Kroz ljudsku povijest i na svim područjima, jedna stvar ostaje konstantna: Sve što smatramo sigurnim, sve će se promijeniti

Da se otkriju nove ideje i rastjeraju stare, u znanosti, zdravstvu, ili bilo kojem drugom području, uvijek će postojati oštar otpor.

Kad je ljudski um bombardiran, godinama, s podacima i uvjerenjima sustava koji tvrdi: „ovo je istina”, uvijek je teško prihvatiti nove perspektive nove informacije koje ukazuje na drugi smjer.

Jedan od tih područja dramatičnih promjena je područje zdravlja, i kako na to svijet danas gleda, kao modernu revoluciju u zdravlju.

Sa stopom bolesti koja je u porastu dosljedno svake godine, ljudi su mnogo više svjesniji zdravlja nego što su bili prije.

Naša moderna prehrambena industrija je razotkrivena – kako ona pravi hranu, što stavlja u nju, što se raspršuje na njoj, i odakle dolazi – i to su postale bitne informacija za modernog potrošača.

Ispostavilo se da vladine organizacije kojima bi trebali vjerovati u svezi sigurnosti naše hrane nisu toliko zabrinute nakon svega, a to ne čudi s obzirom da velike korporacije, kao što su Monsanto, na primjer, diktiraju mnoge vladinie politike koje se koriste da se reguliraju zakoni.

Sve naše smjernice koje oblikuju našu percepciju pravilnu prehranu dolaze iz znanosti koji je regulirana od strane velikih prehrambenih i farmaceutskih tvrtki. Kao rezultat toga, mi smo zavedeni i pogrešno naučeni u školama i kao potrošači, a korporativni pokušaji da se potkopaju istraživanja sada muče recenziranu znanost.

Gdje možete dobili potreban protein?

Kada nekoga pitate zašto jede meso ili zašto je meso toliko važno, prvi odgovor koji im padne na pamet vjerojatno će biti „protein”, argument koji leži u tome da ga jedemo u velikim količinama već tisućama godina.

Pa, istina je da mi ne znamo to sa sigurnošću. Novi podaci koji su se pojavili ponukali su neke stručnjake da vjeruju da su naši preci bili gotovo svi vegetarijanci.

Naime, nedavna studija objavljena od strane tima arheologa u Europi otkrila je da neandertalci iz Španjolske zapravo nisu uopće jeli meso.

Dakle, temeljeći naše trenutno ponašanje u prehrani na ideji da su „stvari uvijek bili takve” može zapravo biti potpuno pogrešna, unatoč činjenici da je to opće prihvaćen konsenzus javnosti. No, stvari se mijenjaju.

Dio tog razmišljanja ne samo da dolazi iz proučavanja arheologije i naše moderne prehrambene industrije; ono dolazi od današnje znanosti, koja je otkrila da protein životinjskog podrijetla teži stvoriti kiselo stanje u tijelu poznato kao metabolička acidoze.

Metabolička acidoza se događa kada tijelo proizvodi previše kiseline i postaje vrlo kiselo.

To nije dobro, pogotovo kad razmislite o činjenici da mnogi stručnjaci upozoravaju na kiselo tijelo, i vjeruju da  alkalna dijeta zapravo može uspješno liječiti rak.

Ova vrsta stanja također može rezultirati zatajenjem jetre, rakom, napadajima, ili dužim nedostatkom kisika od šoka, zatajenjem srca ili teškom anemijom.

Metabolička acidoza prisiljava tijelo da kompenzira to stanje izlučivanjem kalcija iz kostiju kako bi neutralizirala povećanu kiselost.

Tijekom vremena, sve to može imati ozbiljne i štetne učinke na zdravlje kostiju, a istraživanja su ovo i pokazala. Znanost nam govori da narodi s brojnim slučajevima prijeloma kuka i osteoporoze imaju vrlo visok unos kalcija.

S obzirom na ovu povezanost, kao i činjenica da protein životinjskog podrijetla uzrokuje metaboličku acidozu, izlučivanje kalcija iz kostiju – je u izravnoj suprotnosti s onim što mliječna industrija nama reklamira. lako je vidjeti da smo zavedeni, ako samo malo istražimo.
 

 
„Kada usporedimo ovaj veliki unos proteina, unos mliječnih proizvoda niske masnoće, sa npr. rakom prostate, odnos je sličan kao i kod pušenja cigareta i raka pluća.” – Dr. Colin Campbell

Ako vam netko kaže: „treba mi protein”, i to je razlog zašto oni jedu meso, oni bi mogli biti veoma dezinformirani. Objasnite im da im nije potreban protein ​​iz mesa da budu zdravi; u stvari, to je potpuno suprotno, dok je biljna bjelančevina, prema mnogima, zdravija alternativa.

Prema dr. Deepak Bhattu, profesoru sa Harvard Medical School i urednik časopisa Harvard Heart Letter:

„Kada su u pitanju proteini u prehrani, meso nije jedina opcija. Dokazi pokazuju da smanjena konzumacija mesa i povećanje unosa biljne bjelančevina je zdraviji način prehrane. Prehrana s bilo kojom vrstom mesa povećava rizik od srčanih bolesti i raka, u usporedbi s vegetarijanskom prehranom.”

Prema Harvard Medical School: „studije potvrđuju zdravstvene prednosti prehrane bez mesa. Danas, biljna prehrana je priznata kao ne samo nutritivno dostatna, već i kao način da se smanji rizik od mnogih kroničnih bolesti.”

Novija studija provedena od strane istraživača na Harvard Medical School i Massachusetts General Hospital ispitivala je više od 130.000 ljudi tijekom 36 godina, te je pratila bolesti, načina života, prehranu i smrtnost.

Otkrili su da zamjenom između 15g i 19g životinjskih proteina, ekvivalentom jedne kobasice, za mahunarke, leguminoze, orašaste plodovi i druge biljne proteine, značajno možemo smanjuje rizik od prerane smrti. Zamjena jaja za biljne bjelančevine također je dovelo do 19% smanjenja rizika od smrti.

Istraživači su otkrili da je 10% veći unos mesa bio povezana sa 2% većom stopom smrtnosti i 8% većom šansom za smrt od kardiovaskularnih bolesti.

Prehrana na biljnoj bazi može spriječiti preko 60% kroničnih smrtnih bolesti, ali ljudi još uvijek raspravljaju da li je veganstvo sigurna i održiva prehrana zbog masovnog marketinga i dezinformacija.

Kineska studija

Jedan od najopsežnijih studija ikad provedenih na ovoj temi je „The China Study”, koju su proveli Drs. T. Colin Campbell i Thomas Campbell.

Njihovi rezultati su pokazali direktnau korelacija između prehrane i bolesti srca, dijabetesa i raka, dokazujući da kulture koje jedu uglavnom biljnu hranu imaju manje ili čak nemaju uopće slučajeve ove bolesti i da prebacivanjem na biljnu prehranu može uspješno preokrenuti bolesti koje je već uspostavljena u tijelu.

Kineska studija je prepoznata kao najopsežnija prehrambene studija ikada provedena na odnosu između prehrane i bolesti.

Dr. Colin Campbell, glavni autor te studije, ide u detalje uspoređujući prehranu biljnim i životinjskim namirnicama.

U nastavku je informativan video o njegovim nalazima u svezi proteina iz mliječnih proizvoda:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Otok Okinawa u Japanu, odmah sjeverno od Tajvana, odavno je već “vruća točka”  tajne dugovječnosti

On je bez premca po svojem zdravlju, duhovnosti i spoju uma i tijela. U stvari, Okinawa je među prvima u svijetu stanovnika.

To nisu bilo kakvi prosječni stari ljudi. Ovdje na Zapadu, povezujemo starost s jadom, bolom u zglobovima, demencijom i staračkim domovima, ali na otoku Okinawa, stogodišnjaci su sretni i iznenađujuće neovisni.

Bolesti poput Parkinsonove, Alzheimerove bolesti, autizma, raka, dijabetes i bolesti srca se ne pojavljuju kod ovih ljudi, barem ne do 90. godine!

Zanimljivo je da, kada je Okinawa uklonila iz svog društva životne stilove i obrede i usvojila američki ili zapadni način života, njihova dobna granica je počela biti paralelna sa onom građana SAD-a.

Što je točno njihova tajna? Iako geni igraju ulogu, čini se da životni stil ima najveći doprinos. U 2000. godini, objavljena je studija o nekim fascinantnim činjenicama o dugovječnosti:

1. Biljna prehrana

Okinawa je lijep tropski otok (koji pomaže svačijem raspoloženju), ali postoji još veća tajna njihova uspjeha. Budući da su biljke bliže ekvatoru, gdje šteta sunca može biti veća, da bi se zaštitile one proizvode veće količine fitokemikalija i antioksidansa da bi preživjele.

Ove hranjive tvari ne samo da štite biljke od sunčevih zraka, već i od životinja i insekata također. Te fitokemikalije zapravo uklanjaju slobodne radikale i eliminiraju upale iz našeg tijela! Građani Okinawe jedu i do 10 porcija voća i povrća dnevno – sve organsko!

2. Ograničeni na ne-životinjske proteine

U Okinawi, populacija slijedi prehranu na biljnoj bazi, i sami uzgajaju vlastitu hranu. Njihova prehrana se temelji 80% na biljnoj bazi sa 20% rezerviranih za ribu i, povremeno, svinjetina, ako postoji poseban obred. Također, meso je bez antibiotika, hormona i okrutnost koje postoje na Zapadu u tvorničkim farmama.

3. Prehrana bogata flavanoidima (estrogenim tvarima iz hrane) i dobrim mastima

Oni jedu prirodne žitarice, korjenasto povrće, slatki krumpir, lisnato zeleno povrće, i tone ne-GMO fermentirane soje (90% je GMO soje u SAD-u).

Hrana kao što je miso, lan, ili tempeh su izvrsni za jetru i menopauzu. Žene doživljavaju menopauzu, naravno, uz manje komplikacija.

Druga tajna je gorka tikva ili Goya. Kao što naziv implicira, to je vrlo gorka dinja! Sadrži vitamine B skupine, vitamin C, kalcij, magnezij, cink, fosfor, željezo i beta karoten.

Sadrži fitonutrient koji se zove karantin i spoj koji oponaša inzulin – polipeptid P, koji uzrokuje nižu razinu šećera u krvi i može biti lijek za dijabetičare.

4. Kalorijska ograničenja

Oni prakticiraju tehniku ​​pod nazivom Hara Hachi Bu, gdje se oni ne prejedaju.

U prijevodu to znači 8 dijelova od 10, što znači da prestaju jesti kad su 80% puni. Kalorijsko ograničenje je sporna tema, ali istraživanja su pokazala da ograničenje, bez pothranjenosti, može proizvesti mjerljive prednosti i potencijalnu dugovječnost.

Jer jedna stvar, vi ćete izgubiti na težini, i to je dobra stvar za većinu Amerikanaca i Europljana. Kalorijska ograničenja također aktiviraju autofage, što je proces u kojem se starije, mrtve stanice gutaju i očiste od strane drugih stanica kako bi tijelo radilo u tip top formi.

Ako je tijelo neučinkovito kod uklanjanja starog otpada, onda ta prljavština može dovesti do neurodegenerativnih i srčanih bolesti. Druge studije ukazuju na “hormeze”, što znači da se potiče korist od niskog intenziteta bioloških stresora.

Ova teorija predlaže da kalorijski ograničena dijeta izaziva imunološki sustav i povećava obrambeno stanje zbog izazivanja male količine stresa koji dovodi do uključivanje gena dugovječnosti kroz znanstveno dokazanu epigenetiku (neki geni su isključeni i uključuju se na temelju prehrane, okoliša, misli, itd).

5. Dnevna tjelovježba

Oni prakticiraju svakodnevno vježba koje ne samo da su korisne za tijelo, već i um, isto tako. Znaš kako se divno osjećati kada završite neki sportski trening ili sat joge?

Zamislite da to radite svaki dan sporijim tempom, u otočnom okolišu. Većina ljudi prakticira Tai Chi, karate, vrtlarstvo, ples, jogu, ili borilačke vještine, za koje se zna da spoja um i tijelo u više duhovni proces.

Isto tako, nitko ne puši! Oni također imaju mali postotak oboljelih od osteoporoze (ne, oni ne piju puno mlijeka, koje ne zaustavlja osteoporozu), jer oni jedu više biljaka koje su pune kalcijem! Oni tada za sveukupno zdravlje kostiju aktiviraju vitamin D i provodeći vrijeme na suncu.

6. Pozitivan stav

Kad istraživanja, Okinavci su dosljedno dobivali više ocjene u borbi protiv stresa i stresnim situacijama, kao i na njihov ukupni pogled na život. Na otoku oni uživaju u sporijem tempu života i bliskom zajedništvu. Laboratorijski rezultati pokazuju nisku razinu homocisteina, upalne aminokiseline prisutne u onih s bolestima srca. Stanovnici Okinawe imaju 80% manji rizik od srčanog udara!

7. Usko povezane zajednice

Mi smo društvena bića kojima je potrebna ljubav i podrška od prijatelja i najmilijih. Do 80% starijih ljudi na Okinawi žive sami ili sa supružnikom, no oni nikad ne odustaju od njihove povezanosti sa društvenim centrima i sudjelovanja u igrama, sportovima ili zajedničkim vježbama.

Takve društvene skupine se zovu Moai skupine. Na Okinawi, starenje se gleda s poštovanjem, a stari ljudi i dalje pomažu u funkcioniranju zajednice.

8. Pronaći “Ikigai”

Ikigai znači “tvoj cilj.” Umirovljenje je strani pojam na Okinawi. Njihovo uvjerenje je da treba učiniti život vrijednim življenja, bez obzira to koliko ste stari. Vi pomažete drugima i nastavljate uvijek tražiti ponovne misije.

9. Njegovanje duhovnosti

Duhovnost, ne religija, je glavni dio života u Okinawi. Postoje jutarnji rituali, meditacijske skupine, te nastavak osjećaja pripadnosti grupi koja radi zajedno kako bi postigla nešto više od njih samih. Oni ne srame glazbe ili plesa i vjeruju da to budi dušu.

10. Istočni i zapadni medicinski pristup

Za razliku od razmišljanja na Zapadu gdje postoji pilula za svaki simptom, naporan rad kojim se postiže zdravlje se često izbjegava, Stanovnici Okinawe kombiniraju oba aspekta kako bi se postigli sveukupno zdravlje.

Oni također upotrebljavaju šamanske iscjeliteljske prakse, duhovnost i neke zapadne metode također. Oni vjeruju u vitalnost i zdravlje ljudi njihovih sela. Posebno, starije žene igraju aktivnu ulogu kao i vjerski vođe i duhovni šamani u selima. Drevno bilje poput onih koje se koriste u Ayurvedi i tradicionalnoj kineskoj medicini se koriste u svakodnevnom životu. U stvari, kurkuma se konzumira u velikim količinama (uglavnom u čaju) i cijenjena je po svojim antioksidansima i detoksifikaciji jetre jetre.

Mi bi svi mogli naučiti neke lekcije načina života od mudrih i nježnih ljudi sa otoka Okinawa u Japanu.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

‘Mesojedi bi trebali plaćati dodatak zbog rizika! Već sam prijelaz čovjeka na vegetarijansku prehranu i prehranu siromašnu životinjskim proteinima, može liječiti bolesti’

…tvrdi liječnik, voditelj HG Naturklinike u Michelriethu. To dovodi do pitanja zašto sve bolnice i klinike ne pređu na vegetarijansku prehranu.

Veg: Gospodine Dr. Schneider, kod vas se, u HG Naturklinici, svi pacijenti hrane vegetarijanskom hranom. Radi li se o klinici koja je zamišljena samo za vegetarijance?

Dr. med. Schneider: Ne, nikako. U slučaju da je određeni pacijent vegetarijanac, sigurno vrlo cijeni što će u našoj klinici dobiti izvrsno vegetarijansko jelo. Međutim, mnogo je i pacijenata koji se inače hrane uobičajenom, ‘miješanom’ hranom, pa kod nas dožive raznolikost vegetarijanske prehrane i spoznaju da se može izvrsno vegetarijanski kuhati i jesti. Meso im, uglavnom, uopće ne nedostaje. Za mnoge je to potpuno novi doživljaj.

Veg: Zašto nudite samo vegetarijansku hranu?

Dr. med. Schneider: Dva su razloga. Prvi je etičke prirode jer smo mi Naturklinik (prirodna klinika). Kao prirodna klinika imamo obveze prema prirodi i okolišu. Mišljenja smo da čovjek, kao dio prirode, može postati zdrav samo tada kada ponovno, sve više, počne živjeti u skladu s prirodom. Ne može se reći: postat ću zdrav, postat ću sretan, postat ću veseo, kada je to utemeljeno na smrti, ubojstvu, patnji i bolu. To je etički razlog. Drugi je razlog sasvim zdravstvene prirode. Prošlih je godina u cijelom svijetu objavljen niz studija koje definitivno i nedvosmisleno dokazuju da vegetarijanska prehrana nije samo puno zdravija, već i da prehrana koja uključuje meso zaista čini bolesnim i uzrokuje, ili je barem indirektno odgovorna, za mnoge bolesti.

Veg: Popravlja li se stanje bolesti kada čovjek izbaci meso iz svoje prehrane? Možete li navesti neke primjere i opažanja iz vaše klinike, a u vezi su s jedenjem mesa?

Dr. med. Schneider: Ima puno aspekata koji su u međuvremenu potvrđeni kao sigurni. Poznato je, primjerice, da rak crijeva, rak debelog crijeva, nije u nebitnoj vezi sa jedenjem mesa. Dijabetes,odnosno šećerna bolest, također je usko povezana s jedenjem mesa, kao i mnoge bolesti srca i krvotoka. Ono što uopće nije toliko poznato, ali je možda najočitije u vezi s jedenjem mesa, su razni bolovi.

Primjerice, bolovi u zglobovima uzrokovani artrozom, odnosno tzv. degenerativnom bolesti zglobova ili upale zglobova kao što su artritis i reuma. Osteoporoza je, također, velikim dijelom uzrokovana konzumacijom životinjskih bjelančevina. U mnogim takvim slučajevima postoje iskustva da samo pri izostavljanju životinjskih bjelančevina kroz kratko vrijeme, često već u roku od jednog do dva tjedna, može doći do jasnog smanjenja bolova.

Veg: Dakle, u HG Naturkliniku dolaze pacijenti čije se tegobe poboljšaju ili skroz nestanu samo pri promjeni prehrane?

Dr. med. Schneider: Točno. U mnogo je slučajeva samo promjena prehrane na vegetarijansku, često i promjena na prehranu bez životinjskih bjelančevina, razlog za smanjenje bolova ili za poboljšanje stanja bolesti.

Veg: Je li to više subjektivno osjećanje pacijenta ili se može laboratorijskim vrijednostima dokazati da je doista došlo do poboljšanja?

Dr. med. Schneider: Bolovi su zapravo uvijek subjektivno osjećanje, jer svaki čovjek doživljava svoje bolove drukčije, ima drukčiji osjećaj bolova, drugu svijest bolova i drugi prag bolova, tako da je na kraju izjava ‘imam manje bolova’ uvijek subjektivna. Za nekoga tko podnosi bolove ili stalno pati od jakih bolova, izjava poput ‘sada imam manje bolova’ ili ‘više gotovo nemam bolova’ znači mnogo više nego svaki objektivni parametar.

Osim toga, postoje i laboratorijski parametri koji su pri upalama povišeni. Jedan od njih je high sensitive CRP, koji pokazuje podsvjesne kronične upale. Ove su upale, prema današnjim saznanjima, jedna od glavnih uzroka tzv. civilizacijskim bolestima poput artroze, dijabetesa, koronarnih bolesti srca, smetnji krvotoka…, sve do srčanog infarkta. I ovaj se CRP može mnogo smanjiti samom promjenom prehrane. Mnogo je pacijenata za koje se može reći da je sama promjena prehrane na vegetarijansku, i onu sa malo životinjskih proizvoda, već pridonijela poboljšanju ili čak normalizaciji ove CRP-vrijednosti.

Veg: U HG Naturklinici se koristite i metodama dijagnosticiranja koje nisu uobičajene u školskoj medicini. Pri tome mislim na mikroskopiju tamnog polja i test ‘razmazane’ krvi. Što se može utvrditi ovim metodama?

Dr. med. Schneider: Testom ‘razmazane’ krvi i mikroskopijom tamnog polja možemo vrlo dobro utvrditi stanje cijeloga tijela. Vidi se od čega se sastoji ‘milje’ i gdje leže slabe točke. Mogu se , primjerice, ustanoviti upale koje natiču, eventualni ukazi na infekcije. Ovaj test također može odgovoriti na pitanja postoji li opterećenje bjelančevinama i koji su organi pogođeni. Upućuje li sve u smjeru ‘alergičan’ ili, primjerice, u smjeru ‘reumatičan’? Eventualno se u krvnom testu mogu vidjeti ukazi na tumore. Ovi testovi jače prikazuju stanje cijelog organizma nego normalne laboratorijske vrijednosti.

Veg: Kako točno se radi taj test?

Dr. med. Schneider: Kod testa s ‘razmazanom’ krvi uzme se kap krvi iz jagodice prsta i stavi na stakalce. Ta se kap krvi tada razmaže s drugim stakalcem. Zatim se suši i nakon toga istražuje pod mikroskopom te prema najrazličitijim kriterijima ocjenjuje. Dobivena vrijednost liječnicima i terapeutima daje bitna razjašnjenja i upute.

Veg: A što je mikroskopija tamnog polja?

Dr. med. Schneider: Kod mikroskopije tamnog polja krv se u vitalnom stanju stavlja neposredno iz jagodice prsta na stakalce i promatra. Pri tom se može vrlo dobro raspoznati stanje seruma i stanje crvenih krvnih zrnaca. Primjerice, postoje li kristali kao u statusu zgrušavanja, je li krv žitka ili dobro protočna ili u kojem je stanju imunitet. Na bazi se specijalnih mikroorganizama u krvi može ocijeniti koliki je stupanj opterećenosti imuniteta, može li se stvoriti nešto upalno ili čak nešto kancerogeno. Tako se, prema određenim kriterijima, istražuje krv kod testa tamnog polja. Obje nam pretrage zajedno – mikroskopija tamnog polja i test ‘razmazane’ krvi – daju vrlo vrijedan uvid u to što se doista događa u tijelu.

Veg: Nakon što je pacijent HG Naturklinike neko vrijeme jeo hranu bez mesa, mogu li se tim pretragama ustanoviti moguće promjene?

Dr. med. Schneider: Ne radi se samo o pojedinačnim slučajevima, već je pravilo da se između stanja nakon dolaska i stanja nakon što je pacijent neko vrijeme uživao u kuhinji bez mesa, vidi nevjerojatna razlika. Veliki je dio začepljenja, taloga i upala u tijelu popustio. Krv često ponovno ima više energije, manje je ‘ljepljiva’, bolje teče, a talozi su, primjerice, u žilama ili organima, puno manji. Isto je tako manje i opterećenje mikroorganizmima. Može se, naime, mjestimice vidjeti nevjerojatna razlika.

Veg: Kako možete biti sigurni da se ove promjene u rezultatima testova doista mogu svesti na promjenu prehrane, a nisu i rezultat terapija koje se istodobno provode?

Dr. med. Schneider: Mnogi naši posjetitelji dolaze isključivo zbog promjene prehrane. Žele saznati kako se mogu dobro i pravilno vegetarijanski hraniti te upoznati uravnoteženu, zdravu prehranu. Time se može vrlo dobro zaključiti da je promjena utemeljena isključivo promjeni prehrane.

Veg: Kada se već samom promjenom prehrane mogu dobiti takvi rezultati, a međunarodna istraživanja ujedno potvrđuju vaša iskustva, možemo se zapitati zašto vegetarijanska prehrana i prehrana siromašna životinjskim bjelančevinama nije obvezna u svim klinikama?

Dr. med. Schneider: To je dobro pitanje. Zašto se u uobičajenim ustanovama daje mesna hrana, pitanje je koje se ne može obrazložiti medicinskim činjenicama. Zapravo, stanje je znanja takvo da pokazuje da bi osnovna prehrana u svakom slučaju morala biti vegetarijanska prehrana, posebice u bolnicama i klinikama. S obzirom na to da se danas zna da mesna hrana čini bolesnim, činjenica da se unatoč tom znanju nudi mesna prehrana, ona postaje gotovo napad – posebice kod dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila ili nakon operacija. Zapravo, to baš i nije za razumjeti. Jedno bi od objašnjenja moglo biti da je ponekad takvim novim spoznajama teško zamijeniti otprilike nekoliko stotina godina stare dogme i tradicije. Možda je to i zato što naklonost i navike još uvijek imaju prednost pred zdravstvenom koristi.

Veg: Možemo li predmnijevati da će se kroz nekoliko godina takvo stanje promijeniti i da će se prehrana u bolnicama prilagoditi aktualnom znanstvenom položaju?

Dr. med. Schneider: Nadajmo se. Ja bih u svakom slučaju podržao ovu viziju budućnosti jer bi to bila prednost kako za liječnike, tako i za pacijente, pa i za cijeli zdravstveni sustav. Svi bi od toga profitirali. Nemalo bi profitiralo i zdravstveno osiguranje. Uštedjeli bismo milijarde već samom ponudom vegetarijanske prehrane kao osnovne prehrane u svim bolnicama. Profitirale bi, naravno, i životinje na koje mnogi pri jedenju mesa uopće ne misle. S ušteđenim bismo im milijardama, kao ‘odštetu’, mogli napraviti velike biotope (prirodna staništa) i napokon ih tretirati kao ono što jesu, kao živa bića koja postoje uz nas na ovoj Zemlji.

Veg: Ne bi li isto tako bilo opravdano da, svojedobno, vegetarijanci plaćaju manje doprinose za zdravstveno osiguranje?

Dr. med. Schneider: Ja bih prije to ovako rekao: ne-vegetarijanci bi trebali platiti dodatak. Ono što je bolje i zdravije bi trebala biti norma, a ne obrnuto. Kao što bi netko tko se bavi rizičnim sportom ili netko tko puši trebao platiti dodatak, tako bi i netko tko ulazi u jedan od najvećih svakodnevnih rizika, naime jedenje mesa, trebao platiti takav dodatak za rizik.

Veg: Čini se da se razglasilo kako je HG Naturklinika na ovom području preuzela ulogu predhodnika i privlači mnoge ljude iz cijeloga svijeta. Iz kojih zemalja dolaze vaši pacijenti?

Dr. med. Schneider: Dolaze iz pedesetak zemalja. Mnogo naših suradnika govori više jezika i mogu po potrebi prevoditi. Pacijenti dolaze iz cijele Europe, ali i iz Južne i Sjeverne Amerike, Australije, arapskih zemalja, Indije, Rusije… dakle, sa svih kontinenata i iz svih narodnih grupa.

Veg: Nedavno je slovenski predsjednik Dr. Janez Drnovšek završio u medijima zbog jedne svoje izjave. Rekao je: ‘Promijeni li čovjek svoj život u pozitivnom smislu tako što riješi svoje unutarnje i vanjske konflikte u životu i u odnosu s okolinom, tako da živi u miru s drugim ljudima, s prirodom i životinjama, tada može svoju bolest izbaciti iz svoje glave. Postat će tjelesno zdraviji ili zdrav, to je i moje iskustvo. Nadam se da će mnogi ljudi to shvatiti.’

Na to mu je upravo predsjednik liječničke komore, Dr. med. Poredos odgovorio: ‘Gospodine Predsjedniče, promjena života na pozitivan stav prema sebi, prema drugim ljudima, prema životinjama i prirodi nije automatizam za tjelesno ozdravljenje čovjeka, kao što vi tvrdite. Vaša izjava po meni nije dobra i pozivam sve ljude da umjesto toga potpuno slijede savjet liječnika.’ Koji je vaš stav prema ovim citatima?

Dr. med. Schneider: Naše iskustvo daje za pravo predsjedniku Slovenije. Mi uvijek nanovo doživljavamo iskustva da mišljenje i ponašanje, svakodnevna rutina i životne prilike imaju veliki udio u oboljenjima i prema tome su između ostaloga odlučujuće za zdravlje i bolest. Promjena životnog stava na pozitivan znači manje stresa, a to znači manje smetnji u imunitetu. Ove veze između psihe, životnog stava i imuniteta su više nego poznate i uobičajena su praksa. Bez promjene u mišljenju i životnom stilu, nema ozdravljenja. To zna i školska medicina i zato mi iskreno nije sasvim jasna izjava ovog predsjednika Zdravstvene komore. U Njemačkoj se u svakom slučaju postupa tako da su koncepti rehabilitacije i liječenja bolesti sasvim određeni aktivnostima svakog pacijenta. Zašto se onda radi analiza rizičnih faktora? Primjerice, kod dijabetesa se rade baš zato da bi se upravo te rizične čimbenike ugradilo i u vlastito oblikovanje života. Kod bolesti se srca i krvnih žila, kao i kod dijabetesa, zna da svladavanje stresa igra veliku ulogu. I to ne samo poslovni stres, već i ono nesvladano u privatnom području. Ovakve stvari pripadaju standardu medicine. Može biti da se predsjednik Slovenije nešto određenije izrazio, ali to je, eto, njegovo iskustvo i samim time njegovo uvjerenje. Mislim da nemamo pravo nekome osporavati njegova iskustva.

Takvo iskustvo da promjena životnog stila i razmišljanja ima velikog utjecaja na ozdravljenje, kod nas je svakodnevica. U HG Naturklinici ne radimo bez razloga prema principu ‘Potpuno ozdravljenje za dušu i tijelo’, jer bez svladavanja konflikata u vlastitom životu koji nas dovode do napetosti, straha i brige, ne možemo postati zdravi. Rješavanjem čimbenika stresa, ovisnosti i konflikata u životu, postajemo slobodniji, sretniji, zadovoljniji – i jednako tako zdraviji.

Veg: Puno vam hvala na razgovoru.

(Iz časopisa Vegetarisch genießen, broj 2/06)

Dr. med. Arno Schneider, liječnik u HG Naturklinici Michelrieth
 
(prijatelji-zivotinja.hr/uredio:NSP)

Magnezijev klorid ili nigari na Dalekom se istoku, a sve češće i u zapadnoj medicini, smatra jakim saveznikom u prirodnim metodama očuvanja i obnavljanja zdravlja

Za pripremu tofua

Magnezijev klorid opisuje kemijski sastav nigarija. Japanska riječ nigari u prijevodu na naš jezik mogla bi biti „gorčilo“. Nigari nastaje kao nusprodukt pri ekstrakciji kuhinjske soli iz morske vode, a upotrebljava se za zgrušavanje sojinog mlijeka u skutu koja cijeđenjem i prešanjem postaje tofu. To je oblik u kojem je nigari najviše poznat zapadnjacima. Svi oni koji su barem jednom u životu razmiš­ljali o pripravi tofua kod kuće prije ili kasnije morali su upoznati nigari.

No u Japanu ga upotrebljavaju i u druge svrhe, a moja su mi istraživanja pokazala da je već odavno poznat diljem svijeta, a primjenjuje se čak i u alopatskoj medicini.

Sinergija s vitaminom C

U Japanu se pije i u napitku poznatom kao nigarisui, a pripravlja se rastapanjem 1/4 do 1/2 žličice ljuskica nigarija u 1 litri vode. Stječe se dojam da voda s nigarijem postaje vlažnija, ako je to ikako moguće, te da bolje taži žeđ, a u Japanu nigarisui cijene kao napitak pomlađivanja i detoksikacije.

Ako u nigarisui dodamo žlicu meda i svjež iscijeđen sok limuna, dobit ćemo izvrstan pripravak s bonusom. Naime, magnezij i vitamin C djeluju u sinergiji, potičući jedan drugome apsorpciju. Rezultati kliničkih pokusa o utjecaju magnezija na imunitet pokazali su da on jača imunitet i do 300 %, a u kombinaciji s vitaminom C i kvalitetnim medom postaje nezaobilazan prijatelj u očuvanju zdravlja.

Koliko je magnezij važan pokazuje i činjenica da sudjeluje u više od tristo metaboličkih procesa. Mag­nezij nas čini „protočnima“ – to je jedina riječ koja mi pada na pamet, koliko god to čudno zvučalo.

„Loš igrač“ kalcij

Svakodnevno smo izloženi štetnom utjecaju mnogih toksina i tvari koje nam narušavaju ugodu postojanja, a već se odavno zna da i stanje uma itekako ima utjecaja na opći osjećaj uživanja u dobrom zdravlju. Stres, previše procesuirana hrana bez nutritivne vrijednosti, brza rješenja za podizanje energije – kava, čaj s kofeinom ili neki gazirani napitak, tjelesni napori, životna dob, prevelik udio kalcija – sve su to čimbenici koji utječu na kvalitetu apsorpcije magnezija. I dok su vam svi prethodno nabrojeni faktori više-manje poznati, vjerujem da sam neke od vas začudila jer svi dobro znamo koliko je važan kalcij, a ja ga sada svrstavam na listu „loših igrača“.

Stvar je u tome da je dokazano kako je u nekadašnjoj prehrani ljudi omjer kalcija i magnezija bio 1:1, a danas je taj omjer 3:1, a zna biti čak 15:1 u korist kalcija. Zbog nedostatka magnezija stanične membrane postaju manje propus­ne te kalcij, koji bi trebao ući u stanicu i potom iz nje krenuti dalje, ostaje u stanici i izaziva brojne poremećaje taložeći se poglavito u mekim tkivima, umjesto da jača kosti i zube. Tako je dokazano da je manjak magnezija u direktnoj vezi s nastankom bubrežnih kamenaca, smanjenjem elastičnosti i čak začepljenjem krvnih žila, smanjenjem kapaciteta pluća, radom mozga, osteoporozom…

Ova lista je, vjerujte, vrlo duga, a sve izgleda još i gore ako dodamo podatak da se magnezij izlučuje mokrenjem i stolicom. Tako još više zapadamo u nepovoljan krug gubitka tog iznimnog minerala, gdje ne pomaže ni činjenica da magnezij u povećanim dozama djeluje kao laksativ. Imajući na umu sve ove činjenice, kao i spoznaju o dugogodišnjoj pothranjenosti magnezijem, postizanje potrebne koncentracije magnezija u organizmu čini se nemogućom misijom.

U obliku nigarija

Na svu sreću, sve je više stručnjaka koji otkrivaju prirodne metode očuvanja i obnavljanja zdravlja. Početkom prošlog stoljeća francuski kirurg prof. Pierre Delbet koristio je otopinu magnezijeva klorida za jačanje imuniteta i kao dezinfekcijsko sredstvo. To sam i sama isprobala tako što sam suprugovu porezotinu isprala otopinom nigarija. Rana je vrlo brzo zarasla i uopće nije ostavila ožiljak.

Dr. Carolyn Dean predlaže da se dnevni unos mag­nezija podijeli u nekoliko manjih doza te se na taj način doskoči eventualnom laksativnom učinku magnezija. Drugi prijedlog je da se dio magnezija uzima oralno, a dio transdermalno. S njom se slaže i dr. Mark Sircus, jer korištenjem magnezijeva klorida u obliku magnezijeva ulja transdermalnom metodom daleko se lakše postiže optimalna apsorpcija magnezija i to bez negativnih učinaka.

Dr. Jose Luis Perez Albela, još jedan velik zagovornik upotrebe magnezijeva klorida, otišao je toliko daleko da proizvodi i distribuira paketiće s preporučenom dozom nigarija, tako da svatko s lakoćom može uzimati dovoljno magnezija.

Magnezij se u mom životu pokazao ne samo kao zanimljiva tema za proučavanje nego i kao pravo revolucionarno otkriće. Koristim ga za dezinfekciju, ali ga i svakodnevno oralno konzumiram ili ga koristim u obliku spreja. Ako me pitate za jedan suplement koji bih vam preporučila, to je svakako magnezij u obliku nigarija.
 
(sensaklub.hr/uredio:NSP)

“Karl Lagerfeld kaže, Chanel odijelo ne stoji na ženi sa grudima”

Victoire Macon Dauxerre je 18-godišnja srednjoškolka iz Francuske. Victoire je bila vrlo zauzeta učenjem za nadolazeće završne ispite. Jednog dana, ona je odlučila uzeti si pauzu i otići u kupovinu sa mamom kako bi se opustila

Međutim, ona nije znala da će ovaj dan biti prekretnica u njezinom životu i da će se njezin život pretvoriti u noćnu moru.

Ona je tada uočena od strane modeling agencijae u jednom od trgovačkih centara. Iako joj je san bio studij na znanosti Sveučilišta u Parizu, ona je nekako dopustila da se uključi u svijet sjaja i glamura, vjerujući da je to nešto što svaki tinejdžer i djevojka želi!

Međutim, vrlo brzo nakon ulaska u agenciju za elitni modeling, njezin se život dramatično promijenio.

Victoire se našla zarobljena u svijetu u kojem dominiraju tanka tijela. Kako objašnjava, “Nitko mi nije rekao da moram smršaviti. Ali mi je rečeno: u rujnu, što ćete raditi na tjednima mode, nosit ćete odjeću veličine 32-34, i vi ćete morati stati u nju.”

Zatim je počela u osnovi gladovati, što je rezultiralo u gubitkom 11 kilograma tjelesne težine u 2 mjeseca. Njena prehrana se temeljila na tri jabuke na dan u kombinaciji s gaziranom vodom, koja je davala osjećaj punog želuca. Komad piletine ili ribe je bio jedina “prava” hrana koju je ona konzumirala, a to je bilo dozvoljeno samo jednom tjedno.

Ova strategija se činila kao vrlo uspješnom i Victorie, koji je visoka 177 cm, težila je samo 45 kilograma. Ona je bila bukirana za revije u Milanu, New Yorku i Parizu, a radila je za prestižne marke, kao što su Miu Miu i Alexander McQueen. Osim toga, ona je postala jedna od top 20 najtraženih modela!

Međutim, taj sjaj skriva bolnu istinu. Victorie je bolovala od anoreksije, ona je počela gubiti svoju kosu, njen puls je bio slab, imala je osteoporozu i prestala je dobivati menstruaciju. Povrh toga, ona se često onesvijestila između nekoliko revija.

Najgori dio ove situacije je da su njezine slike bile manipulirane. Prema Victorie, “Oni su na slikama dodavali širinu mojih bedara i obraza. Djevojke koje rade tamo i danas, vjerojatno će reći da lažem. Oni ne smiju ništa reći, ako žele nastaviti sa poslom.” Dodala je da su djevojke jele ispred novinara, kako bi izbjegle kritike, ali su povraćale kada su kamere bile isključene.

Nažalost, Victorie je osjetila da se i sama izgubila na samom početku svog odrastanja. Osjećala se depresivnom, usamljenom, i uznemirenom. Postati bulimičnom, je vidjela kao jedini način da izađe iz ove situacije. Stoga se pokušala ubiti samo 8 mjeseci nakon što je postala manekenka. Kako objašnjava, “Nitko ne razumije. Svi su mi govorili:’Imate životni san’, ali nikada nisam bila tako nesretna.”

Nakon ove neugodne situacije, Victorie je odlučila okončati svoju manekensku karijeru. Sve o životu ove mlade žene, koja sada ima 23. godine, opisala je u svojoj objavljenoj knjizi pod naslovom “Nikad mršava dovoljno. Dnevnik Top Modela”.

Ona govori o stalnom pritisku da postane mršava kao i o dizajnerima koji, čini se, ponižavaki žene i tretiraju ih kao vješalice za odjeću. “Karl Lagerfeld kaže, Chanel odijelo ne stoji na ženi s grudima”. “Ali, žene imaju grudi po definiciji. Zašto on jednostavno ne napravi odijelo koje odgovara ženama?!?”

Ova priča je bio razlog zašto je francuski sud donio novi zakon. Taj zakon zabranjuje modelima koji su previši mršavi da rade taj posao. Victoire sada govori drugim djevojkama da ako ih netko pita da izgube na težinu da bi treble pobjeći odmah!

Srećom, ova djevojka je uspjela preživjeti ovu “džunglu” i vratiti iz pakla u koji ju je stavio. Sada, ona nosi američku veličinu 6, a planira se ponovno pojaviti na pozornici, ali ovaj put u kazalištu.

Ova hrabra djevojka je jedna od rijetkih modela koji su imali hrabrosti govoriti i reći svijetu što se događa iza kulisa, u modnom svijetu. Ako se osjećate dirnuti njezinom pričom i želite podići svijest o potencijalnim opasnostima od poremećaja prehrane, poput bulimije, širite riječ i podijelite ovaj članak!
 
(NSP)

Pokazalo se i da dnevna doza ekstrakta nara može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i razine kolesterola

Znanstvenici smatraju da bi smanjuje rizik od srčanih bolesti kod pretilih osoba za 17 posto.

Uz korist za srce i krvne žile, sastojci nara inhibiraju rast raka dojke, prostate, debelog crijeva, leukemiju i sprječavaju promjene koje potiču rast tumora.

Nar je pun vitamina C i smatra se odličnim sredstvom protiv upalnih procesa, a odličan je izvor vitamina B5, kalija, prirodnih fenola poput elagitanina i flavonoida.

Sadrži fitokemikalije koje potiču stvaranje serotonina za bolje raspoloženje i estrogena za održavanje koštane mase, a ovo otkriće iznimno je bitno za prevenciju osteoporoze.

Za podizanje imuniteta i prevenciju zdravstvenih poremećaja stručnjaci preporučuju dnevnu konzumaciju 2,5 decilitra svježe iscijeđenog ili kvalitetnog kupovnog soka nara.

Istraživanja su pokazala da ulje nara štiti od raka, dijabetesa, pretilosti i srčanih bolesti, a bogatstvo antioksidanata čini ulje nara moćnim saveznikom protiv starenja. Vraća elastičnost koži, ujedno se boreći protiv ekcema, psorijaze i suncem opečene kože.

Masne kiseline koje sadrži smanjuju otekline i bol u mišićima.

Obiluje fitoestrogenima, koji olakšavaju simptome menopauze i predmenopauzi, poput valunga, promjena raspoloženja, noćnog znojenja i manjka libida.

Uz sve nabrojeno, sok od nara poboljšava erektilnu funkciju i podiže kvalitetu spermija.

Primjena nara u kućanstvu je velika, od njega se mogu pripremiti želei, kolači, sirupi, melase, sokovi, likeri, vino, ocat i čaj.
 

 
(24sata,youtube/uredio:nsp)

Sve veći broj znanstvenih istraživanja dokazuje da je zdrava hrana neposredno povezana sa zdravljem odnosno bolestima i zdravstvenim tegobama koje pogađaju suvremenog čovjeka

Između ostalog stručnjaci su došli do saznanja da u biološki prerađenoj hrani vlada određeni red koji ljudskom organizmu osigurava životnu energiju i jača njegovu prirodnu otpornost.

Naše tijelo lako prepoznaje da se hranimo pravom i zdravom hranom jer se u tom slučaju zdravstvene tegobe odbijaju o nevidljive crte obrane, a pravilnom prehranom moguće je izliječiti određene bolesti, pa i neke vrlo teške.

Srećom sve je više ljudi koji pažljivo biraju namirnice koje će konzumirati, svjesni da hrana koju smo jeli u prošlom stoljeću nije ni izdaleka ona ista koju jedemo danas.

Jaja kokoši koje su prije 50-ak godina slobodno šetale i pasle travu sadržavale su i do četiri puta više omega-3 esencijalnih kiselina u usporedbi sa jajima koka koje danas, nažalost, leže stisnute jedna uz drugu, što ih sigurno ne čini sretnima.

I mlijeko životinja koje se hrane travom u usporedbi s onima koje se hrane žitaricama sadrže 500 posto više CLA – konjugirane linolinske kiseline, koja se prodaje u pripravku jednog od najpopularnijih sredstava za mršavljenje.

A onda se pitamo kako to da nacije postaju sve deblje, a istodobno svi žele imati društveno prihvatljivo tijelo – navodi dr. Lejla Kažinić-Kreho, nutricionistica i voditeljica Prehrambeno-dijetetskog savjetovališta Nutrimen u Zagrebu.

Ona podsjeća i da je industrija hrane od sredine prošlog stoljeća do danas proizvela više od 3500 različitih kemikalija koje se svakodnevno dodaju hrani. Osim toga godišnje se proizvede oko 200.000 tona kemijskih aditiva koje konzumiramo s hranom.

Prema tome proizlazi da svatko od nas godišnje pojede prosječno oko tri kilograma aditiva, što nam svakako dugoročno ugrožava zdravlje.

Muško i žensko tijelo se razlikuje

Unatoč tome, još je uvijek aktulna poruka grčkog liječnika Hipokrata koji je u četvrtom stoljeću prije Krista kazao ‘Neka vaša hrana bude lijek, a vaš lijek vaša hrana’.

Dr. Kažinić Kreho, kao moderna stručnjakinja školovana na uglednom King’s Collegeu u Londonu, podsjeća da se muško i žensko tijelo razlikuje, pa im u određenim životnim razdobljima i kod različitih tegoba mogu pomoći različite namirnice te je ženama i muškarcima posvetila posebnu knjigu o prehrani u svakom životnom razdoblju (“Prehrana 21. stoljeća za žene” i “Prehrana 21. stoljeća za muškarce”).

Primjerice, žene su u vrijeme trudnoće, predmenopauze i menopauze sklonije depresiji i osteoporozi, dok tek rijetki muškarci pate zbog muške menopauze, ali su zato skloniji gihtu (upalama zglobova uzrokovanim velikim sadržajem mokraćne kiseline u krvi koja u zglobove odlaže kristale), Parkinsonovoj bolesti, aknama, prhutu…

Zato muškarci imaju veću potrebu za bjelančevinama jer imaju veću mišićnu masu nego žene, pa im ni prehrambene potrebe nisu iste.

Muškarci koji pate zbog gihta trebaju iz prehrane izbaciti namirnice bogate purinom, kao što su morski plodovi, Jakobove kapice, šparoge, crveno meso, špinat, alkohol, dok žene koje su tri puta sklonije depresiji nego muškarci trebaju posegnuti za hranom koja je zapravo “prirodni prozak”, a to su namirnice bogate triptofanom, esencijalnom kiselinom koja je preteča serotonina, hormona sreće i zadovoljstva, a to su: meso peradi, oslić, tunjevina, Jakobove kapice, šparoge, smeđa riža, brokule, banane…

Znanstvenici su potvrdili da nam u borbi protiv raka osim pametnih lijekova mogu pomoći i namirnice iz naših hladnjaka. Štoviše, na temelju izvješća koje su pripremili za američki kongres procjenjuju da bi se odgovarajućom prehranom smrtnost zbog raka u SAD-u mogla smanjiti za 35 posto, a preventiva raka pomoću dijetetike postaje iznimno uzbudljivo područje istraživanja diljem svijeta.

Primjerice, odgovarajuća prehrana pomaže u sprečavanju triju vrsta raka koji odnose najviše života – raka pluća, raka debelog crijeva i raka dojke, ali ne samo njih.

Vitamin A, vlakna i masti

Studije pokazuju da zaštita od malignih bolesti počinje od vitamina A, odnosno njegova prethodnika karotena koji dokazano smanjuje rizik od razvoja raka pluća, želuca i jednjaka, a pravo bogatstvo karotena koji će se pretvoriti u vitamin A nalazi se u mrkvi, špinatu, bundevi, šparogama i krumpiru.

Isto tako recentne su studije potvrdile da osobe koje konzumiraju puno vitamina C rjeđe obolijevaju od raka želuca i jednjaka. Ovim su vitaminom osobito bogati ananas, limun, rajčica, jagode, maline, cvjetača…

Netopiva vlakna kojima obiluju žitarice, orašasti plodovi i povrće, pomaže u povećanju volumena hrane na putu kroz debelo crijevo i tako osigurava brži protok, kraće zadržavanje i koncentraciju štetnih tvari u crjijevima, zato stručnjaci savjetuju – jedite što više žitarica, integralnog kruha i smeđe riže, zelja, cvjetače, prokulica, rotkvica, repe, a mnogo obećavaju i limun, selen, špinat, soja, grah, žitarice i biljna ulja, jer se pokazalo da ljudi koji nabrojene namirnice imaju češće na svojim tanjurima znatno rjeđe obolijevaju od raka debelog crijeva.

Među preventivnim mjerama je i smanjeni unos masnoće čiji se pretjerani unos povezuje s rakom dojke, debelog crijeva, prostate, jajnika i maternice, pa se smatra da dnevni unos masti u ukupnom kalorijskom unosu ne bi smio prelaziti 30 posto. To se postiže konzumiranjem ribe, bijelog mesa, mliječnih proizvoda s manje masnoće i manjim unosom maslaca i margarina.

Unos alkohola također treba svesti na najmanju moguću mjeru jer prekomjerno pijenje također povećava rizik od nastanka raka želuca i debelog crijeva, a udruženo s pušenjem još i raka usta, ždrijela i jednjaka. Ograničiti treba konzumiranje suhog i dimljenog mesa, te pretjerano slanih i kiselih namirnica.

Zdravo srce i bistar um

Za očuvanje zdravog srca uživajte u mediteranskom načinu prehrane koji obiluje tjesteninom, salatama, voćem, povrćem, maslinovim uljem i češnjakom. Ljudi koji poštuju zakonitosti takve prehrane smanjuju rizik obolijevanja od srčanih bolesti za 75 posto.

Naime, tjestenina je gotovo bez masnoće, maslinovo ulje sadrži nezasićene masnoće koje snižavaju razinu kolesterola i smanjuju opasnost od ateroskleroze. Osim toga maslinovo ulje je bogato vitaminom E, koji je snažan antioksidans koji također čuva krvne žile od ateroskleroze.

Plava riba, naročito srdele i skuše štite krvnožilni sustav jer sadrže mnogo omega 3 masnih kiselina. Voće i zeleno povrće odličan su izvor antioksidacijskih vitamina C i E te beta-karotena koji djeluju protiv štetnog utjecaja slobodnih radikala.

Sposobnost pamćenja može se potaknuti većim unosom nezasićenih masnih kiselina kao što su omega 3 koje se nalaze u plavoj ribi. Istraživanjasu pokazala da su djeca koja su se hranila mlijekom obogaćenim omega 3 masnim kiselinama već sa sedam godina imali veći kvocijent inteligencijeod vršnjaka koji su konzumirali neobogaćeno mlijeko.

Mentalne sposobnosti mogu se poboljšati i većim unosom kalija (sadrže ga agrumi, salata, sjemenke suncokreta, banane i krumpir), cinka (pšenične klice, sjemenke bundeve, jaja…) i aminokiselina (sojini proizvodi, kravlji sir i bademi).

Stručnjaci za prehranu preporučuju barem značajno povećati omjer sirove hrane u odnosu na kuhanu hranu, ističući da se za vrijeme kuhanja uništavaju ezimi, klorofil – neophodan za opskrbu naših stanica kisikom, određeni vitamini, posebno vitamina C, mnogi antioksidansi i druge aktivne fitokemikalije. Podsjetimo, enzimi su naša “iskra života”, jer stimuliraju probavni proces i utječu na pravilno stanično disanje i prokrvljenost, razgrađuju masti i ugljikohidrate.

Sirova hrana čuva mladost

Termička obrada masti i ulja, koja je sada široko rasprostranjena, može imati negativan utjecaj na zdravlje, budući da tijekom zagrijavanja masti i ulja na visokim temperaturama nastaju lipidni peroksidi, vrlo toksični slobodni radikali odgovorni za razvoj osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, bolesti imunološkog sustava i zloćudnih bolesti.

Sirova biljna hrana može pomoći u spriječavanju i liječenju mnogih bolesti i čisti tijelo od toksina. Sirovojedci unose u tijelo veliku količinu enzima i vitamina, pa imaju više fizičke i mentalne energije jer oni stimuliraju regenerativne procese i cijeli organizam postaje svježiji i mladenačkiji. Oni bolje spavaju, psihički su stabilniji, rijetko pate od probavnih problema jer se permanentno detoksiciraju.

Takva hrana je također značajno jeftinija jer voće i povrće možete sami uzgajati na najprirodniji način. Sirova hrana je puna antioksidansa, koji stimuliraju imunosni sustav, neutraliziraju slobodne radikale i na taj način preveniraju nastanak niza degenerativnih bolesti, pa čak i malignih, te znatno usporava starenje.
 
(slobodnadalmacija.hr)

Znanstvenici su suglasni da čaša posoljene vode izuzetno povoljno utječe na ljudsko tijelo. To su gutljaji čiste detoksikacije koja pomaže tijelu da se samo regenerira

U Indiji je od davnina poznata praksa ispijanja posoljene vode svakog jutra, a zapadni svijet je tu ideju odbacio pod pretpostavkom da je sol štetna za čovjekovo tijelo. “Caka” je u tome da vodu treba posoliti prirodnom, čistom morskom solju. U tom slučaju je njen zdrav efekt zagarantiran.

Inače, znanstvenici su dokazali da na krvni tlak ne utječe količina unesene soli već ŠEĆERA!

Samo neke od mnogih dobrobiti ispijanja posoljene vode su uravnoteženost šećera u krvi, osnaživanje kostiju, regulacija metabolizma, jačanje imuniteta, jačanje hormonskog balansa, povoljan utjecaj na proširene vene i još mnoge druge. Čaša posoljene vode ima nutricionističku vrijednost i zato što je bogata mineralima koje tijelo brzo prepoznaje i veže za sebe.

Pozitivni ioni soli vežu se uz negativne ione molekula vode i obrnuto. Rezultat je nova struktura koju tijelo izvrsno apsorbira. Voda time više nije čista voda, a so nije samo so. Kombinacija je melem za vaše zdravlje. Sve što trebate učiniti je uzmete čašu čiste mlake vode i da u nju stavite jednu žličicu morske soli.

Evo tek nekoliko razloga zašto bi to trebalo raditi:

1. Hidratacija
Nutricionista Met Stoun ističe da ako pijete samo vodu za hidrataciju tijela, možete i pretjerati pa tijelo postaje prepunjena tekućinom. Umjesto čiste vode savjetuje upravo ovakvu – posoljenu, jedanput dnevno.

2. Probava
Ako imate problema s probavom, čaša posoljene vode tome će stati na kraj. Posoljena voda pokreće enzime koji ubrzavaju probavni trakt. Ukoliko pijete takvu čašu zdravlja svakog jutra, vrlo brzo ćete primijetiti pozitivne promjene i izregulirati probavu.

3. Nestanak nesanice
Minerali soli smiruju živčani sustav. Zato, ako imate problema s nesanicom, ova časa će blagotvorno utjecati na taj problem i barem će ga ublažiti. Bolje ćete spavati.

4. Detoksikacija
Riječ je o čaši čiji sadržaj djeluje antibakterijski. Kako je već spomenuto, posoljena voda izbacuje otrove iz tijela i rješava se suvišnih bakterija koje štete vašem organizmu.

5. Zdravlje kostiju
Vrlo je popularna teorija da lužine minerala soli pogodno utječu na probleme s kostima, naročito onima koji imaju problema s osteoporozom.

6. Blagotvoran utjecaj na kožu
Ako želite nježan odsjaj čiste kože, posolite čašu vode i ne oklijevajte. Detoksikacija je povezana s ovim efektom, koža će vam blistati.

7. Bogat izvor minerala
Sve prethodne točke u vezi su, između ostalog, s informacijom o bogatstvu minerala u soli i njihovoj pozitivnoj korelaciji s vodom i njezinim blagotvornim učincima. Minerali su temelj nutricionizma i zdravlja, zato ne dvoumite se i isprobajte ovaj recept.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(dnevno.rs/uredio:nsp)

Država štiti prehrambenu i drugu industriju, a ne potrošače. No, zato znanstvenici trebaju govoriti i osvijestiti konzumente da čitaju deklaracije, te upozoravati koji aditivi i sastojci mogu, sukladno znanstvenim istraživanjima, ugroziti zdravlje

Ledeni vjetar je kolač koji obožavaju djeca, a i stariji jer kažu da je lagan, a u usporedbi s drugim teškim slasticama neki ga stavljaju i na listu zdrave hrane. Sastoji se od jaja, šećera, malo jabučnoga octa, brašna, mlijeka, vanilije, masla, slatkog vrhnja i raznog voća.

Barem bi tako sastav trebao izgledati. Često se prodaje i u našim slastičarnicama, potrošači vjerojatno misle da konzumiraju prirodni kolač iz kućne radinosti s gore navedenim sastojcima. Ali fotografija naše čitateljice s deklaracijom tog kolača iz jedne dalmatinske slastičarnice pokazuje njegov ‘ponešto’ drukčiji sastav, piše Slobodna Dalmacija.

Pa tako u svoje tijelo unosite i ovo: E471, E472, E322, E401 i E404, E101, E160a, aroma, brašno, masnoća, pa onda opet malo aditiva: E420ii, E436, E435 i E340. I onda na red dolazi bjelance, cijelo jaje, više vrsta voća… Dakle, posluže vam kolač s 11 e-brojeva.

Kako provjeriti svaki pojedinačni “E” i njegovu eventualnu štetnost?

Grupa hrvatskih stručnjaka iz podučja medicinske biokemije, medicine, kemije, farmacije osnovali su Savjetovalište o E-brojevima. Također, na webu (e-brojevi.udd.hr) stavili su svoja saznanja o aditivima koji se koriste u prehrani.

Ovisno o utjecaju na ljudsko zdravlje, E-brojevi su označeni različitim bojama: aditive označene crvenom bojom svakako bi trebalo izbjegavati, one označene žutom bojom ne bi trebalo često konzumirati, dok aditivi označeni zelenom bojom ne ugrožavaju ljudsko zdravlje.

I sada se vratimo na naš kolač. Dio E-brojeva iz “ledenog vjetra” se nalazi u kategoriji zelenih, dakle bezopasni su, međutim tri E-broja su u katergoriji žutih, između kojih je i 436 polioksietilen (20)-sorbitan-tristearat (polisorbat 65), a za koji se kaže da u organizmu može povećati resorpciju štetnih tvari topljivih u mastima. Iako se smatra bezopasnim, često konzumiranje, kažu naši stručnjaci, nije preporučljivo.

Također, u ‘našem’ kolaču se nalazi i jedan crveni ‘E’ za koji stručnjaci kažu da ga treba svakako izbjegavati i to E340. Za njega, među ostalim, piše ovo: “Kalijevi fosfati. Prevelik unos fosfata može omesti resorpciju drugih minerala. Često konzumiranje nije preporučljivo. Izbjegavati!”, stoji u upozorenju oko tog aditiva iz “ledenog vjetra”.

Važno je istaknuti da dalmatinski slastičari, kao i prehrambena industrija ne krše zakon ili neki drugi propis koristeći navedene aditive u hrani. Na potrošaču je da čita deklaracije. No, strani i naši stručnjaci svejedno upozoravaju da ima dobrih i loših aditiva.

Država štiti prehrambenu i drugu industriju, a ne potrošače. No, zato znanstvenici trebaju govoriti i osvijestiti konzumente da čitaju deklaracije, te upozoravati koji aditivi i sastojci mogu, sukladno znanstvenim istraživanjima, ugroziti zdravlje. Kolač iz vaše priče ne bih nikada jela niti bih ga dala svojim ukućanima, ima toliko zdravih i prirodnih slastica koje mogu napraviti sebi i svojim bližnjima – kaže nam Anita Šupe, nutricionistica iz Šibenika.

Navedimo i da nisu svi aditivi štetni, naprotiv. Primjerice, kurkumin, roboflavin, klorofil, karoteni, likopen, octena kiselina, brašno sjemenki rogača, pčelinji vosak i deseci drugih svakodnevno konzumirajmo u hrani bez straha.

Biolog i imunolog dr. sc. Srećko Sladoljev izbjegava hranu s pojedinim aditivima, ali kaže i da nešto buni i otežava razlikovanje aditiva.

Trebalo bi zakonski jasno odijeliti koji su E-brojevi bezazleni, a koji predstavljaju rizik ako se učestalo konzumiraju. Potrošaču se teško snaći, neće on hodati okolo s papirom i uspoređivati E-brojeve – kaže Sladoljev.

Nakon što smo to razjasnili vratimo se “našem” kolaču koji nas je ponukao da obiđemo i naše trgovine i provjerimo koji se sve štetni aditivi kriju u proizvodima koje najviše konzumiramo. Pogledali smo etikete stotinjak proizvoda, a upitali smo i trgovce što se najviše prodaje.

“Amerikanizacija” kuhinje

Salame, tj. trajne i polutrajne kobasice, hrenovke, gotove pizze, toast sirevi, suhomesnati proizvodi – sve su to artikli koji se najčešće nalaze na našim stolovima. U posljednje vrijeme “amerikanizacija” kuhinje se najviše vidi po tome što kupujemo gotove pizze, ubacimo je u mikrovalnu i večera za cijelu obitelj je spremna.

Pizza koju smo mi imali u rukama sadrži konzervans natrijev nitrit koji je, prema Savjetovalištu za E-brojeve, označen crvenom bojom, dakle trebalo bi takve namirnice zaobilaziti u širokom luku. Sadrži i difosfate, a za njih se ovo kaže: “U velikim koncentracijama mogu ometati resorpciju kalcija, magnezija i željeza u organizmu, pa unos velikih količina (više od 1,5 do 2,5 g na dan) može dovesti do smanjenja koštane mase, osteoporoze i do taloženja kalcija u organizmu. Često konzumiranje nije preporučljivo”.

Pizza je ‘začinjena’ i aromom dima. Tu je i popularna kocka za juhu koja sadrži glutaminska kiselina, a o njoj se kaže: “Prirodni pojačivač okusa i zamjena za sol (vidi E621 – E625). Moguće je da uzrokuje alergijske i pseudoalergijske reakcije. Smije se dodavati mnogim namirnicama jer se zasad smatra bezopasnom. Mogući utjecaj glutaminske kiseline i/ili njezinih soli u obliku prehrambenih aditiva na nastanak određenih bolesti još nije istražen do kraja, a znanstvena je javnost podijeljena u mišljenju oko sigurnosti uporabe ovih aditiva. Izbjegavati!”.

Osim toga na deklaraciji kocke piše “sadrže i dinatrijev inozinat, dinatrijev guanilat”. Zamislite, takva kocka za juhu od povrća sadrži samo 0,8 posto mrkve, 0,7 posto celera i 0,5 posto poriluka! Dakle, 98 posto sastojaka čine kojekakve arome, konzervansi, pojačivači okusa, stabilizitarori, zgušnjivači…

Školarci često za marendu jedu tople sendviče. U jednom splitskom fast foodu su nam rekli da u njega stavljaju toast šunku visoke kvalitete.

Provjerom smo utvrdili da ta šunka “visoke kvalitete” sadrži samo 50 posto svinjskog mesa, ostalo je voda, škrob, biljna vlakna, maltodekstrin i naravno aditivi: E407, aroma mesa, E450, E451, E316, E621, E250.

Pa tako naši stručnjaci za prvog s liste aditiva iz šunke, među ostalim, kažu: “Istraživanja na eksperimentalnim životinjama pokazala su da razgradni produkti karagenana, koji nastaju pod utjecajem visoke temperature i kiselina, izazivaju ulceracije gastrointestinalnoga trakta te da mogu dovesti do kancerogenih promjena ili uzrokovati nastajanje Chronove bolesti.”

Za drugi aditiv je navedeno da ga treba izbjegavati jer može dovesti do “smanjenja koštane mase, osteoporoze i do taloženja kalcija u organizmu”.

U ruke smo uzeli i jednu od najpopularnijih salama, a koja opet sadrži natrijev glutamat. Pojedini naši stručnjaci preporučuju ga izbjegavati. Tu je i “E250 natrijev nitrit”, za koji naši stručnjaci kažu da je to: “sredstvo za konzerviranje – često konzumiranje nije preporučljivo; izbjegavati!”.

U tom trajnom proizvodu se nalazi i kalijev nitrit, a za koji znanstvenici kažu: “U kiseloj sredini (npr. u želucu) ili pri temperaturama višima od 130 °C (npr. pri prženju hrane) nitriti se pregrađuju u nitrozilov kation koji ima sposobnost nitrozacije sekundarnih i tercijarnih amina, pri čemu nastaju kancerogeni nitrozamini.

Vitamin C (E300), kao i ostali antioksidansi, sprječavaju nastajanje kancerogenih nitrozamina. Svi su nitriti problematični aditivi. U organizmu ometaju transport kisika u krvi jer prevode hemoglobin u inaktivni oblik – methemoglobin. Izbjegavati!”, pišu, između ostaloga, naši stručnjaci, piše Slobodna Dalmacija.
 

 
(slobodnadalmacija.hr,youtube.com/uredio:nsp)

Telomeri (sitni komadići DNK koji utječu na dugovječnost i zdravlje) su uzrok koj je proizveo dosta buke među istraživačima u posljednje vrijeme – i to s dobrim razlogom.

Duljina tih zaštitnih kapa na kraju kromosoma određuje koliko će se brzo stanice ostariti, te koliko smo skloni moždanom udaru ili razvoju raka, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, vaskularne demencije, dijabetesa i osteoporoze.

U osnovi, što su kraći vaši telomeri, kraći je životni vijek. Pa ipak, mi ne moramo biti na milost i nemilost naše genetike. Pogledajte sljedeće savjete koji pomažu poticati jake telomere – kao i otpornost na bolesti i starenja.

Želite li povećati duljinu telomera? Usvojite ove tri navike

Dijeta (Prehrana) – pilot studija na Sveučilištu California u San Franciscu otkrila je da prehrana bogata biljnim bjelančevinama, voćem i povrćem, te sa što manje rafiniranih ugljikohidrata i masti (10% posto od ukupnog unosa kalorija), je najbolji model za produljenje telomera i sprječavanje bolesti.

Iako Lawrence Wilson MD, čvrsto vjeruje da sve što pojačava glutation u tijelu je od velike pomoći – kao što su meso, jaja, kuhano zeleno povrće i ostala hrana koja sadržava sumpor i aminokiseline. Kada je prisutan glutation, oksidacija je minimizirana. To pak smanjuje štetu na telomerima, a time čuva i možda potiče telemore na produženje.

Daljnje prehrambeno razmatranje uključuje upravljanje upalama i naknadne slobodnih radikala povezanih s bolešću. Poanta je da kada slobodni radikali nastaju tijekom upalnog odgovora od traumatskih ozljeda (bilo fizičkog ili emocionalnog), telomeri su ugroženi. Prehrana bogata DHA i EPA, zajedno s kurkumom, đumbirom, zelenim čajem, resveratrolom (resveratrol pripada velikoj skupini polifenolnih spojeva polifenola, a neke ga vrste biljaka proizvode kao odgovor na ozljedu, infekciju gljivicama, ultraljubičasto zračenje ili drugu vrstu stresa), cinkom, magnezijem i folnom kiselinom, vitaminima B12, C i D, može puno pomoći u sprječavanju oštećenja telomera kroz antioksidativne i anti-upalne aktivnosti.

Vitamin D je posebno važan, prema istraživanjima koje uključuje 2.100 blizanki u dobi između 19-79 godina starosti. Otkriveno je da su one s najvišim razinama vitamina D također imao najduže telomere, a najniže razine vitamina su povezane s najkraćim telomerima.

Smanjenje stresa – Druga ključna životna “lifestyle” navika koja drži telomere podalje od smanjenja je upravljanje stresom.

“Pionirsko istraživanje objavljeno u 2004. utvrdilo je da telomeri žena pod najvećim stresom (koji su također prisutni kod kronično bolesne djece) su kraća u protuvrijednost 10 godina starosti, u usporedbi s onim ženama sa niskim razinama stresa. Novija studija je pokazala da se telomeri progresivno skraćuju uz veći stres na poslu i kroz sve veću razinu “izgaranja” kroz stres.

No, čini se da se telomeri mogu oporaviti od kroničnog stresa, kada se provode tehnike opuštanja. Jedno nedavno istraživanje je pokazalo da su oni koji su imali vrlo naglašenu brigu za člana obitelji s demencijom mogu potaknuti aktivnost telomeraze za 43% posto kada usvoje svakodnevni 60-minutni tretman joge i meditacije.

Vježbanje i sport – Fizička aktivnost također pomaže da se produlje telomeri koji su se suzbili od stresa. Naime, istraživanje je pokazalo da žene u postmenopauzi koje su doživjele znatan zamah u stresu imaju 15X puta veću vjerojatnost da imaju kratke telomere – osim te žene nisu redovito vježbale, i u tom slučaju rizik je nestao. Prednosti vježbanja u održavanju zdravih telomera je samo onda kada sudionici ostvaruju energično vježbanje najmanje 14 minuta dnevno, tri dana u tjednu.

Sve u svemu, potrebno je daljnje istraživanje prije nego što istraživači u potpunosti shvate kakvu ulogu telomeri igraju u dugovječnosti i prevenciju bolesti. U međuvremenu, koristiti ćemo navedene 3 životne navike kako bi se telomeri održali zdravima i jakima, jer je to pametan potez za održavanje robusnog i snažnog zdravlja.
 
NoviSvjetskiPoredak.com