Oko 4500 službenika švedskog Zavoda za zapošljavanje (Arbetsformedlingen) u srijedu je ostalo bez posla

Zbog proračunskih ušteda i opsežne reforme tržišta rada ugasit će se deseci ispostava širom Švedske, a njihovi zaposlenici preselit će se s druge strane pulta u svojoj dojučerašnjoj ustanovi.

Jedno od najvećih istodobnih ukidanja radnih mjesta u povijesti Švedske

Državni proračun za 2019. godinu, izglasan u parlamentu sredinom prosinca, predvidio je oko 630 milijuna kuna manje za plaće zaposlenika te čak 2,5 milijardi kuna manje za programe Zavoda za zapošljavanje. Odluka o jednom od najvećih istodobnih ukidanja radnih mjesta u povijesti Švedske bila je jedina moguća posljedica proračunskih rezova.

Arbetsförmedlingen u 240 ispostava u cijeloj Švedskoj zapošljava oko 13.500 ljudi, što znači da će bez posla ostati trećina trenutačne radne snage. Najviše će otpuštanja biti u provincijskim centrima, a najmanje u velikim gradovima. Svi će sadašnji zaposlenici, međutim, ostati na svojim radnim mjestima do travnja, odnosno do završetka pregovora između sindikata i čelnika Arbetsförmedlingena oko otkaznih uvjeta.

Šveđani se ne ustručavaju od rezova

Za razliku od Hrvatske, koja ni u vrijeme teške recesije nije posegnula za masovnim otpuštanjima državnih i javnih službenika, švedski političari ni dosad se nisu ustručavali od sličnih poteza, ma kako oni nepopularni bili.

Iako je rezanje troškova Arbetsförmedlingena posljedica proračuna koji su u parlamentu uspjele izglasati stranke desnog centra, nezadovoljstvo trenutačnom funkcijom Zavoda za zapošljavanje uglavnom dijeli i vladajuća koalicija lijevog centra.

Socijaldemokratski premijer Stefan Löfven požurio je za otkaze optužiti političke suparnike s desnice, koji su prije njegova izbora u siječnju, uz pomoć glasova kasnije “odmetnutih” stranaka centra, donijeli državni proračun koji sada obvezuje i njega, no ministrica rada Ylva Johansson (također iz redova socijaldemokrata) dala je naslutiti da se Arbetsformedlingenu ni inače nije dobro pisalo: “Čak i nakon eventualnog rebalansa budžeta u travnju, ne vjerujem da će biti novca kojim bi se nadoknadio ovaj manjak.

Stranke s kojima smo ušli u proračunsku koaliciju nemaju tako ambicioznu politiku na tržištu rada i jasno je da će to utjecati i na državni proračun u sljedećim godinama.”

Komunikacija s nezaposlenima ubuduće će se voditi preko Skypea

Reforme će ići ponajprije u smjeru digitalizacije te povlačenja Arbetsförmedlingena kao aktivnog aktera u zapošljavanju. Najavljuje se da će se komunikacija s nezaposlenima ubuduće voditi preko Skypea, što znači da sudionici razgovora mogu biti udaljeni i stotinama kilometara. Veću ulogu na tržištu rada trebale bi dobiti privatne tvrtke, od čega Hrvatska također još zazire, a Arbetsförmedlingen bi zadržao kontrolnu funkciju.

I dalje će biti zadužen za provođenje mjera poticanog zapošljavanja, no opet za razliku od Hrvatske, koja se kroz program stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa odlučila stimulirati zapošljavanje mladih i visokoobrazovanih, švedske mjere usmjerene su na mlade bez srednje škole i novopridošle strance.

Stopa nezaposlenosti u Švedskoj trenutačno je oko šest posto, s naglaskom na to da su razlike u odnosu na podrijetlo velike. Među građanima rođenima u Švedskoj nezaposlenost je samo 3,6 posto (dakle, rade svi koji žele raditi), dok je kod stranaca čak 19,9 posto.

U takvim relativno povoljnim tržišnim i gospodarskim uvjetima i švedska javnost i švedski političari (osim stranke Ljevice) smatraju da je vrijeme za reforme koje će Arbetsförmedlingen pretvoriti u bitno manju, jeftiniju i efikasniju ustanovu fokusiranu na rješavanje problema, a ne na posredovanje u zapošljavanju ljudi koji bi i sami bez većih poteškoća pronašli posao.

Sve ukazuje na to da će Švedska uskoro slijediti norveški primjer i krenuti putem spajanja Zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zdravstveno osiguranje i Porezne upravu u jednu ustanovu.

(index.hr)

Od dolaska Vladimira Vladimiroviča Putina na vlast, u Rusiji su se stvari počele drastično mijenjati. Rusija je krenula uoporavak i jača na svim poljima, a prije svega ekonomski

Godinama prije toga Rusiju su pljačkali činovnici, funkcioneri, a najviše tajkuni.

Tajkuni su tih godina postali zaštitni znak Rusije. Oni su odlučivali o svemu. Vodili su Rusiju i od nje uzimali bogatstvo.

Dolaskom Putina na vlast, stvari su se drastično promijenile. On je ruske tajkune spustio na zemlju, pokazao kako jedan predsjednik treba razgovarati s tajkunima.

Onemogućio im je dalje bogaćenje, a to bogatstvo upotrijebio za ekonomski oporavak Rusije i ruskog naroda.

Jedan od najpoznatijih tajkuna, milijarder, Oleg Deripaska, sa još nekoliko tajkuna kupio je jednu tvornicu za simboličnu cijenu. Što je poznato zemljama Balkana. Cilj im je bio da se ta tvornica ugasi da bi oni iz svega toga mogli izvući korist.

Ali, malo su se preračunali!

Radnici tvornice su pisali Putinu i zamolili ga za pomoć. Predsjednik Putin se hitno uputio u tvornicu i pozvao vlasnike također da dođu na sastanak.

Bijesan, Putin je sastanak s tajkunima započeo riječima: “Zašto ovo niste riješili prije? Razbježali ste se kao žohari kad ste čuli da dolazim!”.

Olega Deripasku je pred svima doslovno natjerao da potpiše ugovor po kome tvornica počinje s radom onako kako je to vlada Rusije predvidjela!

Pogledajte snimku tog događaja:
 

 
(intermagazin.rs,youtube/uredio:nsp)