“Ovdje smo kao u Bagdadu, a ne u Stockholmu” – rekla je stanovnica Švedskog grada

“Švedska više neće biti zemlja s ljudima plave kose i plavih očiju”, očajan je vođa protueuropskih Švedskih demokrata.

Prema izlaznim anketama, druga s 19,2 posto glasova je desničarska protueuropska stranka Švedski demokrati Jimmiea Åkessona (39), a treća je stranka Umjerenih konzervativaca čelnika Ulfa Kristerssona s 19 posto glasova.

I u Švedskoj, koja je do 19. stoljeća bila jedna od najsiromašnijih zemalja, a sada je među prvih 20 u svijetu po dohotku po stanovniku i ima socijalnu državu koja je primjer svijetu, u porastu je konsenzus prema protueuropskoj i suverenističkoj stranci.

Pad vladajućih

No, na nekim izbornim mjestima došlo je do sučeljavanja desničara iz Pokreta nordijskog otpora koji su upali na izborna mjesta u Bodenu, Ludviku i Kungalvu. Prema listu Svenska Dagbladet predstavnici druge krajnje desničarske stranke Alternativa za Švedsku tvitovima su prekršili izbornu šutnju.

No, neminovni je uspjeh Švedskih demokrata, stranke osnovana 1988. (i s članovima neonacističkih pokreta) i koja je proživjela više promjena, neće moći sastaviti vladu, jer je s manje od šest posto glasova prije osam godina došla najprije na 13% glasova 2014., a sada se približila 20 postotnom konsenzusu.

Istina, točni rezultati će se tek znati nakon prebrojavanja listića, tim više što dva exit polla daju dvije različite vrijednosti za Švedske demokrate. Šveđani, kojih ima nešto manje od 10 milijun, a na birališta je pozvano oko 7,5 milijuna izabrali su 349 parlamentaraca, a parlament (Riksdag) će izabrati novu vladu.

No, bit će teško sastaviti vladu bez “pomoći” neke stranke iz suprotne koalicije. Naime, ni koalicija lijevog centra (Zeleni, Ljevica, Socijaldemokrati), kao ni koalicija desnog centra (Umjereni konzervativci, Centar, Liberali i Demokršćani) neće, čini se, dobiti više od 40% glasova. Desni centar je po izlaznim anketama na 39,6, a lijevi centar na 39,4 posto glasova.

A, obje koalicije najavile su kako nemaju namjeru sastaviti vladu s desničarima čelnika Åkessona. Pitanje izbjeglica kojih je 2015. u Švedsku stiglo 163 tisuće, bilo je ključno u predizbornoj kampanji, premda se govorilo i o socijalnoj državi i porezima.

Počevši od 2016. uvedene su strože mjere za prihvat stranaca i od tada nije ih ušlo više od 25 tisuća godišnje, ali njihov život u Švedskoj je i dalje ključna tema političke rasprave.

Zdravstvo je prioritet

“Švedska neće biti više zemlja s ljudima plave kose i plavih očiju”, kazao je Åkesson i optužio vladu da nije učinila dovoljno da integrira strance. Mnogi listovi pišu reportaže iz gradskih predgrađa, kao što je Alby u predgrađu Stockholma, gdje žive muslimani i u koja rijetko ulazi i policija. “Ovdje smo u Bagdadu, a ne u Stockholmu”, kaže jedna stanovnica predgrađa.

Bez obzira na to što je migracija dominirala političkom raspravom, za Šveđane je to pitanje tek na trećem mjestu. Zanimljivo je da je u državi uzoru glede socijalne skrbi najvažnije pitanje zdravstvo, pa školstvo. Šveđani se žale na predugo čekanje, kao i na nedostatne uvjete rada u zdravstvu.

Glede školstva, premda je 47% mladih između 25 i 34 godine fakultetski obrazovano, te što Švedska troši čak 7 % BNP-a za školstvo, ocjenjuju rezultate studenata lošima pošto su pali na 14 mjesto po testu PISA. 
Oni koji su glasovali za Švedske demokrate nisu glasovali samo protiv izbjeglica, već i protiv EU, a to je ono što najviše zabrinjava tradicionalne stranke.
 
(vecernji.hr)

Utjecaj rezultata pretraživanja dovoljno je jak da presudi američke izbore, ali uskoro i parlamentarne izbore u Hrvatskoj

Američki psiholog dr. Robert Epstein, bivši glavni urednik časopisa Psychology Today i voditelj istraživanja na Američkom institutu za bihevioralna istraživanja i tehnologiju, godinama radi na projektu kojim se želi utvrditi koliko Google zaista utječe na odluke i mišljenja svojih korisnika.

Na portalu Politico.com napisao je intrigantan članak o dosadašnjim otkrićima te studije. Dr. Epstein tvrdi da je Google ima toliki utjecaj na mišljenje ljudi, da bi mogao doslovno presuditi o pobjedniku na američkim predsjedničkim izborima 2016.

Na tim izborima, piše Epstein, TV reklame, govori i kampanje neće imati ni izbliza toliki utjecaj koliki će imati “Gogleove tajne odluke za koje nitko – osim možda mene i nekoliko opskurnih istraživača – ne zna kako funkcioniraju.”

1. Google je najutjecajnija tvrtka u povijesti

Višegodišnje istraživanje centra dr. Epsteina prati utjecaj Googlea na široki raspon mišljenja i uvjerenja korisnika. Te podatke uspoređuje s utjecajem najmoćnijih kompanijama u povijesti. Google je, tvrdi dr. Epstein, u zadnjih nekoliko godina eksponencijalno jačao i sada je najmoćnija kompanija ikad.

2. Može mijenjati preferencije neodlučnih birača

Njihovi algoritmi za pretraživanje s lakoćom mogu mijenjati preferencije neodlučnih birača. Google može promijeniti mišljenje 20 posto takvih neodlučnih birača, a u nekim demografskim skupinama i 80 posto, s tim da nitko od korisnika neće biti svjestan da netko manipulira njime. Eksperimente koji su to pokazali dr. Epstein je vodio s kolegom Ronaldom E. Robertsonom.

Ako se uzme u obzir da se većina izbora dobiva malom razlikom, Google teoretski već sada može utjecati na 25 posto izbora u svijetu. U Sjedinjenim Državama prosječna razlika u broju glasova je manja od 7,6 posto, a 2012. je bila 3,9, što je duboko u zoni u Googleova utjecaja.

3. Googleov utjecaj temelji se na tri stvari

Stručnjaci iz tima dr. Epsteina ustanovili su najmanje tri načina na koje Google, bez posebne namjere uprave kompanije, može oblikovati, a možda i odlučiti američke predsjedničke izbore iduće godine.

4. Promjenama algoritama za pretraživanje…

Zaposlenici Googlea koji stalno unapređuju algoritme za pretraživanje praktički manipuliraju korisnike svake minute. Prilagodbe koje čine na izvjestan način utječu na sliku svijeta koju posreduje internet i tako utječu na mišljenja. Testiranja su pokazala da je utjecaj na preferencije neopredijeljenih birača zamjetan. Znanstvenici su taj efekt nazvali SEME (Search Engine Manipulation Effect) i tvrde da je riječ o jednom od najvećih bihevioralnih učinaka koje su ikad otkrili.

…činjenici da je utjecaj nevidljiv…

Nove studija objavljena u publikaciji Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), sadrži rezultate pet eksperimenata na 4500 ispitanika u dvije zemlje. Budući da je utjecaj tražilice gotovo nevidljiv kao oblik društvenog utjecaja, da je toliko velik i nema specifičnih zakona na svijetu kojima bi se Google spriječilo da koristi tu tehniku, dr. Epstein i njegovi suradnici tvrde da je SEME prijetnja demokratskom sustavu.

…i tajnosti procesa unapređivanja algoritama

Prema Google Trendsu, Donald Trump je prema aktivnosti na tražilicama pretekao ostale kandidate u 47 od 50 američkih saveznih država. Pitanje je može li ga ta aktivnosti pogurati naprijed i u regularnim anketama i u konačnici mu donijeti veću podršku birača. Mnogo će ovisti o tome kako Googleovi programeri budu podešavali numeričke vrijednosti u algoritmima tražilice, tvrdi dr. Epstein. Google tvrdi da algoritme prilagođava 600 puta godišnje ali proces je tajan tako da kandidati čak i kad bi htjeli vjerojatno ne bi mogli imati izravan utjecaj na to.

5. Google može povećati podršku i 63 posto

Tim dr. Epsteina u svojim je eksperimentima uspio putem pretraživanja povećati podršku svakom kandidatu u rasponu od 37 do 63 posto nakon samo jednog navrata pretraživanja. Utjecaj učestalog pregledavanja pristranih rezultata pretraživanja u nekoliko tjedana ili mjeseci, nesumnjivo bi bio i veći, tvrde.

6. Već rangiranje rezultata utječe na mišljenje

U osnovnom eksperimetnu, sudionici su nasumce svrstavani u jednu od tri skupine u kojoj su rezultati pretraživanja bili u korist kandidata A, kandidata B ili nijednog kandidata. Sudionici su dobili kratki prikaz svakog kandidata a zatim su ih pitali koliko im se kandidati sviđaju i vjeruju li im, te za kojega bi glasali.

Zatim su ih pustili da 15 minuta sami guglaju kandidate, ali je tražilica bila manipulirana. Svaka skupina mogla je vidjeti istih 30 rezultata pretraživanja, svi su bili linkovi na stvarne web stranice kandidata s prošlih izbora. Od grupe do grupe razlikovao se samo poredak rezultata istraživanja. Ljudi su mogli kliknuti na koji god rezultat žele i pregledavati stranice isto kao na Googleovoj tražilici. Kad su ispitanici završili pretraživanje, ponovno su ih pitali za koga bi glasali i odgovori su bili drugačiji nego na početku. Mijenjali su se i povjerenje i simpatije i odluke o glasanju.

7. Teze studije potvrdile su se na izborima u Indiji

Dr. Epstein piše da je još zanimljiviji dio istraživanja proveden na više od 2000 neopredijeljenih birača u Indiji, tijekom parlamentarnih izbora 2014, najmasovnijih demokratskih izbora u povijesti na koje je izišlo 480 milijuna ljudi. Cilj eksperimenta bio je testiranje teorije u stvarnom životu. Biračima su kandidati bili dobro poznati i svakodnevno su ih bombardirali predizbornom retorikom, ali i tu je poredak rezultata pretraživanja na Googleu promijenio mišljenje više od 20 posto neopredijeljenih birača, a u nekim skupinama i više od 60 posto. Googleovi dnevni podaci pokazali su da su korisnici Googleova pretraživača 25 dana uzastopno najviše pretraživali Narendru Modi, koji je na kraju pobijedio na izborima. Korelacija nije dokazana.

Što Google kaže na sve?

Prema odgovoru koji citira dr. Epstein, Google je takozvani SEME efekt svoje tražilice komentirao na slijedeći način: “S obzirom da su relevantni odgovori od samoga početka temelj Googleova pristupa pretraživanju, svaka promjena smjera umanjila bi povjerenje korisnika u naše rezultate i kompaniju.”
 
(telegram.hr/uredio:nsp)