim vremenom”, naveli su iz KFC-a.

DHL za kašnjenje isporuka krivi “operativne probleme”.

“Surađujemo s KFC-om i našim partnerima kako bismo riješili situaciju, što nam je prioritetno, te se ispričavamo za eventualne neugodnosti”, priopćila je glasnogovornica DHL-a.
 
(vecernji.hr)

Ovakvo meso uskoro dolazi u Europu, pripremite se!

Nedavna polemika u Velikoj Britaniji o mogućnost da američka piletina napokon dođe u britanske supermarkete nakon Brexita je rasvijetlila strašne uvjete sa kojima se suočavaju ove životinje, i to je toliko odvratno da bi čak i većina strastvenih ljubitelja peradi zavijek prešla na vegetarijanstvo.

Zato je ideja da se takvi pilići prodaje u Velikoj Britaniji izazvala žestoku raspravu u kabinetu britanske vlade?

Činjenica da se piletina pere u kloru je samo dio problema. Razlog zašto je takva neukusna mjera potrebna je u prvom redu: neadekvatni uvjeti pod kojima su ti pilići uzgojeni.

Amerika nema minimalne uvjete za uzgoj peradi, kada je u pitanju uzgoj kokoši, niti ima pravila u svezi razine osvjetljenja ili najviše dopuštene razinama amonijaka koji dolazi iz fekalne materije i urina.

Velika Britanija i Europa imaju zakone koji upravljaju takvim stvarima, dok se neograničene količine otpada mogu baciti na američke farme. To pomaže objasniti zašto 97 posto američke peradi se mora čistiti klorom nakon klanja.

Tajnik za zaštitu okoliša Velike Britanije Michael Gove je govorio protiv trgovinskog sporazuma koji će uvesti američke piliće u Veliku Britaniju i prodavati ih u trgovinama diljem zemlje, nakon što je tajnik za tgrovinu Liam Fox pokazao da će razmotriti ukidanje zabrane uvoza američke piletine u EU koji stoji na putu trgovinskom sporazumu sa Amerikom nakon Brexita.

Poljoprivrednici otkrivaju strahote u industriji piletine

Američka industrija peradi u velikoj mjeri je pod kontrolom velikih poljoprivrednih tvrtki, dok su neki hrabri zviždači poljoprivrednici odlučili razotkriti neke od zastrašujućih činjenica o životima tih jadnih životinja.

Jedan poljoprivrednik iz Sjeverne Karoline kaže da zato što se perad uzgaja da ima više mesa na prsima, one su preteške i ne mogu ustati te moraju provesti cijeli život čučeći.

On ih uspoređuje sa „dvije čačkalice koje vire iz zrna grožđa.” Ovaj položaj ih stavlja u položaj da nesu 95 posto vremena. Infekcije s donje strane prsa od kontakta s prljavim leglom su česte, i oko 1000 od 30.000 kokoši koje se uzgajaju svakih šest tjedana – umire prije nego što dosegne zrelost.

On kaže: „Njihovo meso će istrunuti, a kada ih nagurate u tako uski prostor, one će hodati jedni preko drugih, ako žele doći do hrane i uzrokovati ozljedu. To je strašno.”

On je postao toliko zgrožen industrijskom praksom da je i sam napustio posao uzgoja peradi u cijelosti.

Velika Agroindustrija nagrađuje učinkovitost, zanemaruje dobrobit životinja

Jedan veliki problem je način na koji je američki sustav strukturiran, a gotovo svi poljoprivrednici koji uzgajaju perad u Americi imaju ugovor sa velikim proizvođačima koji ih opskrbljuju sa pilićima, zajedno s hranom i opremom.

Poljoprivrednici su plaćeni pomoću „turnir sustava” gdje farmer koji može proizvesti najviše mesa pomoću najmanje hrane je nagrađen za svoju učinkovitost, a oni koji ne postignu takve rezultate odbija im se od njihove bazne plaće. Ovaj sustav u osnovi nagrađuje poljoprivrednike koji idu prečicama kada je riječ o dobrobiti životinja.

Američka piletina košta 20 posto manje nego britanska, a veliki proizvođači unakrsno uzgajaju i križaju životinje te stvaraju „mutant” kokoši koje mogu narasti više u manje vremena.

U stvari, kokoši koje se uzgajaju zbog mesa spadaju u genetski modificirane životinje, koje su prisiljene rasti po stopi koja je 65 puta brža od njihove normalne stope rasta.

Ova „Frankenpilići” rastu tako brzo da se oni jednostavno ne mogu kretati, a provode svoje živote sjedeći u svojim fekalijama, prije nego što ih se zakolje.

I za razliku od Velike Britanije i Europe, u Americi ne postoje zakoni koji kažu da kokoši moraju omamljene prije klanja, gdje je 9 milijardi ptica zaklano samo prošle godine.

Lako je vidjeti zašto su ministri Velike Britanije toliko ogorčeni idejom da se ti pilići prodaju u njihovim trgovinama, i također se postavlja pitanje: Zašto se to uopće dopušta u SAD-u?
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ministar međunarodne trgovine Velike Britanije Liam Fox je tijekom posjete Americi pregovarao sa prekooceanskim kolegama o mogućoj suradnji s tvrtkama iz SAD

Javnost je zgrožena mogućnošću da se na tržištu Britanije ubuduće može naći klorirana piletina, kao i govedina tretirana hormonima i antibioticima.

Vijest o posjeti britanskog ministra Americi izazvala je buru negodovanja povodom činjenice da američki standardi ne odgovaraju pravilima i propisima koji vrijede na teritoriju Velike Britanije i EU.

Ono što najviše brine britansku javnost jest činjenica da se u SAD pri obradi pilećeg mesa koristi klor, čime se značajno pojeftinjuje proces proizvodnje. U EU i Velikoj Britaniji je ovakav način dezinfekcije hrane strogo zabranjen.

James McGrory, izvršni direktor lokalne organizacije “Otvorena Britanija”, predložio je Foxu da sam proba piletinu tretiranu klorom:

“Ako naš ministar želi da mu nacija povjeruje, predlažem da baš tu kloriranu piletinu pojede pred kamerama u izravnom prijenosu”, rezignirano je zaključio McGrory.

Imajući u vidu “Brexit” i sve nejasnoće koje ovaj proces sa sobom nosi, trebalo bi spomenuti da Velika Britanija zapravo nije ovlaštena ovakvu vrstu pregovora samostalno voditi sa trećom stranom. Pa ipak, djeluje da EU zasad nema ništa protiv, a da sam Fox još proučava i ispipava mogućnosti.

Peter Holmes, stručnjak sa Sveučilišta Sussex, koji se bavi pitanjima trgovine s EU, za Sputnjik kaže da je ovo pitanje krajnje “otrovno”, i to ne u prijenosnom, već u direktnom smislu:

“Amerika će sad početi vršiti pritisak na Britaniju kako bi ona počela uvozi hranu proizvedenu po standardima SAD. Tu spada i govedina prepuna antibiotika i hormona, kao i meso drugih životinja također tretirano tvarima koje u Europi i Britaniji smatramo opasnim. Vjerujem da će javnost biti žestoko protiv uvoza američke hrane”, nada se Holmes.

Stručnjak Sveučilišta Sussex dodaje da je druga negativna okolnost u ovom slučaju to što čim Velika Britanija bude počela uvoziti ovakvu hranu, EU će uvesti još stroža pravila i norme pri uvozu hrane iz Velike Britanije.

“SAD nikada, ni u kakvom slučaju u doglednoj budućnosti, ne mogu zamijeniti EU kao naše glavno tržište. Britaniji predstoji smisliti kako će ubuduće stupiti na europsko tržište. Farmerski lobi u EU će naravno biti protiv uvoza hrane s teritorija Velike Britanije, koja će biti proizvedena po nižim standardima, koji omogućuju jeftiniji proces proizvodnje, ali i lošiju kvalitetu”, revoltiran je Holmes.
 
(sputniknews.com)

Ako ste mislili da sendvič od piletine kojeg ste naručili u restoranima Subway nije imao puni okus piletine, možda ste bili u pravu

Prema kanadskoj studiji, DNA test je pokazao da se u sendvičima Subway od prave piletine nalazi samo pola piletine.

DNA istraživač Matt Harnden na Univerzitetu Trent za forenzički DNK je laboratorijski testirao piletinu u šest popularnih pilećih sendviča.

Subway je bio među pet restorana brze hrane čiju je piletinu kanadska Broadcast Corporation testirala.

Rezultati su pokazali da pečena piletina u sendvičima sadrži u prosjeku 53,6 posto pilećeg DNK dok ostatak čini GMO soja od 42,8 posto.

Lanac sendviča Subway je opovrgnuo rezultate testa DNK u objavljenom priopćenju:

“SUBWAY Kanada ne može potvrditi istinitost rezultata laboratorijskog testiranja kojeg ste vi proveli. Međutim, mi smo zabrinuti zbog navodnih saznanja s obzirom na udio soje u sadržaju.

Naša piletina sadrži 1% ili manje proteina soje. Koristimo ovu sastojak u ovim proizvodima kao sredstvo za stabilizaciju teksture i vlage.

Svi naši pileći proizvodi su izrađeni od 100% bijelog mesa piletine koje se marinira, peče na ražnju i roštilja.

Testirali smo naše pileće proizvode u zadnje vrijeme na kakvoću i utvrdili da odgovara standardima kvalitete hrane.

Mi ćemo opet razgovarati s našim dobavljačem kako bi se osiguralo da piletina ispunjava visoke standarde koje smo postavili za sve naše stavke proizvoda i sastojaka. “

Ostali rezultati istraživanja:

• A & W piletina grill Deluxe prosječno 89,4 posto pilećeg DNK
• McDonald piletina – na žaru u prosjeku 84,9 posto pilećeg DNK
• Tim Hortons Chipotle piletina na žaru u prosjeku 86,5 posto pilećeg DNK
• Wendy pileći sendvič na žaru u prosjeku 88,5 posto pilećeg DNK

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Na žalost, danas je teško biti siguran u činjenicu da samo zato što se meso nalazi na trgovinama samoposluge ili mesnice te je na taj način prošlo “zakonske propise”, da je ono ujedno i svježe, odnosno da nije pokvareno

Kontrole kvalitete jesu redovite, ali nisu detaljne te postoji puno “crnih rupa” u regulativama koje često omogućuju da se staro meso iz uvoza bez problema plasira na tržište, bez da se to smatra obmanjivanjem kupaca.

Prvi korak je svakako pogledati deklaraciju na mesu, ako se ona na njoj nalazi (u trgovinama je obavezna za razliku od mesnica).

Svakako je znatno sigurnije uzeti meso domaće proizvodnje, koje je nerijetko skuplje, ali s dobrim razlogom – manje su šanse da je staro.

Kontrola boje i mirisa

Ovo je osnovni test koji može otkriti je li meso pokvareno, bez obzira na rok trajanja koji nije prošao.

Na umu treba imati normalne boje mesa – meso peradi ima od plavičasto bijele do žućkaste boje. U savršenim uvjetima, svinjetina treba imati rozo-sivkastu boju.

Kod pregledavanja piletine obratite pozornost na dijelove oko kosti – oni ne smiju biti tamniji, a prsna kost bi trebala biti savitljiva. Većina ljudi povezuje meso s jarko crvenom bojom, koja nije njegova prirodna boja već rezultat izlaganja zraku.

Ako je mljeveno meso vakumirano, njegova bi boja trebala biti ljubičasto crvekasta, dok tamnije boje govore o tome da je riječ o starojoj životinji – premda to ne znači da je meso pokvareno.

Općenito, crvena boja mesa se povezuje s tim da je meso starije.

Junetina je pak prirodno crvenkasta, a po teksturi čvrsta. Ovaj tip mesa treba biti prošaran tankim, a ne širokim žilicama – dok žute masne žile upućuju na to da je životinja bila starija.

Primijetite li na junetini sivkaste ili crne dijelove – ne kupujte meso! Općenito, kod mljevenog mesa je mogućnost prevare najveća – pa je najbolje tražiti da ga izmelju pred vama.

Kod janjetine meso treba biti svijetlo ružičaste boje, po teksturi čvrsto kao i junetina. Treba se voditi i stadardnim mirisom janjetine – ako je janje bilo zamrzavano, tada je miris smanjen ili nepostojeći.

U videu pogledajte kako testirati svježinu mesa:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(express.hr)

Da jedemo svakojako smeće, to svi znamo,ali čak i kada jedemo prerađevine mesnih otpadaka i tu nas lažu!

Ambalaža pilećeg parizera “gala” prepuna je slogana “prirodno” i “fit”, iako se po sadržaju vidi da to nikako ne može biti istina.

Parizer “gala” slovenske “Perutnine Ptuj” (u Srbiji posluje preko kompanije “Topiko” iz Bačke Topole koju je kupila) prodaje nam se upravo pod tim sloganima, odnosno napisima ispisanim nekoliko desetina puta na ambalaži.

Ogorčeni čitatelj

Na tu činjenicu Zaštitu potrošača skrenuo je pažnju jedan čitatelj, smatrajući da je prijevara da se salama takve sadržine reklamira kao prirodna i fit (crveno na ovitku, sa bijelim slovima). I zaista, uverili smo se da je na ambalaži ispisano: fit, naravno (prirodno na slovenskom), prirodno i naturally (prirodno na engleskom).

Međutim, prema deklaraciji, “gala” ima, između ostalog, sledeći sadržaj: mehanički separirano pileće meso 57%, pileće meso prve kategorije 10%, stabilizator E 450, pojačavač arome E 621, antioksidans E 301, konzervans E 250… Takođe, tu je i napomena da je sadržaj kolagena u ukupnim proteinima najviše 10%.

U dopisu koji je poslao Zaštita potrošača, čitatelj koji se predstavio kao savesni potrošač konstatira: “Od 57%, sa koliko u ovom proizvodu učestvuje pileće meso, 10% je meso prve kategorije. Znači MSM učestvuje sa 47% i onda se postavlja pitanje da li je to pileće meso ili sav onaj sadržaj koji nastaje od obrade pilećeg mesa?

To je vrlo bitno razlučiti. Postavlja se glavno pitanje: da li je sve ono što se ubacuje u onu MSM smesu, a svi znamo šta je to, prirodno i fit i da li time trebamo hraniti svoju decu i sebe, verujući natpisima ‘prirodno’ i ‘fit’”.

Čemu služi kolagen

Šta se u stvari krije iza E oznaka kojima je “filovan” parizer “Perutnine Ptuj”, za Zaštitu potrošača rastumačio je dr Stevan Blagojević, tehnički rukovodilac laboratorije Instituta za opču kemiju:

E 450 je stabilizator fosfatnog tipa, emulgirajuća sol. Ona služi da se zbog dodavanja vode u suhomesnati proizvod ona ne odvoji od dodate masti.

Dalje, E 621 je mononatrij glutaminat, i to je najpoznatiji pojačavač okusa. Djeluje tako da pojačava i produbljuje senzornu snagu ukusa.

Antioksidans E 301 je natrij askorbat. To je sol askorbinske kiseline i ona se “brine” da proizvod ne mijenja boju i kiselost uslijed oksidacije. Konzervans E 250 je natrijum nitrit i uobičajen je za mesne prerađevine – objašnjava naš sugovornik.

S druge strane, kako kaže profesor Blagojević, kada se proizvod pravi od MSM ili na drugi način usitnjenog mesa, onda se veže kolagenom da se ta masa ne bi raspala.

“Perutnina Ptuj”: Sve je istinito

Na pitanja koja smo poslali iz “Perutnine Ptuj” je stigao odgovor, s potpisom direktora Tommy Rumpfa. Dopis prenosimo uz neznatno redakcijsko skraćenje: 

“Zahvaljujemo vam se za zanimanje kao i za sve vaše aktivnosti u vezi s edukacijom potrošača. Mi u Perutnini Ptuj Topiko opredijeljeni smo da potrošače jasno obavještavamo o svim detaljima koji su važni za njihovu dobrobit, zadovoljstvo kupnje i, naravno, njihovo zdravlje. 

Sve pileće meso se u grupi Perutnina Ptuj uzgaja na vlastitim farmama, kao i na farmama kooperanata, po strogo kontroliranom sustavu kvalitete, sigurnosti i sljedivosti. Vertikalna organizacija proizvodnje naše tvrtke podrazumijeva da su svi tehnološki procesi usuglašeni s važećim domaćim i međunarodnim propisima. u proizvodnji mesa, kao iu proizvodnji prerađevina od pilećeg mesa, Perutnina koristi provjerene recepture koje su u skladu s visokim standardima grupe, kao i svim zakonskim propisima. 

Posebnu pažnju poklanjamo informacijama koje potrošač dobiva putem naše ambalaže. u tom smislu, najodlučnije odbacujemo mogućnost da se na ambalaži naših proizvoda nalaze poruke koje nisu u skladu s istinom. Sve pileće meso koje se uzgaja na farmama Perutnine i njezinih kooperanata se uzgaja po prirodnim metodama i u prirodnom okruženju, pa sukladno tome ne vidimo ništa sporno u korištenju našeg slogana prirodno fit.

U potpunosti ispunjavamo sve standarde koji podrazumijevaju da na ambalaži proizvoda budu istaknute informacije koje su važne za potrošače. Detaljni sastav proizvoda, kao i svi ostali elementi koje pravilnici propisuju, nalaze se na našoj ambalaži. To uključuje i tehnološke klasifikacije, rokove trajanja, alergene i aditive, sve jasno navedeno i u odgovarajućoj veličini naznačeno. U tom smislu smo potpuno transparentni i standardno informativni prema potrošačima, koji imaju pravo i mogućnost da znaju što kupuju prije donošenja konačne odluke o kupnji.”
 
(informer.rs/uredio:NSP)

Mnoge tvrtke ljubomorno čuvaju recepte i formule za svoje najpoznatije proizvode od konkurencije, a neke umiju otići prilično daleko kako bi bile sigurne da je njihova tajna sigurna od znatiželjnih očiju suparničkih kompanija

Dr. Pepper

Gazirani napitak Dr. Pepper čine 23 tajna sastojka s kojima su u svakom trenutku upoznate samo tri ključne osobe u tvrtki.

Postoje glasine da je jedan od sastojaka sok od šljive.

WD-40

WD-40 je stvoren nakon 40 neuspjelih pokušaja. Svi recepti predstavljaju poslovnu tajnu zajedno sa finalnom formulom.

Tvrtka kombinira tvari potrebne za finalnu formulu u tri različita grada diljem svijeta.

Algoritmi tvrtke Google

Svake godine napravi se preko 500 unaprjeđenja kada su u pitanju načini pretraživanja interneta tvrtke.

Tvrtka ljubomorno čuva svoje metode koje ljudima diljem svijeta omogućuju da pronađu željenu stvar na internetu unatoč lošem tipkanju i pravopisu.

Lena Blackburn blato za bejzbol loptice

Blato s tajne lokacije u New Jerseyu prodaje se kako bi se omekšala površina bejzbol loptica.

Ovo blato koriste sve veće bejzbol ekipe, a tvrtka svake godine pet do šest puta posjeti izvor na kome sakuplja ovo dragocijeno blato.

“Krispy Kreme” krafne

Recept je zajedno sa prodavnicom krafni u Kentuckyju prodan Ismael Armstrongu 1933. godine.

Sa ovim receptom upoznate su samo 4 osobe na svijetu.

“KFC” recept za piletinu

Recept sadrži bilje i začine, a različiti dijelovi ovog recepta povezuju se u 2 odvojene tvornice.

Napisan rukom 50-ih godina prošlog stoljeća, originalni recept se čuva u sefu u Kentuckyju.

Tomasi engleske pogačice

Svega 7 ljudi koji rade za “Bimbo” pekare znaju točan recept za ove pogačice.

Kada je izvršni direktor Chris Boticeli napustio tvrtku kako bi se pridružio rivalskoj tvrtki, “Bimbo” pekara je od suda tražila da spriječi ovaj prelazak.

Recept za specijalni umak Big Mac-a

McDonalds je izgubio originalni recept 80-ih godina prošlog stoljeća, a kada se u tvrtku vratio bivši direktor Fred Turner, recept je ponovno napisan pošto se Turner sjećao 36 godina starog teksta.

“Chartreuse”

Zeleni liker koji prave monasi u Francuskoj sadrži tajnu mješavinu od 130 biljaka.

Sada svega 2 monaha znaju tajni recept koji je skrivan od flasti tijekom Francuske revolucije.

Recept za Coca-Colu

Recept je postao poslovna tajna krajem 19. stoljeća, a 2006. godine je uhićen jedan zaposleni u tvrtki jer je želio da recept proda Pepsiju za 1.5 milijuna dolara.
 
(b92.net/uredio:NSP)