Pčele oprašuju 60 posto opskrbe hranom, a kad bi nestale, došlo bi do ekonomske i prehrambene katastrofe, tvrdi autor

Od 1972. godine divlje pčele u SAD-u smanjile su se za 80 posto, a domaće pčele za 60 posto

Albert Einstein rekao je da su pčele indikatorska vrsta. Njihov gubitak mogao bi značiti da se suočavamo s masovnim izumiranjem, čega se biolozi danas boje, napominje Kenneth Eade, autor knjige “Bless the Bees: The Pending Extinction of our Pollinators and What You Can Do to Stop It”.

To bi bilo šesto masovno izumiranje u povijesti. Pčele su odgovorne za oprašivanje 60 posto svjetske opskrbe hranom i 90 posto svih cvjetnica. Bez njih bi se ljudi suočili s gladovanjem. Bez pčela došlo bi do prehrambene i ekonomske katastrofe na globalnoj razini.

“Od 1972. godine divlje pčele u SAD-u smanjile su se za 80 posto, a domaće pčele za 60 posto. Epidemija među pčelama naziva se poremećajem kolapsa kolonija” – napominje autor te dodaje da su mogući uzroci paraziti, smanjenja obilnost i raznolikost divljih cvjetova, insekticidi i genetski modificirana hrana, koja stvara vlastite sintetičke pesticide, koji ubijaju pčele te druge vrste i njihova staništa.

Pčelarska praksa, poput uporabe antibiotika, prijevoza košnica na daleka mjesta za oprašivanje, hranjenje kukuruznim sirupom visoke fruktoze, kao i izloženost pčela elektromagnetskom zračenju, također bi mogli biti uzroci. Još se ne zna je li odgovoran neki od pojedinačnih uzroka ili njihova kombinacija.

“Nestajanje pčela i njihovih kolonija ne možemo zanemariti te treba raditi na istraživanjima koja bi pridonijela otkrivanju uzroka njihova izumiranja” – zaključuje.

(24sata.hr)

U posljednja tri mjeseca u Brazilu je uginulo više od 500 milijuna pčela, javlja BBC

Samo u državi Rio Grande do Sul pronađeno ih je mrtvih oko 400 milijuna. Znanstvenici smatraju da je do masovnog pomora došlo zbog uporabe pesticida, za koje je dokazano da su štetni za okoliš.

Pčele imaju izuzetno važnu ulogu u prehrambenom lancu i trećina hrane koju jedemo, poput brokule, avokada ili trešanja, sazrijeva zahvaljujući oprašivanju pčela.

Koriste pesticide za koje se zna da štete pčelama

Do pomora pčela došlo je jer su poljoprivrednici koristili pesticide koji su zabranjeni u Europi, a koji u sebi sadrže tvari poput neonikotinoida i fipronila za koje je dokazano da štete pčelama.

Europska unija je stoga prošloga travnja uvela gotovo potpunu zabranu uporabe neonikotinoida. Brazil je, s druge strane, iste godine ukinuo sva ograničenja na korištenje tih pesticida, usprkos protivljenju ekologa koji su ga nazvali “paketom otrova”.

Upotreba pesticida se, prema podacima organizacije Greenpeace, povećala u Brazilu u posljednje vrijeme, a samo u posljednje tri godine registrirano je 193 proizvoda koji sadrže kemikalije zabranjene u EU.

(index.hr)

U svibnju 2018. godine EU je zabranila tri značajna pesticida koja su uključena u genocid pčelinje populacije

Kako bi se spasile pčele, kemikalije klotianidin, imidakloprid i tiametoksam su sada zabranjene za uporabu na usjevima.

Međutim, krajem prošle godine Francuska je otišla korak dalje i postavila visoku prepreku u sve važnijoj borbi za spas pčela.

S obzirom na važnost oprašivača za prirodu i opstanak biosfere, i činjenica da su neke vrste bumbara sada službeno stavljene na lisu ugroženih vrsta u SAD-u, ovaj zakon je trebalo provesti i ranije u Francuskoj!

Istraživanja su pokazala da neonikotinoidni pesticidi napadaju središnji živčani sustav pčela, što dovodi do smanjene plodnosti, gubitka pamćenja i invaliditeta.

Pčele otrovane neonikotinoidnim pesticidima ne mogu pronaći put natrag do košnice i brzo umiru.

Istraživači vjeruju da kemikalije doprinose “kolapsu kolonija”, fenomenu koji je u nekim dijelovima svijeta doživio pad do 90 posto pčelinje populacije.

Ove brojke su katastrofalne vijesti za biosferu koja podržava sav život na Zemlji.

Pčele su ključni oprašivači, i igraju ključnu ulogu u hranjenju 90 posto svjetske populacije. Zapravo, svijet kakav poznajemo ne bi mogao preživjeti bez njih.

“Ako bi pčele nestale s lica zemlje, ljudi bi imali još samo četiri godine života”, nedavno je napisao David Attenborough na Facebooku.

Postoji razlog zašto je Francuska u tom pogledu ispred svih zemalja. Pesticidi koji su ubijali pčele najprije su testirani na francuskim farmama devedesetih godina – i francuski poljoprivrednici su iz prve ruke svjedočili katastrofalnim posljedicama pesticida, opisujući “tepih mrtvih pčela”.

Četiri stotine tisuća pčelinjih zajednica umrlo je u roku od nekoliko dana, ali je priča bila pokopana pod slojem korupcije i iskrivljene znanosti i nisu je mainstream mediji prenijeli.

Situacija je opisana kao “katastrofalna”, što je opisao kritički izvještaj pod naslovom “Povijest francuske pčelinje katastrofe 1994.-2003.”

„Znanost je bila ignorirana, korumpirana, iskrivljena i pokopana više od deset godina … bilo koji znanstvenik koji se usudio ustati za istinu bio je ugrožen, zastrašivan, maltretiran ili premješten. Znanstvene karijere su uništene, životi ljudi su ozbiljno oštećeni.”

Dokumentarac o francuskoj pčelinjoj katastrofi dostupan je na Youtubeu (na francuskom s engleskim titlovima):

Od tada su se aktivisti i proizvođači pesticida borili da bi doveli tu katastrofu pod kontrolu.

Potez Francuske za zabranu svih pet pesticida koje ubijaju pčele sigurno će proslaviti ekolozi i predstavlja primjer kako zaštititi prirodu, te da bi ostatak svijeta treba slijediti Francusku upravo sada, prije nego što bude prekasno.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kako je priopćio Agronomski fakultet u Zagrebu, posljednjih mjesec dana pčelari iz Istre, Dalmacije i Slavonije prijavljuju kako u svojim košnicama zamjećuju pomor pčela

Kao mogući razlog stručnjaci navode visoke temperature koje su u veljači, ali i poslije, zahvatile Hrvatsku i druge europske zemlje, pa su pčele mislile da je došlo proljeće i, umjesto da su mirovale, izlazile iz košnica i instinktivno htjele obaviti svoj zadatak.

Uz visoke temperature, uzrok pomoru pčela, ocjenjuju stručnjaci, može biti i prekomjerna uporaba pesticida u poljoprivredi, što je posebice karakteristično za Slavoniju, gdje je ratarska proizvodnja intenzivna.

Iskusni vukovarski pčelar Milorad Gaković jesenas je uzimio 171 košnicu i neugodno se iznenadio kada je nakon prvog proljetnog otvaranja zamijetio da je broj društava sa živim pčelama prepolovljen, piše Glas Slavonije.

Visoke temperature, pesticidi…

Razlog pomoru pčela na istoku Slavonije, prema Gakovićevu mišljenju, u najvećoj su mjeri pesticidi. Naime, zamijetio je da su najveće štete nastale u košnicama postavljenima uz polja koja se obrađuju i tretiraju zaštitnim sredstvima.

“Živimo u pograničnome kraju i neki poljoprivrednici odlaze preko granice kupovati pesticide koji kod nas nisu dopušteni upravo radi zaštite pčela ili su znatno skuplji. Također, mnogi se ne pridržavaju uputa o dopuštenoj količini pesticida, pa dolijevaju više i sve zatruju. Ako voćke prskaju danju, dok ih pčele oprašuju, šteta je neprocjenjiva i pčele umiru na voćkama ili na povratku u košnicu. Štete imamo mi pčelari, ali i voćari, jer s nestankom pčela nema tko oprašivati voćke pa se prinosi smanjuju”, upozorava Gaković.

Stanko Čuljak, predsjednik Saveza pčelara Vukovarsko-srijemske županije, kaže kako nema službenih podataka o štetama i koliko je pčela i pčelinjih društava uginulo ni o tome koji bi mogli biti uzroci pomoru, kako kažu neki pčelari.

“Izjave pčelara su raznolike i u skladu s dosadašnjim godinama, nema dojava o posebno drastičnim slučajevima. No nitko nije dao pčele na analizu pa ne znamo točan uzrok”, kaže Čuljak.

(index.hr)

Stalni napor za detektiranjem i uklanjanjem zaboravljenih mina na bivšim bojnim poljima diljem svijeta dobio je novi alat

Škotski istraživači uspješno su izdresirali pčele kako bi otkrile stare mine u Hrvatskoj, objavio je članak Daily Expressa.

Pčele su trenirane da povezuju miris eksploziva s hranom. Kada otkriju minu, sletile bi na to područje i puzale u potrazi za očekivanim zalogajem.

Tijekom ovog ispitivanja, tijela pčela bi bila obilježena kemijskim mirisom starih eksploziva. Kad se insekti vrate u svoje košnice krajem dana, prolaze kroz materijal sličan platnu kojeg je razvio dr. Ross Gillander sa Sveučilišta St. Andrews.

Tkanina se zatim “kupa” u svjetlu, otkrivajući svaki trag kemikalija povezanih sa TNT eksplozivom.

Dr. Gillander i njegovi suradnici tada bi pregledali zračne snimke kretanja pčela kako bi pronašli mjesto na kojem su pronaišle eksploziv. Timovi za razminiranje će nastavit razminiravati dalje na tom području da bi pronašli mine i deaktivirali ih.

Pčele bi mogle pronaći mine koji su ostale od davno završenih ratova

Mine su preostale iz rata u Hrvatskoj više od dva desetljeća kada se Hrvatska uspješno odvojila od fragmentirane Jugoslavije. One su samo dio od milijuna sumnjivih mina diljem svijeta.

Kada je u pitanju pronalaženje tih izgubljenih mina, pčele bi mogle biti mnogo bolja opcija od pasa koji se trenutno koriste za taj posao. Kukci su jeftiniji za obuku i održavanje, a mogu raditi i za mnogo dulje vrijeme prije nego što se umore.

Rani uspjeh pčela koje mogu namirišati eksploziv mogao bi dovesti do bržeg i učinkovitijog načina spašavanja udova i života potencijalnih žrtava mina, od kojih su tisuće ozlijeđene ili ubijene svake godine, dugo nakon završetka sukoba.

Neortodoksni projekt otkrivanja mina dio je NATO-ovog programa “Science for Peace and Security programme” Ispitivanje na terenu u Hrvatskoj započelo je u studenom 2017. godine.

Za njihove testove u stvarnom životu, tim dr. Gillandera je upotrijebio pčele roda Apis mellisera carnica od lokalnih pčelara. Trenirali su insekte dva dana premazivanjem slatkog sirupa preko TNT-a. Pčele su, dakle, naučile pridruživati miris eksploziva s hranom.

“U osnovi ih poučavamo verzijom nagrađivanja kao i kod pasa”, objasnio je dr. Gillander.

“Pčele lete iz košnice kako bi odradile svakodnevni posao traženja peludi, ali umjesto da nađu pelud pronalaze eksplozive. Šećerni sirup, je taj koji ih izvlači van. Treniranje traje dva dana i puno je brže i učinkovitije od treninga psa.”

Dodao je da pčele na kraju postanu pametnije nakon tri dana ako ne dobiju sirup od TNT-a koji se nalazi na terenu. U takvoj situaciji, životinje se trebaju obnavljati jer izgube interes za eksplozivom i počinju tražiti druge izvore hrane.

Unatoč njihovom kratkom memorijskom rasponu i vremenskom ograničenom kretanju, pčele su još uvijek mnogo jeftinije u usporedbi s psima. Psi za otkrivanje mina su puno skuplji za treniranje i hranjenje. Psi također tretiraju traženje bombi kao igru, tako da će im zadatak kad tad dosaditi.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

O razornim posljedicama opadajuće brojnosti pčela se razgovaralo na prvom ‘Svjetskom danu pčela’ 20. svibnja

Oko 80 posto usjeva oprašuju insekti. Postoji li alternativa kako bi se osigurala budućnost naše hrane.

Prema Greenpeaceu, oko 40 posto komercijalnih pčela za uzgoj je nestalo diljem SAD-a od 2006. godine. Pad je pripisan Poremećaju kolapsa kolonija (CCD), fenomen koji se pojavljuje kada većina pčelinjih radilica kolonije odjednom nestane.

Uzrok je nepoznat, iako neki stručnjaci nude razna objašnjenja u rasponu od infekcija, povećane urbanizacije, gubitka staništa i rasprostranjenog korištenja pesticida.

Bez obzira na razlog, oprašivanje insekata izravno doprinosi proizvodnji ogromnog dijela svjetske opskrbe hranom, pa bi dramatičan pad populacije pčela trebao biti upozorenje: ili ćemo doći do korijena problema ili razviti tehnološku alternativu sposobnu za obavljanje iste funkcije.

Ali je li tehnološko rješenje čak i održivo?

Istraživanje robotskih zamjena za pčele je predvodio Eijiro Miyako na japanskom Nacionalnom institutu za naprednu industrijsku znanost i tehnologiju. Ručno upravljani dron, uređaj širok oko četiri centimetra i prekriven konjskom kosom tretiranom gelom je dizajniran za skupljanje peludi.

Miyako se nada da će tim jednog dana razviti dronove koji će imati umjetnu inteligenciju kako bi samostalno identificirali cvijeće i usmjeravali njihov let između njih. Dronovi su se već pokazali sposobnim unakrsno oprašivati japanske ljiljane bez oštećenja krhkih latica ili stabljika.

“Nadamo se da će to pomoći u borbi protiv problema pada populacije pčela”, rekao je Miyako za časopis New Scientist. “Važno je da se pčele i dronovi koriste zajedno.”

U ožujku je američki maloprodajni div Walmart podnio patent za robotske pčele za koje se nada da će moći oploditi nasade poput njihovih prirodnih kolega. Iako su planovi tvrtke za patent robotskog roja nejasni, neki stručnjaci vjeruju da se maloprodajni gigant širi na poljoprivredno tržište.

A ako robo pčele ne uspiju?

Druga mogućnost ublažavanja prijetnje pomora pčela je metoda poznata kao peludna prašina, u kojoj se polen raspršuje po poljima iz zrakoplova. Prema studiji MIT-a, prašina peludi djelotvorna je za neke usjeve, ali donosi niže prinose od plodova nego prirodno oprašivanje.

Postoji također mogućnost i ručnog oprašivanja od biljke do biljke sa kistom umočenim u pelud. U gradu Hanyuanu, planinskom dijelu kineske jugozapadne pokrajine Sichuan, kruške su uzgajane primjenom tehnika ručnog oprašivanja od ranih osamdesetih godina. Tradicija je počela nakon što su lokalni pčelari odbili unajmiti svoje pčele za prirodnu oprašivanje nakon što su saznali da se insekticidi koriste za ubijanje grinja na stablima.

Pa što da radimo – da umremo od gladi?

Čak su i izumitelji robotskih pčela skeptični oko toga da li roboti mogu doista doista djelovati kao prave pčele.

Najlakše je općenito spasiti pčele. Prema organizaciji New York Bee Sanctuary, najbolji način da to učinite je izbaciti sve pesticide, fungicide i herbicide iz vašeg vrta.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Europska komisija preporučila je zabranu nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila da tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) štete središnjem nervnom sustavu kukaca, uključujući pčele

Članice Europske unije u petak su se dogovorile u potpunosti zabraniti tri aktivne supstance koje se koriste u pesticidima jer su znanstvene studije utvrdile da su štetne po pčele.

Europska komisija preporučila je zabranu nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila da tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) štete središnjem nervnom sustavu kukaca, uključujući pčele.

Pčele oprašuju velike poljoprivredne površine te je svako smanjenje njihovog broja razlog za zabrinutost u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

“Zdravlje pčela mi je od najveće važnosti jer utječe na bioraznolikost, proizvodnju hrane i okoliš”, rekao je povjerenik Komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis.

Nakon što su države članice EU-a u petak na Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i stočnu hranu kvalificiranom većinom podržale prijedlog Europske komisije zabranit će se svaka uporaba tri sporna neonikotinoida na otvorenom.

Pesticidi koji sadrže te supstance i dalje će se moći upotrebljavati u staklenicima gdje im pčele nisu izložene. Očekuje se da odluka stupi na snagu do kraja godine.

Europska Akcijska mreža za pesticide (PAN), koju čini više nevladinih organizacija koje upozoravaju na štetne učinke pesticida, ocijenila je da ta odluka “povijesni dan” za Europu.

“Dopuštanje neonikotinoida tijekom četvrt stoljeća bila je greška i dovela je do katastrofe po okoliš”, rekao je Martin Dermine iz PAN-a.

Farmaceutski div Bayer, proizvođač neonikotinoida, ustvrdio je da zabrana “nije opravdana” jer su pesticidi sigurni “kada se koriste u skladu s uputstvima” na proizvodu.

Odluka je “loša po europski poljoprivredni sektor i okoliš i neće popraviti broj pčela ili drugih oprašivača”, ustvrdila je ta tvrtka u izjavi.

Odluku o zabrani tih supstanci pozdravili su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Davor Škrlec i Marijana Petir.

“Godinama svjedočimo smanjenju populacije pčela. Naime, od 1850. godine istrijebljene su 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke. Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak za preokretanje pada populacije pčela u Europi. Prema procjenama koje je objavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), većina pesticida na bazi neonikotinoida predstavlja rizik za divlje pčele i medonosne pčele. Stoga smo u rezoluciji Europskog parlamenta u ožujku pozvali na provedbu sveobuhvatne i dugoročne strategije za zdravlje i repopulaciju pčela. Zatražili smo uspostavu akcijskog plana za borbu protiv smrtnosti pčela i ukidanje odobrenja svih aktivnih supstanci u pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela”, ističe Škrlec, priopćio je njegov ured.

U priopćenju ureda zastupnika se navodi kako su tijekom provođenja istraživanja vezanih uz razloge smanjivanja populacije pčela, primijećene anomalije u njihovom ponašanju.

Uočena je dezorijentiranost zbog koje pčele nisu mogle pronaći svoju košnicu, prestale su “plesati” u košnici kako bi ostalim pčelama pokazale put prema nalazištu hrane te su se čak prestale brinuti za potomstvo.

Zbog toga je došlo do opustošenja košnica, a pčele ličinke su ugibale od gladi. Znanstvenici su zaključili da je vjerojatni razlog za takvo zbunjujuće ponašanje pčela pesticid koje se miješa u sredstvo za zaštitu biljaka i koji je baziran na neonikotinoidu.

Sličnog sastava kao i nikotin u cigaretama, djeluje na pčele poput droge koje čak postaju “ovisne” i traže polja koja su tretirana tim pesticidom.

“Kao članica Intergrupe Europskog parlamenta za klimatske promjene, biološku raznolikost i održivi razvoj pozdravljam podršku država članica prijedlogu Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida (…).

Smanjenje broja medonosnih pčela i divljih oprašivača ima negativan učinak na poljoprivredu, proizvodnju i sigurnost hrane, ali i na biološku raznolikost i ekosustave, a njihovoj ranjivosti doprinosi i korištenje pojedinih aktivnih tvari u pesticidima poput neonikotinoida.

Koliko su pčele i pčelarski sektor važni Europskom parlamentu govori i nedavno prihvaćeno ‘Izvješće o mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU-a’ na koje su usvojena i moja 43 amandmana.

U Izvješću je ukazano na važnost da se dugoročno zdravlje i održivost pčelarskog sektora u Europi oslanja na jamčenje zdravlja i održivosti lokalnih ekotipova, ali i na zabrani onih djelatnih tvari u pesticidima, uključujući neonikotinoide i sistemske insekticide, za koje je znanstveno dokazano da ugrožavaju zdravlje pčela”, izjavila je za Hinu Marijana Petir.
 

(vecernji.hr)

Iako nije tako poznat kao med ili pelud, pčelinji propolis je proizvod kojeg proizvode pčele, a koji posjeduje mnoštvo zdravstvenih prednosti

Razne kulture su prepoznale nevjerojatna ljekovita svojstva ove smolne kombinacije sline, pčelinjeg voska i sapnice.

Budući da se od Grka do Asiraca koristio kao tretman za apsces kojeg su nanosili na rane (koje su zadobili u borbi) protiv infekcija, pčelinji propolis je uistinu čudotvorna tvar koju biste trebali imati u vašoj kućnoj ljekarni. Zašto? Pa, zato što je pčelinji propolis moćan prirodni antibiotik.

Postoji više od stotinu korisnih spojeva prisutnih u pčelinjem propolisu. Ova raznolikost i obilje spojeva pridonijela je da pčelinji propolis ima značajna antimikrobna, antioksidativna, antibakterijska i antifungalna svojstva.

“Ova svojstva djeluju pri podizanju prirodne otpornosti tijela na bolesti poticanjem i pomlađivanjem vlastitog imunološkog sustava”, objasnio je herbalist James Green.

“Slina se aktivira smolama, a kako se slina kontinuirano proguta, učinkovito raspodjeljuje antimikrobne komponente propolisa kroz grlo i na susjedna područja.”

Kao takva, ova tvar je testirana i otkrivena te prikladna za liječenje brojnih zdravstvenih stanja. Pčelinji propolis također sprečava infekcija srednjeg uha i infekcije dišnih puteva kod djece, a može čak ublažiti simptome prehlade.

Više od toga, međutim, pčelinji propolis također se pokazao kao bolji lijek u liječenju genitalnog herpesa od uobičajeno korištenog lijeka.

Imuni učinci pčelinjeg propolisa su takvi da mogu ubrzati zacjeljivanje rana i modrica, spriječava rast Candide, pa čak i zaustavlja aktivnost strep bakterije. Oni koji su proveli studije antibakterijskih učinaka pčelinjeg propolisa čak su napisali da se ta tvar može potencijalno “koristiti u razvoju alternativnih proizvoda za liječenje mikrobnih infekcija”.

Druge prednosti pčelinjeg propolisa

Naravno, to nije sve što pčelinji propolis može učiniti. Evo još neke zdravstvene koristi povezane sa pčelinim propolisom:

- Pčelinji propolis može igrati ulogu u dobrom oralnom zdravlju – Zahvaljujući impresivnom rasponu kvaliteta koje promiču zdravlje, pčelinji propolis može vam pomoći u postizanju izuzetnog oralnog zdravlja. Koristite ga za liječenje parodontitisa i gingivitisa, a dobiveni rezultati su vrlo pozitivni. Neki su istraživači čak izjavili da može potaknuti rast zubne pulpe, hrskavice i koštanog tkiva.

- Pčelinji propolis može poboljšati zdravlje vaše kože – flavonoidi u pčelinjem propolisu mogu štititi vašu kožu od bakterija i boriti se protiv iritacije kože. Kao drugo, pčelinji propolis sadrži minerale koji pomažu obnoviti i hraniti kožu. Zbog toga, pčelinji propolis može uvelike pogodovati onima koji se bore s psorijazom, ekcemom, piodermom i različitim drugim kožnim stanjima. Možete čak iskoristiti pčelinji propolis da biste se oslobodili bradavica.

- Pčelinji propolis je izvrsan za vaše srce – Tirozin hidroksilaza je enzim koji može obuzdati proizvodnju dušikovog oksida, što dovodi do problema sa zdravljem srca. Pčelinji propolis može smanjiti aktivnost tirozin hidroksilaze, ustabiliti krvni tlak i smanjiti rizik od hipertenzije.

- Pčelinji propolis može ublažiti alergije – brazilski istraživači su otkrili da pčelinji propolis ima sposobnost zaustaviti oslobađanje histaminika, kemikalije koje uzrokuju mnoge simptome alergija (poput kihanja ili curenja nosa). Kao bonus, jedna od glavnih prednosti koje pčelinji propolis ima nad antihistaminicima je da ne uzrokuje iritantne nuspojave kod alergijskih bolesnika.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

“Zločinačka Monsantova poslovna praksa” provodi depopulaciju planete, “jednu po jednu životinjsku vrstu u isto vrijeme”, kaže Morgan Freeman koji upozorava da treba poduzeti akciju protiv tvrtke da bi ljudska rasa preživjela

Ne samo da je Monsanto dobio monopol nad svjetskom opskrbom hranom, već prema Morgan Freemanu, njegovi proizvodi uzrokuju devastaciju među ljudima, divljim životinjama i okolišu općenito.

“Monsanto aktivno uništava pčele i igra se Boga, pokušavajući napisati nova pravila prirode, sve u svrhu pohlepe”, objasnio je Mogran Freeman, koji je istaknuo da genetski modificirani organizmi (GMO), Monsantov kruh i maslac “brišu pčele sa ove zemlje.”

“Pčele su odgovorne za oprašivanje mnogih usjeva o kojima je ovisno čovječanstvo”, rekao je Morgan Freeman, upozoravajući “da posljedice za ljudsku rasu neće biti ugodne.”

No, za razliku od mnogih holivudskih zvijezda, Freeman se ne bavi samo sa praznim pričama bez da radi ništa vrijedno u stvarnom svijetu. Morgan Freeman je zaprljao ruke i igra svoju ulogu u borbi protiv Monsanta.

U nastojanju da pomogne rastu populacije malih oprašivača, glumac je pretvorio svoj ranč od 124 jutara u državi Mississippi u utočište za divlje pčele. Unajmio je vrtlare, posadio stotine cvjetnih stabala i napunio mnogo hektara sa djetelinom.

“Krenuvši sa sa 26 košnica, glumac se pretvorio u iskusnog pčelara. Važno je da je postavio strogu zabranu “uništavanja života” kojeg provodi Monsanto sa svojim proizvodima.

Djela govore više od riječi

Svojim djelovanjem, Freeman je jasno pokazao svoju ljubav i suosjećanje za životinje i okoliš. Glumac se pojavio u epizodi showa “Larry King Now” prošle godine, gdje je istaknuo odgovornost koju ljudi imaju u uznemirujućem padu populacije pčela.

Tijekom nastupa, King je pitao Freemana: “Biste li okrivili Monsanto za proizvodnju njihovog Roundup-a ili vladu zbog njihovih lažnih pravila o pesticidima?”

Sa emocijama u glasu, Freeman je odgovorio: “Oboje – bilo je zastrašujuće gledati gubitke pčelinjih kolonija, osobito u ovoj zemlji … do te mjere da znanstvenici sada govore da je to opasno po ljude.”

Glumac je također rekao da bi masovno izumiranje pčela trebalo služiti kao strašno upozorenje čovječanstvu, uspoređujući smrt pčela sa “kanarincem u rudniku”.

Prije mnogo godina, prije današnje napredne tehnologije u rudarstvu, kanarinci su služili za otkrivanje otrovnih plinova poput metana u rudnicima. U krletci su kanarinci bili smješteni u rudnike, a zatim se promatralo njihovo ponašanje.

Kada bi količina plina dosegla otrovnu razinu, kanarinci bi se ili razboljeli, počeli pjevati glasnije ili umrli, što je ukazivalo da bi radnici trebali izaći iz rudnika.

Implikacije izmiranja pčela su vjerojatno teže i veće nego što većina ljudi shvaća i misli.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Po prvi put u povijesti pčele su dodane na popis ugroženih vrsta

Navodi se da je znanstveni genij našeg doba Albert Einstein jednom rekao: “Ako nestanu pčele sa površine Zemlje, čovječanstvo će imati samo još četiri godine života”.

Posljednjih desetljeća povećana uporaba pesticida rezultirala je oštrim padom pčelinje populacije.

Nemati pčele ne znači samo nemati med ili pčelinji vosak. To također znači da nema hrane, da nema životinja, povrća, biljaka, cvijeta ili meda.

Ne morate biti genije da vidite sve to. Ali, trebate biti genije da maknete tu opasnost i nadolazeću propast izvan vremenskog okvira.

Studije su pokazale povezanost između neonikotinoidnog insekticida i nazadovanja pčelinjih populacija.

Dana 22. rujna je američki bumbar predložen od strane Ameirčke oganizacije za ribu i divljač da se stavi na popis ugroženih vrsta.

Ovo je poziv za buđenje ljudi u svezi problema uništavanja staništa i korištenja pesticida – posebno neonikotinoida – jer će se uskoro autohtona pčela prvi put u kontinentalnom dijelu SAD službeno predložiti za listu ugroženih vrsta.

Međutim, što se tiče pčela, to je samo vrh ledenog brijega.

Iako stanje bumbara napokon dobiva javnu pažnju koju zaslužuje, druge autohtoni pčele su na brzom putu do izumiranja i već su proglašene ugroženima.

Dana 30. rujna, po prvi puta u povijesti, pčele su staviljene na popis ugroženih vrsta.

Sedam vrsta havajske žuto-lice pčele roda Hylaeus, jednom od najzastupljenijih insekata na tropskim otocima, sada su tako rijetke da su jedna od najmanje zastupljenih oprašivača u toj saveznoj državi.

“Ono što smo vidjeli doista je da je situacija sa pčelama puno gora nego što smo mislili”, kaže Cynthia King, entomolog sa Havajskog Odjela šumarstva i životinjskog svijeta.

Društvo Xerces, neprofitna grupa posvećena zaštiti beskralješnjaka i njihovih staništa, podnijela je zahtjev 2010. godine kako bi se zaštitila sedam vrsta žuto-lice pčele, tako nazvana po zlatnoj oznaci između očiju mužjaka.

Ta sićušna, lijepa stvorenja su od ključne važnosti za oprašivanje izvornih cvjetnica i jedinstvenog otočnog ekosustava Havaja.

Tijekom milijuna godina, pčele i određeni cvjetovi su razvili specijalizirane biljne oprašivačke interakcije u kojima oba organizma izvlače korist. Ako pčele nestanu, neke cvjetnice i biljke bi također mogle nestati i to ima domino efekt u ekosustavu.

Predugo su korporativni poticatelji otrovnih kemikalija, kao što su Bayer i Monsanto, zajedno sa svojim partnerima u federalnim agencijama, skrivali i umanjivali znanost o neonikotinoidima.

Iako su brojni pripravci dobili žig ta odobrenje, osiguravajući milijarde profita i mita, okoliš i zdravlje ljudi su bili žrtve.

Dolazi vrijeme kada će gubitak staništa pčela postajati sve veći, a korištenje pesticida mora postati naslovnica u vijestima, prije nego se probudimo iz ovog zlog sna i shvatimo da su ova korisna stvorenja otišla zauvijek, a s njima i stabilnost našeg prehrambenog sustava i prirodnog ekosustava.
 
NoviSvjetskiPoredak.com