Među čudima koja su dobra za naše zdravlje uvijek su na popisu crno vino i riba

Visoke vrijednosti masti u krvi povezane su sa srčanim bolestima i moždanim udarom. Loš, LDL kolesterol, obično počinje rasti kako starimo. Ako jedete dovoljno slijedeće hrane, nastavite tako, i vrijednosti kolesterola neće se pogoršavati.

Među čudima koja su dobra za naše zdravlje uvijek su na popisu crno vino ili pak riba koja ima omega 3 masne kiseline, ali postoje i druge prehrmbene namirnice koje su sjajne za dobrobit našeg organizma.

Recimo, studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, pokazala je da oni koji konzumiraju orašaste plodove, mogu smanjiti razinu kolesterola za gotovo 10 posto.

1. Žitarice

Želite li smanjiti kolesterol, razmotrite kako da jednostavno promijenite doručak uvođenjem žitarica u jutarnji obrok. To bi moglo smanjiti loš kolesterol za 5.3 posto kroz samo šest tjedana. Ključan je betaglukan, tvar u žitaricama koja absorbira loš kolesterol pa ga tijelo onda izlučuje.

2. Crveno vino

Znanstvenici nam daju razlog da pijemo zbog zdravlja. Crveno vino može dobro djelovati na kolesterol. Studija sa sveučilišta Complutense u Madridu utvrdila je da osobe koje konzumiraju isti nadomjestak iz grožđa kojeg ima u crvenom vinu, smanje svoj loš kolesterol za 9 posto.

3. Losos ili masna riba

Omega tri masne kiseline su još jedno od prirodnih čuda za zdravlje. Pokazalo se da imaju zaštitni učinak protiv srčanih bolesti, demencije i mnogih drugih bolesti. Sudeći prema istraživanju sa Loma Linda sveučilišta, zamjena zasićenih masti sa omega 3 kiselinama, onima koje se nalaze u srdelama, lososu i haringi, podiže dobar kolesterol za 4 posto.

4. Orašasti plodovi

Studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, pokazala je da oni koji konzumiraju orahe šest puta tjedno kroz mjesec dana, smanje loš kolesterol za 9.3 posto. Dobra opcija su i bademi i indijski oraščići. Iako su zdravi, vodite računa da su i kalorični pa kontrolirajte porciju.

5. Čaj

Poznato je da čaj sadrži antioksidanse, a isto tako dobar je kao izvanredna obrana od visokih razina LDL (lošeg) kolesterola. Istraživanja pokazuju da crni čaj smanjuje masti za 10 posto u samo 3 mjeseca. Ova saznanja dio su velike studije kako čaj smanjuje rizik mnogih srčanih bolesti.

6. Grahorice

Znanstvenici sa sveučilišta u Arizoni utvrdili su da pola šalice graha dnevno smanjuje ukupni kolesterol za 8 posto. Tajna je u tome što je grah bogat vlaknima koja smanjuju brzinu i količinu apsorpcije kolesterola iz određene hrane. Neka grah bude jedna trećina dnevnih vlakana u vašoj prehrani.

7. Čokolada

Konačno slatka hrana zdrava za srce. Čokolada je snažan antioksidans koji pomaže izgradnji HDL (dobrog) kolesterola. U studiji iz 2007. godine sudionici koji su uzimali kakao prah povećali su razine HDL kolesterola za 5 posto u 12 tjedana. Zapamtite, morate uzimati crnu čokoladu. U usporedbi sa mliječnom, ima 3 puta više antioksidansa koji preveniraju da se krvne pločice slijepe zajedno i tako drže arterije prohodnima.

8. Margarin

Prelazak na margarin sa biljnim sterolima može pomoći smanjenju kolesterola. Biljni steroli su komponenete koje reduciraju apsorpciju kolesterola.

9. Češnjak

Osim što dodaje okus mnogoj hrani, češnjak smanjuje kolesterol, prevenira stvaranje krvnih ugrušaka, smanjuje krvni tlak i štiti protiv infekcija. Nova istraživaja pokazuju da pomaže da se kolesterol ne lijepi za stijenke arterija najranijoj fazi. Dva do četiri režnja dnevno bit će dovoljno.

10. Maslinovo ulje

Maslinovo ulje puno je mono nezasićenih masnih kiselina koje utječu na snižavanje kolesterola.

11. Špinat

Popularno povrće sadrži puno luteina, žutog sunčanog pigmenta kojega ima u tamnom lisnatom povrću i žutanjku jaja. Lutein već ima reputaciju da čuva od degeneracije makule, glavnog uzroka sljepoće. Sadašnja istraživanja sugeriraju da pola šalce luteinom bogate hrane čuva od srčanih udara pomažući čišćenju stijenki arterija od kolesterola.

12. Avokado

Avokado je bogat izvor zdravih mono nezasićenih masti, vrste masti koja pomaže dizanju dobrog kolesterola i smanjenu lošeg. I više od bilo kojeg voća sadrži beta sitosterol koji razbija kolesterol i smanjuje količinu kolesterola koja se apsorbira iz hrane. Avokado ima dosta kalorija i masti (300 kalorija i 30 grama masti jedan plod), pa ih jedite umjereno.
 
(telegram.hr/uredio:nsp)

Veliki dio farmacije fokusiran je i na žensko zdravlje, a žene su sklone vjerovati njihovim reklamama zanemarujući pri tome svoje vlastito zdravlje

Često se danas zbog dostupnosti kemije zaboravlja na prirodu i prirodna rješenja u liječenju nekih bolesti.

Veliki dio farmacije fokusiran je i na žensko zdravlje, a žene su sklone vjerovati njihovim reklamama zanemarujući pri tome svoje vlastito zdravlje. No, svatko može učiniti neke pozitivne promjene u svom životu i to mijenjajući svoje navike i razmišljanje.

Pogledajmo, stoga, koje su neke od prirodnih, neškodljivih zamjena koje žene mogu koristiti za svoje zdravlje.

1. Medvjetka i brusnica umjesto antibiotika

Upala mokraćnog mjehura je česta ženska boljka. Za ovu bolest se uvijek propisuju antibiotici koji uništavaju prirodnu floru crijeva i koji uništavaju jednako i dobre i loše bakterije. Uva Ursi ili medvjetka je biljka kojom su stoljećima naši preci liječili upale.

Koristi se kao prirodni diuretik i homeopatski lijek za bolesti poput infekcije mokraćnog sustava prvenstveno zbog dva kemijska sastojka: arbutin i hidrokinon. Ova biljka je također puna antioksidansa i ima adstrigentan utjecaj pa se prirodno bori protiv neželjene bakterije koja uzrokuje upale.

Brusnica sadrži C vitamin, dijetalna vlakna, minerale i razne važne mikronutrijente.

Izvor su antioksidansa polifenola, fitokemikalije koja ima moguće prednosti za kardiovaskularni sustav i imunološki sustav. Jedna studija potvrđuje ovaj lijek za liječenje i sprečavanje infekcije.

Učinkovitost soka od brusnice i ekstrakti kao profilaktičke sredstvo protiv učestalih infekcija mokraćnih kanala dobro su dokumentirani kod žena.

Proantocijanidini se također mogu primijeniti za liječenje drugih uobičajenih bolesti bakterijske patogeneze, npr. kod bakterije Helicobacter pylori koja je povezana sa gastritisom i karijesom i parodontnih bolesti.

2. Prirodni lijekovi za menstrualne grčeve

Postoje dvije vrste menstrualnih grčeva: primarna i sekundarna dismenoreja. Obje vrste jednako muče milijune žena. Umjesto tamanjenja tableta protiv bolova, pokušajte povećati unos omega-3 masnih kiselina, uzimati više magnezija i pokušati akupresuru.

Ovo će sve spasiti endokrini sustav od proizvodnje više hormona stresa, koji se može dogoditi zbog visoke razine kofeina u proizvodima za ublažavanje menstrualnih bolova. Prekomjerna upotreba lijekova protiv bolova također utječe negativno na vaš probavni sustav.

3. Zdrave namirnice umjesto lijekova za snižavanje kolesterola

Prema studiji, žene u menopauzi koje uzimaju lijekove za snižavanje kolesterola u povećanoj su opasnosti od razvoja dijabetesa. Istraživači su koristili podatke od 153.840 žena bez dijabetesa prosječne dobi od 63,2 godina.

Nakon tri godine bilo je 10.242 novih slučajeva dijabetesa.

Žene koje su uzimale statine imale su 71% veći rizik od pojave dijabetesa u odnosu na žene koje nisu uzimale lijekove. Čak i nakon prilagodbe na druge potencijalne varijable, uključujući dob, rasu ili etničku pripadnost i indeks tjelesne mase, pronađen je rizik od 48%.

Iako se statini sve više prepisuju kao lijek za snižavanje kolesterola i za srčana oboljenja, dokazi za to su dvojbeni. Prema jednim nalazima, statini mogu prevenirati samo drugi infarkt, a ne i prvi.

Povezani su sa više od 300 različitih štetnih učinaka u recenziranim istraživanjima, uključujući rak i oštećenje jetre.

Kako bi smanjili previsok kolesterol i prevenirali kardiovaskularne bolesti u svoju prehranu jednostavno uključite zdrave namirnice kao što su:

Jabuke: studija ukazuje da žene u postmenopauzi koje jedu jednu jabuku dnevno snaižavaju LDL kolesterol te podižu HDL kolesterol.

Grah: jedna šalica graha dnevno može sniziti LDL kolesterol za 24%

Riba: masna riba koja sadrži omega-3 masne kiseline može smanjiti krvni tlak i rizik od razvoja krvnih ugrušaka. Dobri izvori su losos, skuša, pastrva, haringa, tuna i srdele.

Orašasti plodovi: bogati antioksidansima i omega-3 masnim kiselinama koji pomažu u smanjenju kolesterola i štite od bolesti srca i moždanog udara.

Čokolada: Kakao, glavni sastojak ove omiljene poslastice, pokazalo se u mnogim studijama da snižava krvni tlak, smanjuje rizik od moždanog udara, poboljšava otpornost na inzulin, povećatva HDL kolesterol, te smanjuje ukupnu smrtnost.
 
(dnevno.hr/uredio:nsp)

Orasi imaju dvostruko veću razinu antioksidansa polifenola od svih orašastih proizvoda i tako pomažu tijelu u borbi protiv slobodnih radikala koji oštećuju stanice i uzrokuju bolesti, pokazalo je istraživanje na Sveučilištu u Pennsylvaniji

Orašasti plodovi kao što su bademi, kikiriki, pistacije, lješnjaci i indijski orasi također su bogati nezasićenim masnim kiselinama, vitaminima i proteinima, ali znanstvenici upozoravaju da je problem što ih ljudi ne jedu dovoljno, piše Independent.

“Naša preporuka je da bi ljudi trebali pojesti sedam oraha dnevno”, kaže voditelj istraživanja Joe Vinson.

Prethodna istraživanja pokazala su da jedenje oraha smanjuje znakove starenje i štite od bolesti srca i nekih oblika raka. Nakon što je otkriveno da samo sedam oraha na dan pruža zaštitu od srčanih bolesti, orasi su odmah proglašeni superhranom.

Mnogi orašaste plodove već dugo smatraju najsavršenijom hranom u prirodi. Otkriveno je da od svih drugih orašastih plodova, orasi sadrže najveću razinu antioksidanata. A kad se govori o hrani koja je zdrava za srce, orasi se nalaze među tri najzdravije namirnice.

Osim što su bogati antioksidantima, sadrže i zdrava vlakna, proteine, vitamine i minerale. Zato i ne čude brojna istraživanja koja pokazuju da redovito uzimanje oraha može smanjiti rizik od srčanih bolesti, nekih oblika raka i dijabetesa tipa 2.

Jedna od zanimljivosti jeste i da orah izgleda kao umanjeni mozak, čak su bore i uvijanja baš kao i neo-korteks. Danas je poznato da orah pomaže u razvoju više od tridesetak neuro-transmitera za moždane funkcije.

U najnovijem istraživanju znanstvenici sa Sveučilišta Scrantona u američkoj državi Pennsylvania analizirali su sadržaj antioksidanata u nekoliko vrsta orašastih plodova: orasima, bademima, kikirikiju, pistacijama, lješnjacima, brazilskim orasima, pekan orasima i indijskim orasima.

Voditelj studije doktor Joe Vinson je rekao: “Orasi su rangirani iznad kikirikija, badema, pekan oraha, pistacija i drugih plodova. Šaka oraha sadrži gotovo dvostruko više antioksidanata nego ista količina bilo kojeg drugog orašastog ploda. Nažalost, ljudi baš ne jedu puno oraha. Naše istraživanje ukazuje da u sklopu zdrave prehrane treba jesti više oraha. “

Tim doktora Vinsona je otkrio da su osim po količini antioksidanata orasi superiorniji i po jačini antioksidanata koje sadrže. Oni koji se nalaze u orasima su 15 puta snažniji od vitamina E koji je na glasu kao vrlo snažan antioksidant.

Znanstvenici ističu da je prednost oraha to što ih ljudi jedu neobrađene jer su upravo u tom obliku oni i najučinkovitiji. Sve druge malverzacije s orasima poput pečenja, umanjit njihovu učinkovitost. Ali, mnogi ljudi izbjegavaju orahe jer misle da su masni i da goje. Međutim, orasi sadrže zdrave polinezasićene i mononezasićene masti koje ne začepljuju krvne žile kao zasićene masti. Ako jedete orahe nećete se udebljati, osim toga mogli biste i smršavjeti jer oni izazivaju osjećaj zasićenosti.

“Sedam oraha na dan idealna je količina kako bismo dobili maksimalnu korist od njih”, dodao je doktor Vinson.

Orahova jezgra najviše sadrži ulja (55-65%), zatim visokovrijednih bjelančevina (15%) i isto toliko ugljikohidrata, a bogata je i kalijem, magnezijem, fosforom, željezom i vitaminima B i C. List oraha sadrži čvrsto ulje žućkaste boje, tanin, kiseline i tvari ljutog i gorkog okusa.

Pošto sadrži neraspadnute ljekovite sastojke, od orahovog lišća mogu se praviti sirupi, ekstrakti i slični preparati. Lišće je najbolje upotrijebiti dok je zeleno i svježe.
 
(haber.ba/uredio:nsp)

Ne jedite masti, konzumirajte samo ‘light’ proizvode, puno “zdravih” ugljikohidrata, a izbacite domaću slaninu, pršut, crveno meso, punomasne sireve, žumanjak – to kao papagaji desetljećima ponavljaju liječnici i nutricionisti, ali umjesto da se pretilost, razni karcinomi i automine bolesti smanjuju, njihova učestalost se rapidno povećava

No, nutricionistica A. Šupe, koja je znanja stekla na geteborškom sveučilištu u Švedskoj, navodi da su prijašnji savjeti jedna velika i lijepo upakirana laž. Ona postojeću i općeprihvaćenu piramidu prehrane “izvrće” naopako i kaže: Sve što ste do sada činili da bi sačuvali zdravlje i spustili kilograme je bilo – krivo!

Krenimo od svinjske masti koja je prije bila najveće zlo, a sada je – hit.

Svinjska mast je tradicionalno oduvijek bila sastavni dio ljudske prehrane u našem podneblju, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta i nema nikakvog razloga izbaciti tu mast iz prehrane. Što se tiče pečenja i prženja ona je zahvaljujući zasićenim masnim kiselinama stabilna na visokim temperaturama. To znači da neće oksidirati (užegnuti se) kao što je to slučaj sa biljnim uljima koja su krajnje nestabilna jer se sastoje od višestruko nezasićenih masnih kiselina. Svinjska mast je također bogata vitaminom D kojeg većina ljudi ima nedostatak, a koji je vrlo bitan za mnoge funkcije u tijelu.

Zbog čega se nutricionisti razilaze u svojim savjetima?

Nutricionizam je mlada nauka, prepuna mitova i krivih tumačenja. Mnoge smo stvari prihvatili kao istinite samo zato što smo ih puno puta čuli ili pročitali, kao npr. da su zasićene masti životinjskog podrijetla štetne, da je kolesterol faktor rizika za srčano-žilne bolesti, da su žitarice zdrava hrana i trebaju činiti bazu prehrane, da za mršavljenje moramo jesti manje i trošiti se više… Međutim ništa od ovoga nije istina.

Hm, pojasnite…

Cijelo moderno zapadnjačko prehrambeno obrazovanje i savjeti temelje se na studiji Ancela Keysa iz 50-ih godina, koja je navodno dokazala korelaciju između ukupnog unosa masnoća i smrtnosti u nekoliko zemalja svijeta. No za ovu se studiju ubrzo doznalo da je lažirana jer Keys nije iznio sve podatke, tj. nije prikazao podatke iz svih onih zemalja u kojima ove korelacije nije bilo.

No ipak je ova neutemeljena hipoteza objeručke prihvaćena od prehrambene i farmaceutske industrije koje će idućih godina na račun histerije oko masnoće i kolesterola ostvarivati milijunske profite. Od ”light” prehrambenih proizvoda, raznih zamjenskih namirnica, rafiniranih ulja, margarina, žitnih pahuljica i drugih industrijskih prerađevina, do lijekova za snižavanje kolesterola, koji su najprofitabilniji lijekovi na svijetu.

Prije nije bilo bolesti kao danas?

Ljudi su od pamtivijeka koristili masnoću i hranu životinjskog podrijetla pa nikad nije bilo toliko bolesti kao danas. Usprkos napretku nauke, medicine i farmacije (svaki dan izlaze novi lijekovi) i usprkos činjenici da smo drastično smanjili unos životinjskih masti kroz prehranu, čovjek nije zdraviji nego upravo obrnuto, sve je više modernih bolesti. Nova saznanja potvrđuju da je moderan način prehrane koji se bazira na prerađevinama, velikom unosu šećera, škroba, žitarica i rafiniranih biljnih ulja pravi uzrok epidemije modernih bolesti i debljine.

Kakva bi onda današnja ispravna piramida prehrane trebala izgledati?

Trebali bismo izbaciti industrijske prerađevine koje se uglavnom sastoje od šećera i njegovih jefitinih zamjena (HFCS, glukozni, fruktozni sirupi, sintetički zaslađivači), pšeničnog brašna od genetski modificirane pšenice, rafiniranih i hidrogeniziranih biljnih ulja i margarina, i mase kemijskih aditiva. Trebali bismo birati pravu prirodnu hranu u njezinu izvornom cjelovitom obliku i vratiti u našu prehranu prirodne zdrave masnoće kojih smo se odrekli bez razloga, jer one daju građevinski materijal za naše tijelo, vitamine topive u mastima, sitost i energiju.

Uglavnom, službenu piramidu prehrane u kojoj bazu predstavljaju žitarice i proizvodi od brašna žitarica trebali bismo okrenuti naglavačke, jer je ta ”baza” nutritivno osiromašena, tj. ne daje tijelu potreban građevinski materijal kao što daju nutritivno bogate namirnice: jaja, riba, meso, povrće, voće, orašasti plodovi i pravi punomasni mliječni proizvodi.

Što je s maslacem?

Maslac je kao i svinjska mast prirodna i zdrava masnoća koja je potpuno neosnovano izbačena iz naše prehrane i zamijenjena margarinom. Margarin je jeftini substitut za maslac, tvorevina vrlo lošeg sastava masnih kiselina koja pridonosi upalnim procesima u tijelu, te sadrži opasne trans masti i mnoge štetne kemikalije koje se koriste u procesu stvrdnjavanja.

Maslac s druge strane je nutritivno bogata namirnica i za koju, usprkos krivim tumačenjima zadnih desetljeća, danas ipak znamo da nema nikakve veze sa srčano-žilnim i drugim oboljenjima. Štoviše, dokazano je da maslac sadrži mnoge hranjive tvari koje nas od tih bolesti čak i štite, vitamine A, D i K2 koji su važni za sve biokemijske procese u tijelu, antioksidanse kao vitamin E i selen, te važne masne kiseline kao što je CLA (konjugiranu linolensku kiselinu) koja štiti od raka.

A mlijeko i mliječne prerađevine?

Ovisi o kojem mijeku pričamo. Ako pričamo o ”mlijeku” koje kupujemo u supermarketima, to je vrlo daleko od pravog mlijeka. Industrijska prerada uništava sve ono korisno što u njemu postoji, od vitamina, enzima, raznih zaštitnih faktora do probiotičkih bakterija. Drugi problem je što se krave u masovnom uzgoju tove za njih neprirodnom hranom, koncentratima žitarica i soje što narušava kvalitetu ove namirnice. S druge strane, imamo pravo mlijeko, od životinja koje su puštene na pašnjake i koje nije industrijski procesirano. Takvo je mlijeko zdrava i nutritivno bogata namirnica.

Kao alternativa se spominje paleo prehrana.

Paleo je globalni pokret za povratak izvornoj ljudskoj prehrani, kakva je bila nekad prije razvoja prehrambene industrije i masovnog uzgoja. Ovaj se pokret zadnjih 10-ak godina raširio po razvijenim zemljama svijeta, paralelno kako se dolazilo do saznanja da je nova, rafinirana, industrijski procesirana hrana iz masovnog uzgoja glavni krivac za epidemiju ”modernih” bolesti, od pretilosti, metaboličkog sindroma i dijabetesa, preko alergija i intolerancije hrane, pa do autoimunoloških i kroničnih upalnih bolesti.

Paleo znači da nastojimo birati hranu u njezinu prirodnom, izvornom i cjelovitom obliku te da izbjegavamo prerađevine i hranu iz masovnog i GMO uzgoja. Konkretno jedu se jaja, riba, meso, povrće, voće, orašasti plodovi, punomasni pravi mliječni proizvodi i prirodne zdrave (tradicionalne) masti. Izbjegava se hrana od brašna i šećera, komercijalni pekarski proizvodi, kao i općenito sve prerađevine – od salama i hrenovki, preko ”light” i raznih ”zamjenskih” proizvoda, do slatkiša, žitnih pahuljica, raznih namaza, hrane u konzervama, tubama, plastičnim bocama, tetrapacima, kutijama… Ili drugim riječima, kupujemo više na tržnicama nego u supermarketima.

No, takva hrana nije jeftina.

Bilo bi optimalno kupovati domaće proizvode iz lokalnog ekološkog uzgoja, ali da bismo došli do toga trebaju se educirati i potrošači i proizvođači. Potrošači bi trebali shvatiti da hrana mora koštati, trebali bi više cijeniti prehranu nego materijalne stvari. Kupovina jeftinih prerađevina je samo prividna ušteda, jer dokle god jedemo nutritivno siromašne i toksinima zasićene proizvode, trošimo svoje zdravlje koje kad-tad dolazi na naplatu. I proizvođači bi se trebali educirati i shvatiti da je kvaliteta bitnija od kvantitete te se prebaciti na ekološki uzgoj i proizvodnju.

Tvrdite i da riža, krumpir, kukuruz, proso, soja, amarant također nisu dobar izbor za prehranu. Objasnite.

Postoje neke stvari koje možemo generalizirati, koje se odnose na sve ljude, ali kako će netko osmisliti optimalan način prehrane za sebe je vrlo individualno i ovisi o tjelesnim predispozicijama, zdravstvenom stanju i stupnju tjelesne aktivnosti svakog pojedinca. Općenito vrijedi da nikome ne treba šećer, pekarski proizvodi od brašna genetski modificirane pšenice i kukuruza, kao ni rafinirana i hidrogenzirana biljna ulja. Ali što se tiče namirnica kao što su riža, proso, heljda, amarant i krumpir, oni mogu činiti jedan dio prehrane kod osoba koje ih dobro toleriraju.

Zdrave osobe koje se bave sportom sigurno mogu podnijeti veće količine ugljikohidrata iz žitarica i krumpira nego osobe koje se ne kreću, osobe s metaboličkim sindromom, dijabetesom i viškom kilograma. Isto tako zdravim osobama vjerojatno neće smetati riža, proso, heljda i sl., međutim oni koji imaju neku bolest koja ima veze sa nepodnošenjem glutena, kao što su npr. autoimunološke bolesti, često reagiraju i na druge slične proteine kakvih ima na stotine u žitaricama i mahunarkama.

LCHF ili Paleo nije jedna od mnogih dijeta na kakve smo navikli, prema kojima se slijepo prate propisani jelovnici, već je to jedan model prehrane, jedan okvir, unutar kojeg svatko treba pronaći svoj optimalan način prehrane. Za to se međutim treba najprije informirati pa onda i isprobavati, te osluškivati svoje tijelo, odnosno treba preuzeti odgovornost za sebe u svoje ruke, a ne očekivati gotova rješenja.

Za vas bi zvjezde prehrane trebali biti acidofil (napravljen u kućnoj radinosti), domaći kiseli kupus i maslac?

Veliki problem modernog načina prehrane je nedostatak prirodnih fermentiranih namirnica, kao što je domaće kiselo mlijeko, jogurt, kefir, kiseli kupus… Ove su namirnice bogate probiotičkim kulturama koje su izuzetno važne za održavanje zdrave crijevne flore, a time i dobrog imuniteta i općenito dobrog zdravlja. Kupovni proizvodi kao jogurt, acidofil i sl. nemaju ista korisna svojstva kao prirodni proizvodi. Zbog toga je meni jedan od favorita zdrave prehrane domaći kefir koji se izrađuje uz pomoć kefirnih zrnaca (poznata još pod nazivom tibetanska gljiva, iako zrnca nisu gljive).

Na top-listi najhranjivijih namirnica su svakako žumanca, i to sirova, koji predstavljaju pravu malu nutritivnu bombu sa svojim sadržajem važnih hranjivih tvari u lako probavljivu obliku. Mnogi se zgražaju na sirova jaja, kao da smo zaboravili omiljenu slasticu iz djetinjstva – zavajon ili šato. Osim kefira i žumanca za svakodnevnu konzumaciju bih preporučila maslac, i to onaj domaći od pašnih životinja, te redovnu konzumaciju iznutrica kao što je jetra, npr. jednom tjedno.

Što je sa sportašima koji konzumiraju razne proteinske praškove, je li to štetno i u kojoj mjeri?

Moje je mišljenje da sve što trebamo dobivamo iz hrane. Ako pametno biramo nutritivno bogate namirnice, nikakvi praškovi ne mogu i ne trebaju zamijeniti pravu hranu.
 
(slobodnadalmacija/uredio: NSP)