Stotine tisuća tona otpada za kojeg su Amerikanci vjerovali da će se reciklirati sada se gomila u postrojenjima za preradu ili se baca na odlagališta, budući da je stupila na snagu odluka Kine za zaustavljanjem otkupa smeća

Odluka o zabrani uvoza 24 vrste otpada u Pekingu od 2017. pokazala je napokon pravu destinaciju većine zapadnog otpada: on je bili otpremljen u kineske tvornice, gdje je bio očišćen i prerađen u sirovine.

Kina je prošle godine kupila polovicu svog američkog otpada, a od 1992. godine reciklirala je 72 posto svjetske plastike, pokazalo je istraživanje u časopisu Science Advances.

Sve bi se to moglo naglo zaustaviti ako se Kina odluči zaustaviti skoro sav uvoz papirnatog i plastičnog otpada, a postavili su vrijednost 0,5 posto na uvoz kartonskog i metalnog otpada koje većina američkih postrojenja za preradu nije mogla ispuniti.

“Nema jedinstvene zemlje, pa čak vjerojatno i skupine zemalja, koji mogu preuzeti volumen koji je Kina uvozila” – rekla je Adina Renee Adler iz Instituta za recikliranje otpadnih voda u Washingtonu.

“Najveći problem ovdje je da je Kina samo dala vrlo malo vremena industriji da napravi tranziciju.”

Smeće koje se prethodno otpremalo u Kinu sada se skuplja na mjestima poput pogona za preradu u gradu Elkridgeu u državi Maryland, gdje svaki dan iz velikih gradova SAD-a dolaze silne količine smeća. Distrikt već plaća 75 dolara za recikliranje jedne tone otpada, i samo 46 dolara po toni za smeće koje se spali kako bi se generirala električna energija.

“Bilo je vrijeme prije nekoliko godina kada je bilo jeftinije reciklirati. To više nije slučaj” – rekao je Christopher Shorter, direktor javnih radova u gradu Washingtonu. Grad navodno misli uvesti naplatu bacanja otpada po težini.

Bill Caesar, voditelj tvrtke za zbrinjavanje otpada WCA u Houstonu, upozorio je kako će Amerikanci “morati početi plaćati više za povlasticu recikliranja”.

SAD imaju vrlo malo domaćih mogućnosti za obradu i recikliraju otpada, nakon čega se već desetljećima koriste isporuke u inozemstvo. Jedan konzervativni kolumnist ukazao je na gomilanje smeća kao dokaz da je recikliranje cijelo vrijeme bila muljaža.

“Prljava tajna recikliranja je da je ovisilo o spremnosti zemalja Trećeg svijeta da preuzmu naše smeće kako bi se progresivni političari mogli pretvarati da je njihov moralni otpad spasio planet” – napisao je Daniel Greenfield u časopisu Front Page.

Nadalje, tome svemu se suprotstavlja tekući trgovinski rat između Washingtona i Pekinga. Uprava Donald Trumpa je nametnula carine na velik broj kineskih uvoznih proizvoda, pri čemu je Kina reagirala istom mjerom.

U ožujku je američko izaslanstvo od Svjetske trgovinske organizacije zahtijevalo da Peking nastavi kupovati američki otpad.

Uvozna ograničenja KIne na recikliranu robu uzrokovala su temeljne prekide u globalnim opskrbnim lancima za otpadne materijale, usmjeravajući ih daleko od produktivne upotrebe i odlaganja” – istaknuo je glasnogovornik američke vlade na sjednici WTO-a u Ženevi, tražeći da “Kina odmah zaustavi provedbu te revidira ove mjere na način koji je u skladu s postojećim međunarodnim standardima za trgovinu otpadnim materijalima”.

Peking je odgovorio da će dodatno prestati kupovati 32 vrste otpada.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

U prvih sedam mjeseci ove godine izvezeno je oko pola tone zlata vrijednog 20 milijuna dolara

Iz Hrvatske je od početka gospodarske krize (od 2008. godine) izvezeno oko 15 tona zlata.

Prema DSZ-u u prvih sedam mjeseci ove godine izvezeno je nešto malo više od pola tone zlata, odnosno 544,43 kilograma ukupne vrijednosti 20 milijuna američkih dolara. Radi se o izvozu zlata u obliku praha, šipki, žica, ploča, prevučeno platinom, a izvezeno je najviše u Italiju, a od ostalih zemalja u Sloveniju, Njemačku, Tursku i Srbiju.

U istom razdoblju ove godine Hrvatska je uvezla skoro istu količinu zlata, odnosno 459,53 kilograma, za što je izdvojeno samo tri milijuna dolara.

Prema podacima DSZ-a vidi se da se radi također o uzvozu zlata u obliku praha, šipki, žica, ploča, prevučeno platinom i slično, ali i da je izvoz šest puta “teži” od uvoza.

U cijeloj prošloj godini izvezeno je iz Hrvatske oko 2,8 tona zlata vrijednog 99,5 milijuna dolara, a uvezeno približno oko jednu tonu vrijednosti 27 milijuna dolara. Inače valja podsjetiti da je u Hrvatskoj otkup i prodaja zlatnog nakita počeo rasti istodobno s rastom gospodarske krize, kada su mnogi, ostajući bez plaća ili pak njihova smanjenja, rasprodavali obiteljsku zlatninu. Tomu je pridonijela i dobra otkupna cijena zlata.

Izvoz zlata, ili tzv. zlatni biznis, doživio je svoj bum 2012., kada je bio 6,6 puta veći nego je to bio u 2011. godini. U 2012. godini izvezeno je više od šest tona zlata ukupne vrijednosti 217,170.324 američkih dolara. Usporedbe radi, 2011. godine bilo je izvezeno “samo” 1,5 tona ukupne vrijednosti 59,862.979 američkih dolara.

Uz pojavu novog trenda – otkupa zlatnog nakita, preko noći su počele nicati i otkupljivačnice zlatnog nakita, a krenuo je tada i masovni otkup preko web portala i Facebooka.

U to se vrijeme izvozom zlata bavilo i više od 80 tvrtki, a otkupom su se počeli baviti i sami zlatari. Koliko se tvrtki trenutačno bavi ovim poslom nismo uspjeli saznati jer su nam na naš upit iz Ministarstva gospodarstva odgovorili da je “Na temelju odredbe članka 12. Uredbe o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola (Narodne novine, br. 77/2010, 146/2011, 25/2012 i 40/2013), danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaje važiti obveza izdavanja dozvola za otkup i izvoz zlata.

Dakle, od 1. srpnja 2013. godine Ministarstvo gospodarstva više ne izdaje dozvole u vezi otkupa i izvoza zlata”.
 

 
(glas-slavonije.hr,youtube/uredio:nsp)