Ako ste ikad bili budni u cik zore ili još uvijek vani kada je sumrak, možda ste primijetili da je vaš vid oštriji nego inače

Njemački studija kaže to je zato što vaš mozak mijenja način na koji on interpretira vizualne signale vremena izlaska i zalaska sunca, u skladu sa člankom u časopisu New Scientist.

Autor studije Christian Kell objasnio je da naš mozak uvijek radi u pozadini. Ali kada dođu zora ili sumrak, ova kontinuirana pozadinska aktivnost seli se u vizualni korteks, dio mozga koji interpretira vizualne informacije.

Zahvaljujući ovom smanjenju šuma u omjeru signala i pozadine, ljudski vizualni korteks može se usredotočiti na percepciju loše osvijetljene okoline i objekata. Zato bismo mogli vidjeti bolje unatoč niskoj razini svjetlosti u to vrijeme.

“Vaš mozak postaje odjetljiviji. Dolazi slab signal koji koji će imati veći omjer signala i šuma” – objasnio je Kell, neuroznanstvenik na Sveučilištu Goethe.

On i njegovi kolege su to odredili eksperimentom sa 14 muškaraca. Zamolili su sudionike da gledaju blago blistavo narančasti križ na crnoj pozadini u različitom dobu dana. Oni su izvijestili da su sudionici najviše uspjeli u svom zadatku u 8.00 i 20.00 sati.

Drevni ljudi su trebali poboljšati svoj vid tijekom zore i sumraka kako bi izbjegli grabežljivce

Istraživački tim sveučilišta Goethe skenirao je mozgove sudionika šest puta od 8.00 do 23.00 sata. Otkrili su da mozak isključuje pozadinsku aktivnost u vizualnom korteksu tijekom dana u vremenskom razdoblju u 8.00 i 20.00 sati

Kell je rekao da ovaj mehanizam koji mijenja percepciju olakšava vožnju automobila tijekom zore i sumraka. Ali su ga naši preci razvili kako bi uočili potencijalne grabežljivce, kao što su lavovi, koji su lovili tijekom ovih sati smanjenog svjetla.

“Sigurno bi nas čuvao u kritičnim vremenima kada su se pojavili noćni grabežljivci. Mozak također potiskuje aktivnost prema sluhovnoj regiji mozga, što bi moglo objasniti zašto je i sluh bolji u ovim vremenima” – rekao je Kell.

Sudionici su sigurno bili bolji u vizualnom testu u onim vremenima kada je pozadinska aktivnost u mozgu pala. Od njih je zatraženo da pritisnu gumb kada uoče slabo vidljivi narančasti križ. Prosječno su pogađali 32 od 33 puta tijekom u vremenima od 8.00 i 20.00 sati

U ostalim vremenima, sudionici su uspjeli doći do pogotka 30 puta od 33. Njihov se vid pokazao najslabijim u 14.00 sati, tj. u vrijeme kada postoji obilje prirodnog svjetla.

Ljudski mozak poboljšava vid u doba dana s malo prirodnog svjetla

Kell je rekao da je cirkadijanski ritam – 24-satni ciklus koji služi kao unutarnji sat našeg tijela – vrlo dobro dokumentiran i istražen.

Međutim, prethodna istraživanja još nisu utvrdila koji biološki mehanizam poboljšava vid u doba dana kada ima vrlo malo svjetla.

Istraživači su objavili svoje nalaze u časopisu Nature Communications. Njihov rad opisuje ljude kao dnevno aktivnu vrstu koja se uglavnom oslanja na osjećaj vida kada se orijentiraju.

Unatoč tomu, ljudi su skloni ostati aktivni u jutarnjim i večernjim satima tijekom sumraka, u vremenima kada su prirodni izvori svjetlosti najslabiji. To se odnosi na ljude koji imaju nepouzdani pristup umjetnom svjetlu, poput vatre ili električnog svjetla u današnje doba.
 
NoviSvjetskiPoredak.com