Vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine donijelo je odluku o uvođenju ratnog stanja na teritoriju cijele zemlje u trajanju od 60 dana, prenio je Sputnik

Parlament bi danas trebao glasati o tome.

Predsjednik Ukrajine Petro Porošenko na sjednici je Vijeća rekao da uvođenje ratnog stanja neće značiti da će Ukrajina voditi bilo kakve ofenzivne akcije, već isključivo djelovanja za obranu svoga teritorija i zaštitu sigurnosti građana.

On je istaknuo da neće biti ni promjene položaja ukrajinske vojske na liniji razgraničenja u Donjeckom i Luganskom području, kao ni u drugim krajevima zemlje.

Porošenko je naglasio i da proglašenje ratnog stanja ne podrazumijeva ograničenja prava i sloboda građana.

Prema njegovim riječima, ratno stanje u zemlji ne znači da Kijev odustaje od političko – diplomatskog rješavanja ukrajinske krize.

Ukrajina će, kako je rekao, ispunjavati odredbe Minskog sporazuma i sve druge međunarodne obveze.

Ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) prethodno je priopćila da su zadržani ukrajinski vojni brodovi “Berdjansk”, “Nikopolj” i “Jani Kapu”, zbog toga što su presjekli granicu s Rusijom i da je u toj akciji ruska vojska upotrijebila vatreno oružje.

Kako se navodi u priopćenju, ukrajinski brodovi nisu uspunili zahtjeve brodova koji su ih pratili i izvršili su opasne manevre.

Navodi se i da je trojci ranjenih ukrajinskih vojnika pružena sva neophodna medicinska pomoć i da oni nisu životno ugroženi, a protiv članova posade zadržanih brodova podignuta je optužnica zbog narušavanja granice Rusije.

FSB ukazuje da je Ukrajina vrlo dobro upoznata s procedurom prolaska vojnih brodova kroz teritorijalne vode Ruske Federacije i kroz Kerčki moreuz i podsjeća da se ta procedura redovito koristi prilikom prolaska komercijalnih brodova.

(hr.n1info.com)

Pravoslavna crkva Ukrajine traži duhovno razdvajanje od Rusije. Ukrajina je pozvala patrijarha Bartolomeja iz Konstantinopola da joj odobri neovisnost od ruske pravoslavne crkve

To bi bio veliki udarac Rusiji, gdje crkva igra važnu ulogu u politici.

Vladike u Moskvi i Kijevu čekaju ključnu odluku o tome hoće li Ukrajina dobiti priznatu autokefalnu crkvu, čime bi se završila ruska vjerska nadležnost u toj zemlji i uzdrmao pravoslavni svijet

Ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej, “prvi među jednakima” među pravoslavnim čelnicima, trebao bi u idućim mjesecima donijeti odluku o ukrajinskom zahtjevu da prekine duhovne veze s Moskvom.

U pozadini kijevskog zahtjeva četiri je godine dug sukob između Ukrajine i proruskih pobunjenika na istoku države zbog kojih se velik broj Ukrajinaca odrekao Ruske Pravoslavne Crkve.

Ruski patrijarh Kiril mogućnost odvajanja ukrajinske crkve od Moskve naziva “katastrofom za cijelo pravoslavlje”.

Kiril će se ovoga vikenda sastati s Bartolomejem u Istanbulu i pokušati spriječiti da se to dogodi.

Pravoslavna crkva u Ukrajini podijeljena je na one koji iskazuju vjernost Moskvi i one koji su odani nepriznatom kijevskom patrijarhu Filaretu.

Iako je Carigradska patrijaršija najstarija pravoslavna crkva, ona u Moskvi je najmoćnija i ima najveći broj vjernika.

Još uvijek nije jasno što bi u praksi značilo priznanje autokefalnosti ukrajinskoj crkvi.

Ruski vjerski stručnjak Andrej Desnicki kaže kako “nitko ne zna” koliko bi crkvi Moskva izgubila u tom slučaju. No, eksperti se slažu da bi to svakako bio udarac za ruski duhovni autoritet u pravoslavnom svijetu.

Ukrajinci tvrde da je Bartolomej već odlučio

Ukrajinski parlament u travnju je podržao zahtjev kijevske crkve patrijarhu Bartolomeju da se država vrati pod njegovo duhovno vodstvo.

Istaknute su srednjovjekovne veze Kijeva i Carigrada i naglašeno kako je kršćanstvo u ukrajinsku prijestolnicu u 10. stoljeću stiglo baš iz tog grada, današnjeg Istanbula, prije no što se 1686. okrenulo Moskovskoj patrijaršiji.

I svećenici i političari u Ukrajini tvrde da je Bartolomej već odlučio priznati Kijevsku patrijaršiju i čeka se da to objavi.

Izvor iz ukrajinske vlade otkrio je AFP-u da je Kijev “na samom finišu” stvaranja neovisne crkve i da se “sve strane pripremaju na to”.

No, dodao je da Ukrajina očekuje “poteškoće” koje će ovog tjedna proizaći iz sastanka dvojice patrijarha.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko također je nedavno pojačao svoju retoriku protiv krila ukrajinske crkve vjernog Moskvi.

Sastanak usporediv sa summitom Trumpa i Putina

A ono je, pak, kritiziralo uplitanje ukrajinskog parlamenta u vjerska pitanja. “Ne želimo da se crkva koristi u geopolitičkoj borbi”, istaknuo je otac Mikolaj Danilevič, glasnogovrnik Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije.

On ustrajno tvrdi da njegovo krilo crkve nije “podređeno” Moskvi nego je samo povezano s njom.

Ruski vjerski stručnjak Roman Lunkin tvrdi kako patrijarh Kiril od 2014. igra “iznimno opreznu” ulogu u moskovskoj ukrajinskoj crkvi kako ne bi pojačao proturuske osjećaje. Lunkin naglašava kako RPC nikad ne šalje izravno pomoć proruskim separatističkim vlastima u istočnoj Ukrajini te da je ostavila crkve na anektiranom poluotoku Krimu pod jurisdikcijom kijevskog krila.

Danilevič je otkrio kako njegova crkva očekuje da će patrijarh Kiril poboljšati odnose s Carigradom i riješiti ukrajinsko pitanje.

“Za crkvu je ovaj susret poput Putinovog summita s Trumpom”, rekao je glasnogovornik, referirajući se na povijesni sastanak ruskog i američkog predsjednika u srpnju u Helsinkiju.

Napeti odnosi

Lunkin odnos između Kirila i Bartolomeja opisuje “napetim”.

Ključni trenutak bio je kad je Kiril 2016. zaobišao summit pravoslavnih čelnika na Kreti, prvi u više od tisuću godina, vjerojatno jer je jedna od tema bila i ukrajinsko pitanje.

Moskva i dalje nije oprostila Carigradu što je preuzeo dio estonske pravoslavne crkve nakon pada Sovjetskog saveza, kaže Lunkin.

Rusija Batrolomeju također zamjera na vezama s crkvama ukrajinske dijaspore u Kanadi i Sjedinjenim Državama koje su odane Kijevu.

Lunkin ukrajinski problem naziva “osobnom” krizom patrijarha Kirila.

Desnicki ne odbacuje da će Ruska Pravoslavna Crkva pozvati Kremlj da “iskoristi svoj utjecaj” na turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da stvori pritisak na patrijarha Bartolomeja koji se u pitanjima sigurnosti oslanja na tursku državu.

Ruski mitropolit Ilarion je prošli mjesec za ruske državne medije rekao kako bi odvajanje ukrajinske crkve od Moskve bilo “slično crkvenom raskolu 1054.”, referirajući se na događaj kojim su se odvojile Katolička i Pravoslavna Crkva.

“Za Rusku crkvu ovo je vrsta vjerskog Majdana”, zaključio je Desnicki, uspoređujući ovaj vjerski sukob s prosvjedima na središnjem kijevskom trgu 2014. nakon kojih je zbačen proruski predsjednik Viktor Janukovič i koji su na kraju rezultirali ratom u Ukrajini.
 
(jutarnji.hr)

Bivši šef švedske diplomacije Carl Bildt mogao bi postati premijer Ukrajine, navode kijevski mediji

Carl Bildt je bio jedan od glavnih gostiju na doručku u Davosu, koji je organizirao ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, podsjećaju ukrajinski mediji.

Očekuje se da će do promjena u ukrajinskoj Vladi doći početkom veljače, jer određene stranke koje čine vladajuću koaliciju nisu zadovoljne radom aktualnog premijera Arsenija Jacenjuka.

Carl Bildt je inače poznat po izrazito antiruskim stavovima kada su u pitanju Krim i Donbas.

Političar koji je tijekom 90-ih obavljao funkcije visokog predstavnika za BiH i posebnog izaslanika za vrijeme rata na Balkanu, na kraju je on ipak pristao na razmještanje snaga UN.

“Ukoliko je Rusija spremna tražiti rješenje za Donbas, ona bi trebala biti spremna podržati razmještanje međunarodne mirovne misije”.

Predsjednik Porošenka aktivno promovira ideju ovakve misije za Donbas i to bi mogao biti još jedan razlog za imenovanje švedskog diplomata za premijera Ukrajine. S druge strane, vjeruje se da bi Bildt mogao pomoći Ukrajini u pregovorima s međunarodnim zajmodavcima i provođenju reformi.

Ukrajinski politički analitičar Vitalij Bala kaže da bi takva odluka bila pogrešna, jer bi na taj način ukrajinska politička elita neizravno priznala da je potpuno nesposobna.

“To bi bio snažan adut za opoziciju”, ističe Bala.

Bivši narodni poslanik i potpredsjednik ukrajinske Partije rada Aleksandar Golub rekao je za Sputnjik da je ukrajinskom društvu svejedno tko će biti novi premijer, jer “smo već navikli da Ukrajinom upravljaju izvana”.

“Naši ministri su stranci (recimo, ministrica financija Natalija Jaresko je građanka SAD), kao i guverneri određenih oblasti (guverner odeske oblasti Mihail Sakašvili je do prosinca 2015. godine bio državljanin Gruzije). Očigledno da ovi ljudi neće snositi nikakvu odgovornost za pljačku zemlje i zato mogu raditi što god žele”, kaže Golub.

Golub smatra da Bildt “ima samopoštovanje” i shvaća je da bez promjene tečaja i bez smjene državnog vrha nemoguće promijeniti situaciju u Ukrajini.

Carl Bildt je bio sudionik Bilderberg konferencije 2006., 2008., 2009., 2013. godine. Premijer Švedske je bio 1991–1994, ministar vanjskij poslova 2006.–2014.
 

 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Osim sramotne Bilderberg konferencije, WEF Davos, 45. Svjetski ekonomski forum u Davosu – ulazak samo uz pozivnice – privlači svjetsku elitu koja odlučuje o vašim sudbinama

Svjetski ekonomski forum (WEF) pod nazivom “Novi globalni kontekst”, koji počinje 21. siječnja u Davosu, okupiti će rekordan broj političara i poslovnih ljudi koji će, kako se očekuje, razmatrati mogućnosti za jačanje saradnje u svjetlu sve veće globalne nesigurnosti.

Sigurnosne mjere su također rekordne, i najjače do sada.

Švicarski ekonomist Schwab (74) je u Davosu 1971. utemeljio forum koji svake godine u tom švicarskom zimovalištu okuplja više stotina političkih i gospodarskih čelnika svijet na radu u tom “laboratorija ideja”

Ove godine opet nešto novo, a svjetska ekonomija sve lošija

Pad cijena nafte, sukob između Rusije i Ukrajine i prijetnja nove krize u eurozoni dominirat će razgovorima, kao i borba protiv terorizma.

Na sastanku o temi “Novi globalni uvjeti” o raznim temama će razgovarati 2.500 predstavnika iz preko 100 zemalja. Na sastancima će biti govora i o dešavanjima na Bliskom istoku i Ukrajini, a među učesnicima se nalazi i egipatski predsjednik Abdulfettah Es-Sisi, irački premijer Haydar Al-Ibadi, te ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Tijekom tri dana foruma biti će održan i panel u vezi sa vjerskom netrpeljivošću i islamofobijom pod naslovom “Vjera: Izgovor za sukob”, kao i paneli poput “Krize i saradnja”, “Rast i stabilnost”, “Noviteti i industrija”, “Drustvo i sigurnost”.

Među velikim imenima u Davos ove godine stižu njemačka kancelarka Angela Merkel, kineski premijer Li Keqiang, američki državni tajnik John Kerry. Među velikim imenima biznisa, tu je prvi čovjek Googleova Upravnog odbora Eric Schmidt, osnivač Alibabe Jack Ma te izvršni direktori Microsofta i Yahooa, Satya Nadella i Marissa Mayer. Dolazak je najavio i George Soros.

Očekuje se da će na ovogodišnjem forumu prisustvovati i generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon, njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande, turski premijer Ahmet Davutoglu, italijanski premijer Matteo Renzi, predsjednica švicarske konfederacije Simonetta Sommaruga, predsjednik Kurdske samouprave u Iraku Mesut Barzani, predsjednik Juznoafričke Republike Jacob Zuma, predsjednik Tunisa El-Baji Kaid es-Sibsi, pakistanski premijer Navaz Sherif te predstavnici sirijske vlade.

Prošle je godine nejednakost bila jedna od osnovnih tema u Davosu, nagovještavajući ili možda čak dijelom pripremajući teren za uspjeh knjige Thomasa Pikettyja “Kapital u 21. stoljeću”, koja je okupirala ekonomiste i medije dobar dio 2014. godine. Da nije bila riječ samo o PR-ovski mudrom izboru programskih tema, pokazuje i to što je nejednakost lani bila jedan od najvećih globalnih rizika u godišnjoj anketi među menadžerima tisuće kompanija članica WEF-a.

Ove godine među najvećim rizicima iz ankete nema više nejednakosti. Pri vrhu su zato međunarodni sukobi, fiskalne krize, pad ključne IT infrastrukture, nelikvidnost, hakerski napadi, nezaposlenost…

Znakoviti su rezultati po regijama, i to za one rizike za koje, prema ocjeni kompanija, matična gospodarstva nisu pripremljena. U Sjevernoj Americi, očekivano, dva najveća rizika su hakerski napadi i pad vitalne IT infrastrukture. Menadžeri kao treći najteži rizik navode neuspjeh u prilagođavanju klimatskim promjenama. U Europi je najveći rizik, opet očekivano, nezaposlenost, odnosno niska zaposlenost. Slijede “prisilna imigracija u velikim razmjerama” i duboka društvena nestabilnost.

Menadžeri u istočnoj Aziji i na Pacifiku najviše strahuju od međunarodnih sukoba, središnja Azija i Rusija od potresa zbog cijene energenata, južna Azija od kraha urbanizma, Afrika od nezaposlenosti i gladi, Južna Amerika od društvene nestabilnosti, a Bliski istok i sjeverna Afrika od nestašice vode.

Zajednički naziv za svih 280 točaka programa u Davosu je “Novi globalni kontekst”, moto kojim su obuhvatili širok raspon tema – od ravnopravnosti spolova i ekologije do geopolitičkih pitanja i tehnologije. No, samo nekoliko dana nakon dramatičnog potresa na globalnom deviznom tržištu tečaj franka vjerojatno će biti jedna od ključnih tema – kako u služenom programu tako i po hodnicima. U Davos dolazi i guverner Švicarske narodne banke, Thomas Jordan, koji će vjerovatno morati odgovoriti na puno pitanja o prošltjednoj odluci da ukinu ograničenje na tečaj eura. Naravno, glavni motiv dolaska u Davos za 1.500 menadžera nije program godišnjeg sastanka, nego prilika za minglanje i poslovne sastanke.

“U Davosu se u tri dana odradi mjesec dana posla – rekla je za britanski list Telegraph Katherine Garrett-Cox, jedna od petero predsjednika ovogodišnjeg susreta u Davosu i glavna izvršna direktorica Allianz Trusta, fonda koji upravlja s 3,4 milijarde funti imovine. Ona sama će se ovog tjedna u Davosu pokušati se sastati s 50-ak direktora raznih tvrtki.

“Ljudi koji nikad nisu bili u Davosu često su cinični. Smatraju da ljudi tu samo piju na partyjima. Ali, tu se zaista obavi puno posla iza zatvorenih vrata“, ističe Katherine Garrett-Cox.

Izvršni predsjednik i osnivač Svjetskog ekonomskog foruma, Klaus Schwab, ima, naravno, ambiciozniju misiju za WEF, s obzirom na to da ondje dolazi oko 300 državnika i javnih funkcionera te stotine raznih drugih uglednika.

“Svjetski gospodarski forum služi međunarodnoj zajednici kao platforma za javno-privatnu saradnju. Ta je saradnja, uz izazove s kojima se suočavamo, važnija nego ikad prije. No, zahtijeva međusobno povjerenje. Nadam se da godišnji sastanci služe kao polazište za renesansu globalnog povjerenja”, poručuje Schwab.

No skup u Davosu nakon prošlotjednog skoka tečaja franka postao još 15 posto skuplji. Kompanije se prilike za minglanje menadžera u Davosu mogu dočepati ako plate članarinu, a ostali uglednici dobiju pozivnicu besplatno. Trošak članarine za kompanije je od 50 tisuća franaka za obično članstvo, koje kompanijama osigurava samo jednu pozivnicu, do 600 tisuća franaka za “strateške partnere” koji dobiju pet pozivnica.

No, osim članstva, valja još platiti ulaznicu koja stoji 20-ak tisuća franaka. Dodaju li se tome svi ostali troškovi – put, smještaj, transport, skupi restorani – ukupna cijena sudjelovanja na godišnjem sastanku u Davosu za kompanije lako može premašiti milion dolara.

U listopadu je WEF podigao cijenu članarine za strateške partnere, opravdavajući to dodatnim pravima. Naglasili su i da se kompanijama zbog dobrog PR-a isplati uložiti u članarinu: prema njihovu proračunu, 440 tisuća dolara bila je marketinška vrijednost pojavljivanja u medijima za strateške partnere na WEF-u 2014. godine
 
WEF 2015. Live (uživo)

 
 
(weforum.org, youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19789"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]