Airtasker, web stranica koja privlači kupce koje interesiraju kućanski poslovi, provela je anketu među mladim ljudima starosti 18-24 godine

Rezultati su bili šokantni. Velika većina (84 posto) mladih ispitanika priznaje da ne zna kako promijeniti žarulju. Dok je većina od približno 75 posto koja ima visoke računalne i tehničke vještine, priznala da ne zna odmrznuti zamrzivač u kuhinji, a 67 posto nema pojma o postavljanje police.

To je ista nadolazeća generacija koja misli da demokratski socijalizam može spasiti svjetsku ekonomiju. Iako je dobro vidjeti mlada i svježa lica u američkoj vladi, poput kongresnice Alexandria Ocasio-Cortez koja predstavlja pokret mladih ljudi, njima nedostaju stvarne životne vještine i misle da mogu dobiti ono što žele, uzimanjem od drugih.

Nadolazeća generacija koja želi doći na vlst, želi vladu koja će zadovoljiti svaku njihovu želju, ali to je činjenica života: Bogatstvo ne stvara vlada. Bogatstvo preuzima vlada i troši na ono što najviše želi. U demokratskom socijalizmu većina dobiva ono što želi, uzimajući od bogatstva drugih.

Porast popularnosti demokratskog socijalizma ističe sve veću stvarnost da mnogi mladi ljudi danas nemaju istinski karakter, radnu etiku, samopouzdanje i praktično iskustvo.

Milenijsko razmišljanje vas neće odvesti daleko u životu i pokvarit će vam karakter

Mnogi mladi ljudi danas ovise o roditeljima, pa misle da bi im vlada trebala odriješiti svoju kesu. Ti isti ljudi misle da bi život trebao biti pošteniji.

Kada su mladi ljudi prije samo dva desetljeća išli raditi u dobi od 18 godina, namjerno su bili plaćeni manje po satu nego drugi. Njihov poslovođa je te iste mlade tjerao namjerno da obavljaju najprljavije i najteže poslove.

Kada su ti mladi ljudi prešli na bolje mjesto, ponekad se sjećaju odakle su došli i zahvalni su tim poslovođama što su im bili veliki životni učitelji.

Mnogi mladi danas smatraju da će njihovi roditelji i vlada preuzeti punu odgovornost za njihove postupke i preuzeti na sebe sve njihove probleme i neugodnosti. Kada je većina mladih ljudi previše nesposobna da promijeni žarulju, kako će zemlja izgledati za deset, dvadeset i trideset godina?

Mladi nasljednici i predstavnici budućih vlada vjerojatno će pokvariti sve što je ostalo. Što će biti s budućim liječnicima, odvjetnicima i arhitektima, koji su ovisili o svojim roditeljima i očekivali da će se svi pobrinuti za njihov životni stil?

Što se dešava kada se nasljednici “pokvarene generacije” prisiljeni suočiti s nevoljama? Hoće li odrasti i učiti, ili će se žaliti na svoj stres? Hoće li odbaciti napetosti i urlati: “To mi se ne bi smjelo događati!”

Kako se društvo polako raspada, dok se resursi polako troše, i dok ovlašteni političari polako uništavaju gospodarstvo, tko će sve to vratiti u budućnosti?

Za one koji ne mogu pročitati dijagram i nešto popraviti, za one koji ne znaju promijeniti automobilsku gumu – možda je sada vrijeme da zaprljate ruke.

Okolnosti vam neće uvijek ići u korist. Milenijalci, ili “pahuljice” kako ih zovu, postaju ugrožena generacija bez praktičnih vještina poput tempirane bombe koja prijeti da će uništiti zemlju, kulturu i civilizaciju.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ljudi s određenim vrstama oštećenja mozga mogu napraviti bolje poslovne odluke. Ovo je zaključak najnovijeg istraživanja, u kome je dokazano da ljudi koji upliću emocije u poslovne odluke uvijek dobiju loše rezultate.

Povezivanje znanosti o mozgu s ponašanjem u investicijama, znanstvenici dolaze do zaključka da ljudi s oštećenjima u dijelovima mozga za emocije, zaista donose bolje financijske odluke.

Istraživanje je obavljeno na 15 pojedinaca koji su imali neku vrstu oštećenja mozga, kao moždani udar ili neku bolest. Njima je oštećen dio u mozgu koji izaziva bilo kakvu emociju, kao na primjer, strah ili anksioznost. Pojedinci imaju normalan IQ, a područja u njihovom mozgu koja su određena za logiku i kognitivno razmišljanje su netaknuta.

Istraživanja su pokazala da su ovi pojedinci u prednosti u odnosu na ostale ljude što se tiče poslovnih odluka. Bili su spremni riskirati s visokim sumama jer nisu imali nikakav strah od neuspjeha. Dok su pojedinci s neoštećenim emotivnim područjima ulagali sigurnije, na manje sume, i na kraju dobili manji posao i dobitak.

Neki od neurologa vjeruju da dobri investitori ili poslovni ljudi mogu biti veoma vješti u suzbijanju emocionalnih reakcija. “Ti ljudi su jednostavno naučili kako kontrolirati emocije u poslu i mogu biti potpuno isti kao ljudi s oštećenim mozgovima”, kaže znanstvenik.

Koristeći sofisticirane tehnologije, poput magnetske rezonance, može se vidjeti kako mozak reagira na procjene rizika i pravljenja izbora u vezi posla. Istraživači mjere moždane kemikalije i istražuju kako oštećenja određene regije u mozgu utječu na ekonomska odlučivanja.

U kasnim 1990-tim, kada su uspostavljene čvrste veze između psihologije i neurobiologije, bihevioralni ekonomisti su se počeli okretati i neurolozima, pored psihologa za pomoć oko ljudskog ponašanja. Ideja je bila da ako može objasniti fenomen kao depresija ili poremećaj pažnje, mogu se objasniti i druge psihološke funkcije.

Danijel Kahneman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju je počeo raditi s neurolozima na sveučilištu u Montrealu. U jednom od istraživanja, koristili su igre na sreću da bi vidjeli aktivaciju u mozgu kada pojedinac očekuje pobjedu. Ustanovili su da se u mozgu pokreće ista moždana aktivnost kada dobijete novčanu nagradu kao i kada osjetite dobar okus, ugodnu glazbu ili drogu koja izaziva ovisnost.

Znanstvenici vjeruju da strah ima najveću ulogu u lošim poslovima

Međutim, priča ima i drugu stranu, emocije mogu imati i korisnu ulogu u financijskom odlučivanju, ali to vrijedi van Wall Street-a. Dok su se oštećeni mozgovi pojedinaca dobro pokazali u laboratoriju, u stvarnom svijetu su pali na nekim financijskim odlukama. Tri od četiri pojedinca s oštećenim mozgom su doživjeli stečaj. Njihova nesposobnost osjećaja straha je dovelo do rizičnog ponašanja.

Njihova iskustva su nam pokazala da emocije mogu odigrati ulogu u zaštiti naših interesa, čak i ako ponekad ometaju racionalno odlučivanje.

Ljudi su razvili strah kao odgovor na mehanizam preživljavanja da bi se zaštiti od predatora. Ali u svijetu gdje predatori ne vrebaju iza svakog ugla, taj strah koji je nekada potreban, sada može izazvati preveliku osjetljivost. Reagirajući na strah koji zapravo ne postoji možemo donijeti nelogičan izbor. To je sad situacija koja postoji na burzama. U burzovnom poslovanju strah je veliki minus i ne donosi dobre osobine

“Postoji mnogo mehanizama koji pokreću naše emocije, i ljudska bića nisu baš tako dobro prilagođena suvremenom životu”.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)