Pravoslavna crkva Ukrajine traži duhovno razdvajanje od Rusije. Ukrajina je pozvala patrijarha Bartolomeja iz Konstantinopola da joj odobri neovisnost od ruske pravoslavne crkve

To bi bio veliki udarac Rusiji, gdje crkva igra važnu ulogu u politici.

Vladike u Moskvi i Kijevu čekaju ključnu odluku o tome hoće li Ukrajina dobiti priznatu autokefalnu crkvu, čime bi se završila ruska vjerska nadležnost u toj zemlji i uzdrmao pravoslavni svijet

Ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej, “prvi među jednakima” među pravoslavnim čelnicima, trebao bi u idućim mjesecima donijeti odluku o ukrajinskom zahtjevu da prekine duhovne veze s Moskvom.

U pozadini kijevskog zahtjeva četiri je godine dug sukob između Ukrajine i proruskih pobunjenika na istoku države zbog kojih se velik broj Ukrajinaca odrekao Ruske Pravoslavne Crkve.

Ruski patrijarh Kiril mogućnost odvajanja ukrajinske crkve od Moskve naziva “katastrofom za cijelo pravoslavlje”.

Kiril će se ovoga vikenda sastati s Bartolomejem u Istanbulu i pokušati spriječiti da se to dogodi.

Pravoslavna crkva u Ukrajini podijeljena je na one koji iskazuju vjernost Moskvi i one koji su odani nepriznatom kijevskom patrijarhu Filaretu.

Iako je Carigradska patrijaršija najstarija pravoslavna crkva, ona u Moskvi je najmoćnija i ima najveći broj vjernika.

Još uvijek nije jasno što bi u praksi značilo priznanje autokefalnosti ukrajinskoj crkvi.

Ruski vjerski stručnjak Andrej Desnicki kaže kako “nitko ne zna” koliko bi crkvi Moskva izgubila u tom slučaju. No, eksperti se slažu da bi to svakako bio udarac za ruski duhovni autoritet u pravoslavnom svijetu.

Ukrajinci tvrde da je Bartolomej već odlučio

Ukrajinski parlament u travnju je podržao zahtjev kijevske crkve patrijarhu Bartolomeju da se država vrati pod njegovo duhovno vodstvo.

Istaknute su srednjovjekovne veze Kijeva i Carigrada i naglašeno kako je kršćanstvo u ukrajinsku prijestolnicu u 10. stoljeću stiglo baš iz tog grada, današnjeg Istanbula, prije no što se 1686. okrenulo Moskovskoj patrijaršiji.

I svećenici i političari u Ukrajini tvrde da je Bartolomej već odlučio priznati Kijevsku patrijaršiju i čeka se da to objavi.

Izvor iz ukrajinske vlade otkrio je AFP-u da je Kijev “na samom finišu” stvaranja neovisne crkve i da se “sve strane pripremaju na to”.

No, dodao je da Ukrajina očekuje “poteškoće” koje će ovog tjedna proizaći iz sastanka dvojice patrijarha.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko također je nedavno pojačao svoju retoriku protiv krila ukrajinske crkve vjernog Moskvi.

Sastanak usporediv sa summitom Trumpa i Putina

A ono je, pak, kritiziralo uplitanje ukrajinskog parlamenta u vjerska pitanja. “Ne želimo da se crkva koristi u geopolitičkoj borbi”, istaknuo je otac Mikolaj Danilevič, glasnogovrnik Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije.

On ustrajno tvrdi da njegovo krilo crkve nije “podređeno” Moskvi nego je samo povezano s njom.

Ruski vjerski stručnjak Roman Lunkin tvrdi kako patrijarh Kiril od 2014. igra “iznimno opreznu” ulogu u moskovskoj ukrajinskoj crkvi kako ne bi pojačao proturuske osjećaje. Lunkin naglašava kako RPC nikad ne šalje izravno pomoć proruskim separatističkim vlastima u istočnoj Ukrajini te da je ostavila crkve na anektiranom poluotoku Krimu pod jurisdikcijom kijevskog krila.

Danilevič je otkrio kako njegova crkva očekuje da će patrijarh Kiril poboljšati odnose s Carigradom i riješiti ukrajinsko pitanje.

“Za crkvu je ovaj susret poput Putinovog summita s Trumpom”, rekao je glasnogovornik, referirajući se na povijesni sastanak ruskog i američkog predsjednika u srpnju u Helsinkiju.

Napeti odnosi

Lunkin odnos između Kirila i Bartolomeja opisuje “napetim”.

Ključni trenutak bio je kad je Kiril 2016. zaobišao summit pravoslavnih čelnika na Kreti, prvi u više od tisuću godina, vjerojatno jer je jedna od tema bila i ukrajinsko pitanje.

Moskva i dalje nije oprostila Carigradu što je preuzeo dio estonske pravoslavne crkve nakon pada Sovjetskog saveza, kaže Lunkin.

Rusija Batrolomeju također zamjera na vezama s crkvama ukrajinske dijaspore u Kanadi i Sjedinjenim Državama koje su odane Kijevu.

Lunkin ukrajinski problem naziva “osobnom” krizom patrijarha Kirila.

Desnicki ne odbacuje da će Ruska Pravoslavna Crkva pozvati Kremlj da “iskoristi svoj utjecaj” na turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da stvori pritisak na patrijarha Bartolomeja koji se u pitanjima sigurnosti oslanja na tursku državu.

Ruski mitropolit Ilarion je prošli mjesec za ruske državne medije rekao kako bi odvajanje ukrajinske crkve od Moskve bilo “slično crkvenom raskolu 1054.”, referirajući se na događaj kojim su se odvojile Katolička i Pravoslavna Crkva.

“Za Rusku crkvu ovo je vrsta vjerskog Majdana”, zaključio je Desnicki, uspoređujući ovaj vjerski sukob s prosvjedima na središnjem kijevskom trgu 2014. nakon kojih je zbačen proruski predsjednik Viktor Janukovič i koji su na kraju rezultirali ratom u Ukrajini.
 
(jutarnji.hr)