PEKING OBJAVIO DA ĆE IGNORIRATI ODLUKU HAŠKE ARBITRAŽE O SPORNIM OTOCIMA U JUŽNOKINESKOM MORU

Učinci Kine u Južnokineskom moru izazivaju zabrinutost kako u zemljama regije, tako i u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Komntatori National Interesta i Investor ‘s Business Daily pokušali su “nacrtati” kako da se američki diplomatski i vojni krugovi suprotstave rastućoj moći Kine.

Prvo su ukazali da će ovog proljeća Međunarodni arbitražni sud u Haagu razmatrati tužbu Filipina u vezi spornih otoka u Južno-kineskom moru. Tvrde da će odluka, najvjerojatnije, biti u korist Manile.

Međutim, teško da oduluka suda može izmijeniti strategiju, koju Xi Jinping smatra ispravnom, piše National Interest. Pravo Kine nad ovim otocima aktivno podržava samo stanovništvo. Osim toga, Kina je već nagovijestila da je nikakva presuda neće obvezivati.

Čak i ako legitimitet kineskih pretenzija biti dovedena u pitanje, što se može očekivati?

Kina može stvoriti novu identifikacijsku zonu protuzračne obrane – istu onakvu, kakva već postoji u Istočno-kineskom moru, pretpostavlja suradnik Centra za strateške i međunarodne studije John Hemings.

U takvom slučaju, za SAD i njihovog saveznika Japan, usvajanje zajedničkih mjera će biti od vitalnog značaja.

Prvi strateški korak bi bio da američka ratna mornarica ignorira tako formiranu zonu. To bi poslužilo kao primjer Japanu.

Moguće je da će američko-japanska alijansa uspjeti na svoju stranu pridobiti Australiju i Filipine. Predugo su se svi bojali da priteraju Kinu u ćošak četverostranim akcijama, smatra John Hemings.

Međutim, ovakve aktivnosti samo povećavaju napetost, a faktički američko-japanska alijansa ne može uraditi ništa, kako bi spriječila Kinu da provodi svoju strategiju, osim da započne rat.

Još su manje optimistični stručnjaci iz Investor ‘s Business Daily-a.

Osvrćući se na aktivnosti Kine u Južno-kineskom moru, list navodi da su one postale moguće zahvaljujući izgradnji umjetnih otoka. Na tim otocima je Kina instalirala radare, a vodama u blizini otoka patroliraju ratni brodovi. Osim toga Kina je proizvela “vojna sredstva visokih performansi, uključujući i moderne borbene lovačke zrakoplove”.

Direktor Nacionalne obavještajne službe SAD James Kleper smatra da početkom 2017. godine Kina može rasporediti u regiji snažna defanzivna i ofenzivna sredstva.

Krajnji cilj ove strategije je realizacija “kineskog sna” o oživljavanju Velike kineske nacije. I teško da netko može spriječiti Kinu u tom naumu.

“Kina koristiti svoju šansu: mekoću jedine globalne supersile za vrijeme Obamine vlasti. Kina vidi, čim mi ne možemo okončamo rat u Iraku i Afganistanu, onda se tek ne možemo suprotstaviti agresiji nuklearnog azijskog diva” – zaključuje Investor ‘s Business Daily.

Krajem veljače je televizijski kanal Fox News, pozivajući se na predstavnike vlasti SAD, objavio da je Kina poslala borbene lovce na otok Woody, jedno od spornih Paraselskih otoka (Siša) u Južno-kineskom moru. Na otoku je, također, raspoređeno nekoliko zračno-raketnih sustava HQ-9.

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova nije ni demantiralo ni potvrdilo ovu informaciju, ali je podsjetilo na svoje puno pravo da na svojoj teritoriji razmješta obrambenu infrastrukturu.

Kinesko Ministarstvo obrane je izjavilo da se sredstva PZO već odavno nalaze na tim otocima.
 
(fakti.org/uredio:NSP)

Puno malih otoka, grebena i sprudova, Južno kinesko more u središtu je teritorijalnog spora koji je više država suočio jedne s drugima

Kina tvrdi da se njene teritorijalne vode prostiru stotinama kilometara južno i istočno od otočne pokrajine Hainan, što je u nekim slučajevima u suprotnosti s tvrdnjama njenih susjeda.

CCN navodi da je napetost u toj regiji je porasla kada je Kina teritorij od nekih 800 hektara morskih sprudova ogromnom operacijom iskopavanja pretvorila u male otoke s pistama za slijetanje aviona, lukama i svjetionicima.

Nedavno je Kina objavila da je njezina vojska upozorila i pratila američki vojni brod-razarač “USS Lasen” koji je prišao preblizu jednom od pet umjetnih otoka u spornim vodama Južnog kineskog mora.

Kui Tiankai, veleposlanik Kine u Washingtonu, kazao je da je američka patrola bila “vrlo ozbiljna provokacija, politički i vojno”. Bruneji, Malezija, Tajvan i Vijetnam osporavaju kineski suverenitet nad nekoliko otočnih lanaca i međusobno se također prepiru.

Ka sjeveru, u Istočnom kineskom moru, Kina je u teritorijalnom sporu s Japanom i Južnom Korejom. Američki medij navodi da je Kina zapravo relativno kasno počela sa okupacijom teritorija u arhipelagu Spratli, koji Peking naziva otocima Nansi.

Tajvan je prvi okupirao jedno od otoka u tom arhipelagu nakon Drugog svjetskog rata, a slijedili su ga Filipini, Vijetnam i Malezija koji su svi izgradili baze i piste na zauzetim teritorijama – navodi Maira Rep-Hooper, viša suradnica Programa za azijsko-pacifičku sigurnost u Centru za novu američku sigurnost (CNAS).

Filipini, koji se geografski nalaze nalaze najbliže Spratliju, imaju vojne trupe stacionirane u tom području.

Kina je sa zauzimanjem grebena i otoka u tom području počela krajem 80-ih godina prošlog stoljeća. Vijetnam osporava i kinesko pravo nad otocima Parasel, a prošle godine tenzije su porasle sa sjevernim susjedom pošto je Kina počela istraživati ​​naftu u toj regiji.

Kina je 2014. pokrenula ogromne operacije čiji je fokus bio na tri velika grebena u arhipelagu Sprati – Fire Cross kros, Subi i Mischeif. Zauzela je 800 hektara za manje od dvije godine, što je područje veće od devet četvornih kilometara.

U rujnu je, tijekom posjete SAD, kineski predsjednik Xi Jinping kazao da Kina neće “militarizirati” otoke, ali ona ipak gradi tri piste za koje američki analitičari vjeruju da će na njih moći slijetati bombarderi.

To područje potencijalno bogato sirovinama, a za neke dijelove, pogotovo kod malezijske obale i blizu Vijetnama, dokazana su nalazišta plina i nafte, čija je količina procijenjena na milijarde barela.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(b92.net,youtube.com/preveo:NSP)