Samo osam ljudi posjeduje bogatstvo koliko i 3,6 milijardi ljudi na planeti, odnosno polovica svjetske populacije, pokazali su danas objavljeni rezultati analize humanitarne organizacije “Oxfam”

Svih osam bogataša su muškarci, a “Oxfam” je za svoju analizu iskoristio “Forbesovu” listu milijardera iz ožujka 2016. godine prema kojoj osmorku čine osnivač “Microsofta” Bill Gates, s neto bogatstvom od 75 milijardi dolara, osnivač španjolske modne kuće “Inditeks “Amansio Ortega i investitor Warren Buffett, prenosi agencija AP.

Za njima slijede meksički poslovni magnat Carlos Slim, direktor “Amazona” Jeff Bezos, osnivač “Facebooka” Mark Zuckerberg, suosnivač “Oraclea” Larry Ellison i bivši gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg.

Predstavljajući izvješće uoči sutrašnjeg godišnjeg okupljanja globalne političke i poslovne elite u švicarskom mondenom odmaralištu Davos, “Oxfam” je saopštio da je jaz između superbogatih i siromašnih veći nego ikad, zbog čega je apelirao na svjetske lidere da poduzmu akcije kako bi riješili problem.

Ukoliko do toga ne dođe, kako upozoravaju iz “Oxfama”, bijes javnosti prema takvoj vrsti nejednakosti će nastaviti rasti, uzrokujući seizmičke političke promjene nalik prošlogodišnjem izboru Donalda Trumpa za predsjednika SAD i odluci Velike Britanije da istupi iz Europske unije.

“Šokantno je da tolika količina bogatstva bude u rukama nekolicine, u trenutku kada jedan od desetoro ljudi na planetu živi s manje od dva dolara dnevno”, izjavila je direktorica “Oxfam Internationala” Winnie Byanyima.

Isti izvještaj “Oxfama” od prije godinu dana je pokazao da najbogatijih 62 posto ljudi na planeti ima jednako bogatstvo kao i najsiromašnija polovica svjetske populacije. Oxfam navodi da je kriza nejednakosti u svijetu veća nego što smo se ikada bojali.
 
(sputniknews.com)

Mislim da je nakon ovih podataka postalo jasno gdje je novac? Također, trebalo bio biti jasnije i gdje je znanje, spoznaja, istina i sloboda? U rukama vrhuške!

Ako još niste postali svjesni da je kapitalizam uređenje koje je stvoreno da bi samo mala vrhuška živjela, dok ostatak čovječanstva preživljava i njima osigurava i više nego lagodan život, vrijeme je da razmislite.

Međunarodna organizacija Oxfram provela je istraživanje u kojem je došla do vrlo šokantnih podataka. Naime, najnovije izviješće Oxfama pokazalo je kako 62 najbogatija čovjeka na svijetu u svojim rukama drže bogatstvo polovice svjetskog stanovništva, odnosno da 62 pojedinaca posjeduju bogatstvo 3 i pol milijarde ljudi, što je pola od ukupne svjetske populacije.

Zastrašujuća u cijeloj priči jest činjenica da je isto istraživanje 2010. godine pokazalo da 388 ljudi na svijetu drži to bogatstvo, dok su u samo šest godina došli na 62 čovjeka. Drugim riječima, pokazali su da je siromaštvo u međuvremenu produbljeno – do kraja, dok je broj ljudi koji se bogate – smanjen, odnosno centraliziran.

Naime, najsiromašnija polovica svjetske populacije, 3,6 milijardi ljudi, osiromašila je u međuvremenu čak 41 posto od 2010. godine, točnije, ono je manje za bilijun dolara. Dok je ta ogromna masa ljudi postala još siromašnija u posljednjih pet godina, bogatstvo najbogatijih 62 milijardera na planetu poraslo je za više od pola bilijuna dolara i trenutno iznosi 1,76 bilijuna dolara. Izvješće Međunarodne organizacije Oxfam, ističe kako je jaz između najbogatijih i najsiromašnijih u svijetu porastao i samo u posljednjih godinu dana, prenosi Independent. I to nikome nije važno? Idemo dalje… Ali kuda?

No, to nije sve, Oxfam također dokazuje da je cijeli sustav zapravo naklonjen upravo toj vrhuški ljudi kojima su od 1970-ih do danas u 30 najbogatijih zemalja svijeta smanjeni porezi na bogatstvo. To zapravo znači da najbogatiji ljudi plaćaju najmanje poreza. Zapravo, ovo je istraživanje zapanjujuće jer jasno govori da se polovica čitavoga bogatstva nalazi u rukama 62 čovjeka koji zapravo stanu u jedan autobus.

Također, prije dvije godine Swis Federal Institut u Zurichu objavio je studiju pod nazivom ‘Mreža globalne kontrole’ koja je pak pokazala da svijet pokreće ni manje ni više nego 147 tvrtki, od kojih su 90 posto banke u vlasništvu određenih pojedinaca.

Nadalje, Znanstvenici sa Sveučilišta u Montrealu u Kanadi otkrili su da je sva znanstvena literatura na svijetu objavljena između 1973. i 2013. godine pod kontrolom samo šest izdavača, odnosno kompanija koje se bave izdavaštvom znanstvene literature! Mislim da je nakon ovih podataka postalo jasno gdje je novac. Također, trebalo bio biti jasnije i gdje je znanje, spoznaja, istina i sloboda? U rukama vrhuške!

Mnogi ljudi unatoč ovim šokantnim i javno prikazanim podatcima još uvijek ne vjeruju u postojanje jednog novog svjetskog poretka koji živi na uštrb cijelog planeta.

Često se ljudima ne da vjerovati da su upravo oni robovi preko čijeg se znoja, krvi i života milijuni slijevaju u džepove elite koji zapravo ne rade ništa osim što svakog dana donose odluke koje se odnose na baš svakog čovjeka na planetu. Vi o tome ne znate ništa, samo promatrate plodove neimaštine, insceniranog nezadovoljstva i sveopćeg društvenog kaosa, jada i bijede. Istina je naime, da je kapitalističko uređenje društva smišljeno upravo na toj viziji, viziji robovlasničkog društva.

Ljudima se daje privid demokracije i privid nekog odlučivanja, iako je sve to pomno osmišljen plan totalitarnog sustava iza kojeg stoje pojedinci dovoljno inteligentni da od čovječanstva naprave ušutkane zombije. (Nešto kao moderni Hitler). Pitate se gdje je vaš novac i zašto unatoč cjeloživotnom radu nemate za pristojan i dostojanstven život? Ovo vam izviješće daje odgovor.

Vaš zarađeni novac, vaša inteligencija, vaš životni trud i vaše postojanje unovčeno je i predano onima koji kroje ovaj sustav. Na nama je da progledamo, osvijestimo se i naposljetku djelujemo. To nije sustav za koji smo se borili, zar ne? To je sustav krvopija koji može djelovati zbog vašeg povjerenja. Vaše povjerenje održava sustav na životu zato i imamo na Vlasti oligarhe, tehnokrate, ljude koji vole novac, one koji ne osjećaju stvarnost! Isprane mozgove i izopačene ličnosti.

‘Ljude koje vole novac potrebno je prognati iz politike, potpuno izbaciti’ rekao je svojevremeno bivši urugvajski predsjednik Jose Mujica koji je ujedno i bio najsiromašniji predsjednik na svijetu, čime je detektirao srž problema oligarhijske vladavine koje mnogi nisu svjesni.

‘Izmislili su tu demokraciju gdje većina odlučuje, a većina je siromašnih. Po tom bi i predstavnici naroda trebali biti siromašni’, rekao je Mujica te dodao: ‘Potjerajte ih s vlasti, probudite se, bogati su opasni za politiku. Njima čovjek nije bitan’.

Činjenica je da u trenutku kada mase skrenu s iluzionarnog puta u koji su nas implementirali, sustav pada, iluzija pada, i to je jedini način na koji se ovo nečovječno iživljavanje nad ljudskim rodom može završiti. Vaše nepovjerenje njihov je najveći strah jer to je dokaz da ljudi počinju misliti.

Iz tog bi se straha svašta moglo izroditi pa tako svakodnevno svjedočimo zakonima koji u potpunosti žele kontrolirati sve, svakog pojedinca i svaku dušu. No, taj sustav ne može još dugo opstati s obzirom na to da je već i sada svojim djelovanjem na samom vrhuncu. Kao i svaki drugi totalitaristički pokušaj porobljavanja, past će od sebe jer ljudi nisu stvoreni da služe nego da slave.
 
(dnevno.hr/uredio:NSP)

Od “financijske represije”, najmoćniji ljudi su postali još snažniji i bogatiji

Izvještaj agencije Oxfam je utvrdio u 2015. godini da 80 ljudi ima toliko bogatstvo kao 1/2 čovječanstva, a nekoliko mjeseci kasnije je Forbes izjavio je broj pao na 67.

Mnogi od nas se pitaju tko su točno ti ljudi, ali sada je popis došao i u javnost.

To su isti ljudi, vrlo vjerojatno, koji “filtiraju” našu reprezentativnu demokraciju.

Osjećate li se neugodno zbog činjenice da su mnogi od tih ljudi povećali drastično svoje bogatstvo u vrijeme zadnje ekonomske krize, dok u isto vrijeme srednja klasa skuplja mrvice i “štedi”.

Osjećat ćete se neugodno sa spoznajom da im je politički utjecaj tih ljudi služio za povećanje svojeg bogatstvo i oslabljivanje propisa i zakona uz pomoć kojih su došli do ogromnih svota novca.

Pogledajte listu:

 
(preveo:mag.A.B./uredio:NSP)

Nejednakosti u bogatstvu približavaju se rekordnoj razini, barem kad je u pitanju SAD, no ni ostatak svijeta ne zaostaje

Prema istraživanju humanitarne organizacije Oxfam objavljeno je kako će 1% najbogatijih ljudi svijeta uskoro posjedovati više nego ostatak svjetskog stanovništva.

Izvještaj koji dokazuje da bogati postaju bogatiji objavljen je uoči Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu koji okuplja poslovne ljude i političare. Prema Oxfamu imetak 1% najbogatijih od 2009. do 2014. porastao je s 44% na 48% svjetskog bogatstva, a 2016 trebalo bi premašiti 50%. Istovremeno, u 2014. je 80% posto najsiromašnijih kontroliralo tek 5,5% posto ukupnog svjetskog bogatstva.

Istraživanje pokazuje da ostatak bogatstva posjeduju uglavnom ljudi koji su smješteni među 20% najbogatijih. Slična predviđanja krajem 2014. izdala je i švicarska bankarska kuća Credit Suisse. Oxfam je pozvao vlade da usvoje plan od sedam točaka kojim bi se među ostalim smanjila nejednakost, izbjeglo neplaćanje poreza kompanija i rast primanja radnika kako bi mogli udovoljiti osnovnim potrebama.

Pokazatelj je to rastuće globalne nejednakosti. Dok 1% posto najbogatijih stanovnika svijeta posjeduje polovinu ukupnog bogatstva, jedna od devet osoba nema dovoljno hrane, a više od milijardu ljudi živi od 1,25 dolara na dan.

“Ovaj izvještaj samo je najnoviji u nizu dokaza da je nejednakost dosegnula šokantne ekstreme i nastavlja rasti. Vrijeme je da globalni lideri modernog kapitalizma, zajedno s našim političarima, počnu mijenjati sustav kako bi ga učinili inkluzivnijim, jednakijim i održivijim”, poručuje Winnie Byanyima, izvršna direktorica Oxfama.

Najbogatiji u prosjeku imaju 2,7 milijuna dolara po osobi

Direktorica Oxfama Winnie Byanyima, koja ove godine sudjeluje u svojstvu supredsjedatelja na ekonomskom forumu U Davosu, iskoristit će svoju poziciju kako bi pozvala na hitnu akciju sa ciljem smanjenja nejednakosti, sprječavanja globalnih korporacija u izbjegavanju plaćanja poreza i postizanja dogovora o problemu klimatskih promjena.

Globalna elita posjeduje bogatsvo od 2,7 milijuna dolara po osobi, pokazuju podaci za 2014. godinu.

“Želimo li stavrno živjeti u svijetu u kojem 1% najbogatijih ima imovinu kao i mi svi ostali zajedno? Razina globalne nejednakosti zapanjuje, i usprkos tome što je ta tema prepoznata kao globalni problem, razlika između bogatih i siromašnih se povećava”, kaže Byanyima.

Oxfam je prošle godine na sastanku u Davosu iznio šokantan podatak da 85 najbogatijih ljudi na svijetu posjeduje jednako bogatsvo kao 3,5 milijardi najsiromašnijih. Ta brojka je sada pala na samo 80 osoba.

Oxfam predlaže sedam mjera kako bi se smanjila nejednakost u svijetu:

1. sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza

2. ulaganja u besplatno zdravstvo i školstvo

3. pravedna raspodjela poreznog tereta

4. uvođenje minimalne plaće

5. ujednačavanje plaća za iste poslove

6. uspostava adekvatne socijalne sigurnosti

7. postizanje globalnog sporazuma o borbi protiv nejednakosti
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(index,youtube.com/uredio:nsp)

Prehrambena industrija zapošljava više od milijardu ljudi, odnosno trećinu svjetske radne snage. U igri su tisuće igrača, ipak njih deset određuje pravila.

U izvješću iz 2013. godine pod nazivom “Iza brendova”, organizacija Oxfam govori o deset najutjecajnijih svjetskih korporacija, koje se bave proizvodnjom i prometom hrane i pića, i njihovom utjecaju na naše prehrambene navike, na ono što svakog dana stiže u naše tanjure , ali i o utjecaju na okoliš i odnosu prema radnicima.

Svih deset tvrtki imaju godišnje prihode koji se broje u desecima milijardi dolara, njih pet ima bar 50 milijardi u aktivi, a četiri je prošle godine imali profit veći od šest milijardi dolara.

Njih deset zapošljava više od milijun i pol ljudi, a još nekoliko milijuna radi za njih po ugovoru. Naravno, troše mnogo novca za marketing, a njih devet je među najvećih 100 oglašivača na svijetu.

Evo tko kontrolira svjetsku hranu:

Nestle

• Prihodi: 103,5 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 3 milijarde
• Profit: 11,2 milijarde
• Zaposlenih: 333.000
• Apsolutni gigant prehrambene industrije. Obrće najviše novca, zapošljava najviše ljudi, a među 8.000 brandova pod kapom tvrtke nalaze se Buitoni, Nestle i Delta sladoledi, vode Perrier i San Pelegrino … Oxfam navodi da je Nestle tvrtka s najvišim ocjenama u kategorijama transparentnosti, odnosa prema izvorima i klimatskim promjenama.

Unilever grupa

• Prihodi: 68,5 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 7,4 milijardi
• Profit: 6,7 milijardi
• Zaposlenih: 174.381
• Britansko-nizozemska grupa osim hrane i pića proizvodi i kozmetiku i kućnu kemiju. Ipak, hrana donosi polovicu prihoda ove tvrtke. Poznati brendovi su Lipton čajevi, Helmans majoneza, Knorr i američki favoriti Ben and Jerry sladoledi. Oxfam svrstava Unilver pri samom vrhu po pitanju odnosa prema radnicima i zaštiti čovjekove okoline.

PepsiCo Inc

• Prihodi: 66,4 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 2,5 milijarde
• Profit: 6,7 milijardi
• Zaposlenih: 274.000
• Iako poznata prije svega po napicima Pepsi, Mauntain Dew i Getorade, PepsiCo je vlasnik poznatih brendova Doritos i Kveker. Tvrtka se uvijek nalazi pri vrhu svih listi najjačih brendova, a u posljednje vrijeme sve više vodi računa o lansiranju zdravijih proizvoda.

Mondelez

• Prihodi: 35,5 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,9 milijardi
• Profit: 3,9 milijardi
• Zaposlenih: 107.000
• Iza ovog imena se praktično krije za mnoge poznatiji Kraft. Mondelez je nastao 2012. godine, kada je uprava Krafta odlučila da se podijeli na dvije tvrtke, a pod kapom Mondeleza su brendovi kao što su Cadbury, Oreo, Barney, Milka, Philadelphia, Toblerone … Iako se svrstava među najveće igrače, Oxfam je dodijelio niže ocjene za transparentnost i za politiku prema klimatskim promjenama.

Mars

• Prihodi: 33 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 2,2 milijardi
• Profit: nije objavljeno
• Zaposlenih: 60.000
• Mars je jedina privatna tvrtka od ovih deset iu obiteljskom je vlasništvu nekada najbogatije američke obitelji Mars. Osim poznatih “slatkih” brendova Mars, Snickers, M & M, Milky Way njihov je i riža Uncle Bens. Oxfam nije dodijelio visoke ocjene za odnos prema vodi i zemlji.

Kellogg

• Prihodi: 14,8 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,1 milijarda
• Profit: 1,8 milijardi
• Zaposlenih: 30.277
• Najmanja tvrtka po veličini prihoda, ali ne i po broju velikih brendova. Tu su brojne žitarice i čuveni Pringles, Kibler, Gardenburger, Pop tarts … Pri dnu liste “zelenih” među deset najvećih, ali je dobila dobre ocjene za napore smanjiti štetne emisije plinova prilikom proizvodnje i transporta robe.

General Mills

• Prihodi: 17,9 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,1 milijarda
• Profit: 1,8 milijardi
• Zaposlenih 43.000
• Kod nas malo poznata tvrtka, jedna je od najvećih u svijetu. General Mills je lider u trgovini brašnom u SAD, a vodi i vrlo poznate američke brandove kao što su Betty Crocker (deserti), Green Giant (zamrznuto povrće i voće) i Pilsberi (tijesto), ali i čuveni Cheerios. Oxfam ističe da je tvrtke nekada imala niske ocjene za odnos prema okolišu, ali da u posljednje vrijeme mijenja politiku prema proizvodnji i transportu robe kako bi se smanjile štetne emisije plinova.

Coca-Cola

• Prihodi: 46,9 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 3 milijarde
• Profit: 8,6 milijardi
• Zaposlenih 130.600
• Brend broj 1 u svijetu, uz 28,2 milijarde prodanih sanduka pića. O kompaniji ne treba trošiti previše riječi, a Oxfam je svrstava pri vrhu i za odnos prema okolišu, ali i za odnos prema pravima radnika.

Danone

• Prihodi: 29,3 milijardi
• Troškovi oglašavanja: 1,2 milijarde
• Profit: 2 milijarde
• Zaposlenih 104.643
• Čuvena francuska tvrtka odavno je raširila svoju mrežu na cijeli svijet, a dosad joj je najveće tržište bila Rusija. Najveći dio prihoda ubire uz titulu najvećeg svjetskog proizvođača mliječnih proizvoda, ali su tu i bebi hrana, kao i flaširana voda Evian. Oxfam je u društvo top 10 dodijelio visoke ocjene za transparentnost i odnos prema izvorištima vode, ali niže za odnos prema obradivom zemljištu, kao i za politiku prema radnicima u poljoprivredi.

Associated British Foods

• Prihodi: 21,1 milijarda
• Troškovi oglašavanja:?
• Profit: 837 milijuna
• Zaposlenih 112,652
• Najpoznatiji brend kod nas je Twinnings čaj, ali ABF diljem svijeta plasira svoj šećer i začine i opskrbljuje brojne proizvođače sirovinama. Također u Britaniji je poznati brand Sanblest (kruh i peciva), a diljem svijeta znaju za Ovaltine i ulja Mazola … Tvrtka se proširila na globalnom tržištu zahvaljujući brojnim akvizicijama. To znači i da svoje standarde mora iznova primjenjuje, pa Oxfam navodi zamerke za odnos prema korištenju vode.

Vodeće prehrambene kompanije zagađuju planetu, pa dižu cijenu hrane

Deset najvećih svjetskih proizvođača hrane i pića zajedno na 25. mjestu su liste najvećih globalnih zagađivača, upozoravaju iz Oxfama i navode da te firme, uključujući Coca Colu, Nestle, Mars, emitiraju više štetnih plinova od mnogih zemalja.

Oxfam ističe da neke od firmi “obećavaju” u borbi protiv klimatskih promjena koje su posljedica zagađenja dok druge tek treba znatno unaprijediti performanse. Zbog klimatskih promjena u vidu poplava, suše i oluje na gubitku su i same firme, a posljedica poremećaja klime je i skok cijena hrane .

Takozvanih 10 velikih – Associated British Foods , Coca – Cola, Danon, General Mills, Kellogg, Mars, Nestle, PepsiCo, Unilever, Mondelez International, zajedno emitiraju 263,7 miliona tona plinova koji izazivaju efekte staklenika.

Te firme emitiraju više štetnih plinova u atmosferu od Finske, Švedske, Danske i Norveške zajedno, pokazao je novi Oxfamov izvještaj “Stojeći po strani”.

U izvještaju se upozorava da deset najvećih firmi mora učiniti više kako bi popravile svoje ekološke “otiske” ali i naglašava da su neke na tom planu već ostvarile značajan napredak.

Najviše povjerenja ulijevaju politike borbe s klimatskim promjenama Unilevera, Coca Cole i Nestlea, a najgore performanse imaju Kelog i General Mills.

“Najvećih deset firmi dnevno prihoduju više od milijardu dolara ali ne koriste svoju moć odgovorno i svi mi ćemo trpiti posljedice. Kelog i General Mills posebno ne daju svoj ​​doprinos. Te firme trebalo bi da predvode u borbi protiv klimatskih promjena koje za posljedicu imaju glad u svijetu”, istakla je Oksfamova dužnosnica za Europsku uniju Natalija Alonso.

Oluje, poplave, suše i promjene vremenskih obrazaca prouzročene klimatskim promjenama nepovoljno djeluju na cijene hrane jer umanjuju prinose poljoprivrednih kultura.

Prema podacima Europske komisije, na sektor hrane i pića odlazi 23% ukupne globalne potrošnje resursa, a zaslužan je za 18% posto emisije plinova koji izazivaju efekte staklenika.

Istovremeno 1,3 milijarde tona hrane, ili jedna trećina ukupne proizvodnje u svijetu, nikada ne završi na tanjuru. Bačena hrana smatra se trećim po veličini emiterom štetnih plinova, poslije SAD i Kine, sudeći prema procjenama Organizacije UN za hranu i poljoprivredu.

Europska komisija u junu 2014. treba objaviti niz mjera s ciljem da se stane na put bacanju hrane i povećati učinkovitost korištenja resursa.
 
(vestinet.rs, mag. spec. preh. teh. Alfred Bošković / uredio: nsp)