Većina tvrtki postaje uspješna zahvaljujući svojom reputacijom među zvijezdama. Ali ne uvijek

Zagrebali smo dno i otkrili najnepoželjnije tvrtke u svijetu.

Monsanto

Tvrtka koja ne treba uvod, kreator kemikalija DDT-a i Agent Orange, Monsanto je jedan od najvećih svjetskih proizvođača pesticida i GMO-a.

Poznata je po tome što je prva tvrtka koja je genetički modificirala sjeme kako bi bilo otporno na pesticide i herbicide.

Monsantovi herbicidi su krivi za ubijanje milijuna hektara žitarica, a nihove kemikalije su dodane na crne liste proizvoda koji uzrokuju rak i mnoge druge zdravstvene probleme, piše RT.

Apple

Jednom dragi prijatelj ljubitelja gadgeta koji mrze Microsoft, Apple je nedavno optužen za zlostavljanje i podplaćivanje svojih zaposlenika, skrivanje novca u porezne oaze i ne plaćanje poreza.

Također je optužen za kršenje zakona o zdravlju i zaštiti okoliša i zlouporabi položaja u kojem su omogućili monopol na tržištu. I, a da, za usporavanje svojih pametnih telefona, da bi korisnici kupovali nove uređaje.

Nestle

Najveća svjetska tvrtka za hranu i piće Nestle kaže kako se zalaže za poboljšanje kvalitete života i pridonosi zdravijoj budućnosti.

Međutim, ova kompanija je uvučena u brojnih skandale koji uključuju iskorištavanje ljudi i robovlasništvo. Multinacionalna kompanija je jedna od najbojkotiranijih korporacija na svijetu, jer su u svojim tvornicama u različitim zemljama prijavljene povrede radnih prava. O privatiziranju državnih izvora vode po svijetu da ne govorimo.

Philip Morris

Proizvodi američke multinacionalne tvrtke za proizvodnju cigareta i duhana prodaju se u preko 180 zemalja izvan Sjedinjenih Američkih Država.

Philip Morris posjeduje Marlboro, jednu od najvećih svjetskih brandova. Godine 1999. Philip Morris je dužnosnicima Češke objašnjavao kako će pušenje zapravo pomoći njihovom gospodarstvu zbog smanjenja troškova zdravstvene skrbi jer će njihovi građani ranije umirati.

McDonald’s

Američka kompanija brze hrane McDonald’s osnovana je 1940. godine. Tvrtka svakodnevno služi više kupaca od cjelokupne populacije Velike Britanije, ali ima dugu povijest strašne radne prakse.

Kontinuirano je pod kritikama javnosti zbog posluživanja nezdrave “junk food” hrane koja stvara zdravstvene probleme. Istraživači su otkrili da se McDonald’s ovi hamburgeri ne mogu raspasti sami od sebe i ne mogu istrunuti, te godinama zadržavaju isti izgled.

Spomenimo ostale “ozloglašene” korporacije koje nisu došle u top 5:

Goldman Sachs
JPMorgan Chase
ExxonMobil
Halliburton
Britanski američki duhanski proizvodi
Dow Chemical
DuPont
Bayer
Microsoft
Google
Facebook
Amazon
Walmart
 
NoviSvjetskiPoredak.com

FDA, agencija koja je nemali broj puta stala na stranu farmacutskih industrija, te bezbroj puta donijela sumnjive odluke ponovo je zapanjila medicinsku zajednicu. Odobrila je korištenje duhana u svrhu zdravlja

Snus je vlažan duhan u prahu nastao kao varijanta suhog burmuta još u 18. stoljeću

Kako prenosi Washington’s Top News, Američka agencija za lijekove, FDA, u utorak je odobrila prodaju šest varijanti snus-a, proizvoda nalik vrećicama čaja, švedske kompanije Swedish Match čija je američka proizvodnja smještena u Richmondu, u državi Virginia. Snus je vrlo popularan u skandinavskim zemljama i ima sve veći udio na tržištu duhana.

Proizvod je već dostupan u prodaji preko Swedish Match i Altria group, sestrinske kompanije Philip Morrisa. Prema zakonu iz 2009. FDA je odobrila istraživanja evaluacije duhanskih proizvoda da se ustanove rizici za zdravlje i da se predlože oni proizvodi koji nemaju neki značajano štetan učinak na javno zdravlje.

Agencija je objavila da se ovi proizvodi ne smatraju sigurnima ili preporučenima. Ipak, ova vijest ohrabruje istraživanja i napore duhanskih kompanija koji traže nove proizvode koje bi prodavali kao cigarete čija prodaja pada zbog visokih poreza, zabrinutosti za zdravlje i socijalne stigme.

Alternativa duhanu za pušenje

Ne čini se da će ove švedske vrećice uzrokovati početak pušenja ili natjerati pušače da prestanu, prema izvještaju FDA. Kompanija čije je europsko sjedište u Stockholmu, zatražila je od FDA odvojenu dozvolu za prodaju snusa označenog kao manje opasnog nego cigarete ili neki drugi duhanski proizvodi. Ta se molba još preispituje.

Proizvod se počinje prodavati pod imenom Swedish Match General, Longhorn i Timber Wolf. Snus, kako ga Šveđani izgovaraju, je vlažan duhan u prahu, nastao kao varijanta suhog burmuta još u 18. stoljeću. Stavljao se na gornju usnicu.

Nije fermentiran i nema dodanih šećera. Njegova prodaja u zemljama Europske Unije nije legalna. Rusija ga je zabranila u lipnju 2013. godine. Popularan je kao alternativa duhanu za pušenje, žvakanje ili umakanje. Smatra se da američka varijanta nije ista kao švedska pa ga ne bi ni trebalo nazivati snus.
 
(telegram.hr,youtube/uredio:nsp)

Vlade će morati plaćati proizvođačima da ne ubijaju njihove građane, upozorava američki nobelovac Joseph Stiglitz nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini

Američka vlada trijumfuje nakon što je u ponedjeljak potpisala Transpacifički trgovinski sporazum (TTP) s jedanaest zemalja Pacifika (Kanadom, Meksikom, Čileom, Peruom, Japanom, Malezijom, Vijetnamom, Singapurom, Brunejima, Australijom i Novim Zelandom). Sporazum, o kome se pregovaralo u najvećoj tajnosti, potrebno je sada odobriti parlament svake od tih zemalja.

Nobelovac Joseph Stiglitz u tekstu koji objavljuje stranica “Projekt sindikat” upozorava da TTP nije o “slobodnoj” trgovini, već da je njegov smisao da zaštiti interese najmoćnijih poslovnih lobija.

“Nikoga ne treba iznenaditi da američki međunarodni sporazumi proizvode kontroliranu, a ne slobodnu trgovinu. To se događa kada je proces odlučivanja zatvoren za one koji ne dolaze iz svijeta biznisa”, piše Stiglitz.

Ovi sporazumi označavaju daljnji prodor liberalnog kapitalizma koji diktira pravila svjetske trgovine, što podrazumijeva ukidanje carine, gubitak nacionalnog suvereniteta, odustajanje od zaštite domaćih poduzeća i proizvođača i davanje ovlasti stranim investitorima i tvrtkama koja nadilaze ovlasti država. Sporazumi podrazumijevaju i zabranu uvođenja kontrole kapitala i poreza na financijske transakcije.

Što to zapravo podrazumijeva? Stiglitz daje primjer industrije lijekova i ovlasti koje će dobiti farmaceutske tvrtke, što je bila jedna od glavnih točki pregovora.

“Sporazum će regulirati farmaceutsku industriju, ako SAD dobiti sve što hoće”, upozorava nobelovac. Američki laboratoriji će zahvaljujući ovom sporazumu zadržati tijekom dvanaest godina ekskluzivno pravo na lijekove koje proizvode, dok je u drugim zemljama-potpisnicama taj period pet godina.

To znači da će farmaceutske tvrtke preuzeti monopol i onemogućiti drugim proizvođačima da na tržište izađu s jeftinijim generičkim lijekovima i time uskratiti liječenje milijunima ljudi na planeti.

“Ovaj sporazum može biti samoubojstvo, posebno kada je riječ o generičkim lijekovima koji štite industriju lijekova u SAD od farmaceutskih tvrtki koje podižu cijene lijekova od životne važnosti. Sporazum štiti ove farmaceutske tvrtke i omogućava im da nastave dizati cijene lijekova i sprječavaju konkurenciju generičkih lijekova na tržištu. To je dio Obamine azijske strategije za obuzdavanje Kine”, kaže za Sputnjik Jack Razmus, profesor političke ekonomije na kalifornijskom Santa Clara sveučilištu.

Francuski esejist Jean-Michel Katrpoen u knjizi “Šok imperija – SAD, Kina, Njemačka: tko će vladati svjetskom ekonomijom?” Također upozorava da je smisao američkih sporazuma o slobodnoj trgovini da se na svjetskom tržištu izoliraju Kina i Rusija.

Situacija neće biti ništa bolja ni u duhanskoj industriji, poljoprivredi … Američke duhanske tvrtke su desetljećima pronalazile mehanizme kako da preko stranih investitora ograničiti upozorenja o opasnosti pušenja po zdravlje koja su propisivale države u interesu građana. Prema novom sporazumu, profit dobiva veći značaj od zdravlja građana. Ukoliko države pokušaju stati na put štetnim proizvodima, tvrtke ih mogu tužiti zbog gubitka zarade.

Stiglitz navodi primjer američkog duhanskog giganta “Philip Morris” koji, prema sličnim ugovorima, tuži Australiju i Urugvaj zbog zakona po kome na kutijama cigareta mora stajati upozorenje od posljedica pušenja.

“Vlade će morati plaćati proizvođačima da ne ubijaju njihove građane”, konstatira nobelovac.

SAD želi nametnuti iste mehanizme u sličnom sporazumu s Europskom unijom o transatlantskoj trgovini (TTIP), koji bi trebao biti potpisan do kraja godine. Ukoliko se to dogodi, to će značiti uspostavljanje najveće trgovinske zone u povijesti. Posljedice ovih sporazuma osjetit će se uvelike i u Hrvatskoj.

Posljedica je, upozorava, veća akumulacija kapitala i manje demokracije, što je recept za nove svjetske krize.
 
(sputniknews.com/uredio:nsp)