Ako ste se razboljeli bez ikakvog razloga, možda patite od kroničnog stresa

Većina ljudi toliko je naviknuta na stres da ne rade ništa da bi rješili, što se ne bi smjelo raditi.

Neodržavanje zdrave razine stresa može ometati različite funkcije u tijelu i povećati rizik od problema poput nesanice, poremećaja prehrane, depresije, prehlade i srčanih problema.

Kako bi vam pomogla u održavanju cjelokupnog zdravlja, evo nekoliko ideja kako smanjiti stres u vašem životu, kada na vaš stres npr. utječe stanje u državi:

# Podijelite svoje osjećaje – Umjesto da držite svoje osjećaje u bočicu, podijelite ih s barem jednom osobom u koju vjerujete, bilo da je to prijatelj, obitelj ili terapeut. Možda će vam oni moći riješiti vaše probleme, tako budete manje pod stresom, ali čak i ako to ne učine, samo da netko posluša vaše brige može smanjiti ogroman teret sa vaših leđa.

# Zdrava prehrana – Većina ljudi obično jede na svojem putu kroz stres. No, umjesto da jedu zdravu hranu koja može pomoći, oni se odlučuju za prerađenu hranu bogatu šećerom, kalorijama i drugim nezdravim sastojcima. Neke namirnice koje biste trebali uključiti u prehranu kako bi vam pomogli u upravljanju razinama stresa uključuju orašaste plodove, crvenu papriku, losos, špinat, zobene pahuljice, tamnu čokoladu i čaj.

# Adekvatna količina sna – Da bi se osjećali opuštenijiima, ljudi trebaju dobiti sedam do devet sati sna po noći. Smanjite vrijeme u kojem ste bespomoćno zurili u strop slijedeći rutinsko vrijeme spavanja, snižavajući temperaturu, blokirajući svjetlost i popijte čašu toplog mlijeka ili čaj od kamilice prije nego što zaspete.

# Opustite se i ponovno “napunite baterije” – Ako su posao ili škola postali previše stresni, odvojite malo vremena da biste se udaljili od tih stvari prije nego počnu utjecati na vaše zdravlje. Ne mora biti dug i skupi godišnji odmor. Ono što je važno je da napravite udaljenost između vas i vaših stresora. Kao što se kaže “Daleko od očiju, daleko od uma.”

# Tjelovježba – Tjelesna aktivnost aktivira oslobađanje hormona poput endorfina koji mogu učiniti čudesa kako bi ublažili stres koji osjećate. Možete prošetati lijepim krajolikom tako da možete razmišljati o nečem drugom ili možete raditi izazovne vježbe tako da čak nećete imati priliku misliti na bilo što drugo.

# Pronađite hobi – Hobiji poput vrtlarstva, sviranje instrumenata, pisanje poezije i slikanja su odlično kada želite zadržati svoje misli na onome što radite. To vam također daje osjećaj uspjeha koji vas može motivirati da se suočite sa vašim problemima.

# Meditirajte – Uz sve što se događa oko vas, možda je ipak malo teže koncentrirati se na trenutak i opustiti se. Meditacija će vam pomoći da se “prizemljite” kako ne bi postali preopterećeni bez obzira kakve brige imate. Ako nemate dovoljno vremena za meditaciju, možete odvojiti samo pet minuta za vježbu disanja “4-7-8″ u kojoj se udahnete za četiri sekunde, držite dah sedam i izdahnite tijekom osam sekundi.

# Čitajte knjige – Umjesto da provjeravate društvene medije ili igrate igre koje vam mogu samo pojačati stres, zašto ne čitate dobru knjigu? Sigurno će vam pomoći da se opustite i odmaknuti vaše misli daleko od stvari koje vam uzrokuju stres.

# Nabavite si kućnog ljubimca – Kućni ljubimci su super pratitelji. Jednostavno maženje ili hodanje, već možete smanjiti razinu vašeg stresa. Ako ne želite posjedovati kućne ljubimce, možete volontirati u lokalnom skloništu za kućne ljubimce ili otići u parkove gdje se možete igrati s kućnim ljubimcima drugih ljudi.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Jeste li znali da tehnika disanja može pomoći u smanjivanju anksioznosti?

Prema članku dr. Danny Penmana, svjesnost disanja “klinički je dokazana da umanjuje depresiju i pojačava sreću, jasnoću misli, pa čak i odlučivanje i kreativnost”.

Penman je dodao da disanje, koje je kamen temeljac svijesti, može olakšati anksioznost i stres.

Tehnike disanja su učinkovite jer vaš dah odražava i pojačava vaše emocije. Kada pogrešno dišete, možete pogoršati tjeskobu, depresiju i stres.

Ako ste suočeni sa trenutnim stresom, tijelo postaje napeto i dišete plitko. Plitko disanje smanjuje razinu kisika u krvi, koju mozak tumači kao stres.

Počinjete disati malo brže i pliće. Vaša razina kisika pada, srce počinje jače kucati, a mozak je sve više pod stresom.

Dišite ispravno da bi se opustili

Pravilno disanje ključno je za borbu protiv stresa. Blago udisanje i izdisanje daha može potaknuti dijelove mozga i živčani sustav koji vam pomaže da se smirite.

Umirujući hormoni će proći kroz vaše tijelo koji mogu pomoći da se smire negativne misli. Dok se počinjete opuštati, dišite dublje i sporije.

Ova vježba može vam pomoći u praksi disanja:

#1. Stavite jastuk pod glavu i lezite ravno na tlo.

#2. Zatvori oči. Stavite ruke na trbuh i osjetite kako se diže i pada dok dišete unutra i van.

#3. Usredotočite se na prirodni ritam vašeg daha. Osjetite zrak dok udišete i izdišete, a zatim se opustite dok dišete.

#4. Nakon nekoliko udisaja, vaše srce će početi usporavati i kucati učinkovitije.

Ova vježba može pomoći da vam disanje postane dublje i ritmičnije. Učinite tu vježbu svaki put kad se želite opustiti.

Pravilno disanje zahtijeva rad mišića dijafragme, abdomena i međukostalnih mišiće između rebara. Te mišiće podržavaju manji sekundarni mišići na vratu, gornjih rebara i ramena.

Kada sjedite za stolom većinom dana, težite tome da dišete na pogrešan način. Loše držanje može ometati prirodno gibanje prsa, pluća i ramena. Biti anksiozni ili pod stresom također može učiniti trbuh napetim, što sprečava velike primarne mišiće da rade ispravno. To također prisiljava sekundarne mišiće da preuzmu veći dio posla.

#Međutim, vaši sekundarni mišići su sposobni preuzeti samo 20 posto tereta tijekom disanja. Kada primarni mišići ne rade, sekundarni mišići postaju naglašeni. Nastavak stresa kod tih mišića može dovesti do kronične napetosti u vratu i ramenu, umoru i glavoboljama, pa čak i kod plitkog disanja.

Da biste izbjegli napetost u sekundarnim mišićima, pokušajte jednostavno meditirati na dah.

Trebat će vam stolac sa ravnim naslonom i pravilna tehnika ​disanja.

#1. Sjednite ravno u stolici i držite ruke u krilu. Zatvorite oči.
#2. Usredotočite se na dah dok udišete i izdišete. Osjetite svaki dah.
#3. Ako vaš um počne lutati, pokušajte se usredotočiti na disanje.
#4. Kad vam um počne lutati, vratite pažnju na svaki dah.
#5. Započinjete meditirati kada primijetite da se vaš um prestao fokusirati na svaki dah.

Praktirajte ovu vježbu disanja i svjesnosti nekoliko minuta, ili duže, ako želite. Ova vježba svjesnosti može vam pomoći da se smirite ako ste zabrinuti i van sebe.

Također ju možete upariti s drugim savjetima kao što je dobivanje dovoljno sna svake noći, smanjenje unosa kofeina ili zapisivanje vaših briga.

Pravilno disanje i meditacija vam mogu pomoći u upravljanju anksioznosti i u vraćanju osjećaja mira i spokoja čak i nakon napornog dana.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Troškovi zdravstvene zaštite i dalje rastu u SAD-u, ali i na Baklanu sa dolaskom kapitalizma, a novi zakoni nisu zapravo ništa učinili mnogo da bi zdravstvo učinili pristupačnim

Ovo je dio razloga za sve veći stupnja zdravstvene svjesnosti u zemlji, uz organsku hranu i druge zdrave trendove koji su popularni, budući da ljudi nastoje izbjeći bolesti prije svega.

Sada je studija Massachusetts General Hospital otkrila još jedan način na koji možemo značajno smanjiti troškove zdravstvene zaštite: tehnikama opuštanja.

Prema pisanju ove institucije, bolesti uzrokovane stresom kao što su depresija i anksioznost, treći su najveći uzrok zdravstvenih izdataka u zemlji, iza raka i bolesti srca – na koje također utječe stres.

Istraživači su ispitivali utjecaj intervencija um-tijelo kao što su meditacija, joga i molitva na smanjenje zdravstvenih usluga.

Ispitivali su podatke više od 4000 ljudi koji su sudjelovali u programu Benson-Henry Relaxation Resiliency (3RP) između 2006. i 2014. godine i usporedili ga s demografski odgovarajućom skupinom kontrolnih pacijenata.

Nakon pregleda broja posjeta zdravstvenoj zaštiti tijekom razdoblja, uključujući laboratorijske testove i postupke, otkrili su da su oni koji su sudjelovali u “3RP” programu imali 43 posto smanjenje prosječnih zdravstvenih usluga tijekom godine.

Područja u kojima je program doveo do najvećeg smanjenja korištenja zdravstvenih usluga bili su gastrointestinalni, mišićno-koštani, neurološki i kardiovaskularni.

Istraživači kažu da su programi koji mogu osposobiti ljude da se opustite korisni alati za promicanje wellnessa i olakšavanje tereta zdravstvenih usluga bez rizika i vrlo malo troškova.

Jedan od koautora studije bio je Herbert Benson, izvorni osnivač Instituta za um i tijelo Benson-Henry. Benson je komentirao da je njihov cilj povećanje dobrobiti i zdravlja ljudi suprotstavljanjem stresu.

Sljedeći izazov, kako on navodi, je širenje istine o tome koliko je koristan ovaj alternativni pristup može biti.

Glavni autor studije, James E. Stahl, komentirao je: “Postoje mnoga vrata prema wellnessu, ali nisu svi spremni prošetati kroz određena vrata u određeno vrijeme. Iz perspektive javnog zdravstva, bolje je biti spreman ponuditi ove alate ljudima u njihovim uobičajenim postavkama nego ih čekati da zatraže medicinske intervencije.”

Dodao je kako su intervencije uma i tijela vrlo jeftine i praktički bez rizika, pa se osjeća da bi trebalie postati dio redovite preventivne skrbi.

Moć meditacije, molitve i joge

Budući da je takav jednostavan način pristupa zdravlju, meditacija može biti iznenađujuće učinkovita. Zapravo, nedavna studija pokazala je da je samo jedan sat smislene meditacije dovoljan kako bi se poništili psihički i fizički učinci stresa na tijelo.

Ne samo da se anksioznost kod ljudi smanjila, već su istraživači također otkrili značajno poboljšanje u krutosti zidova krvnih žila. Ona također doprinosi manjem broju upala u tijelu, boljoj fokusiranosti, smanjenju boli i jačem imunološkom sustavu.

Moć molitve također je ilustrirana u studijama. Na primjer, velika studija sa više od 44.000 sudionika objavljena u časopisu “Cancer” pokazala je da ljudi s rakom koji su bili vjernici ili su bili duhovniji u svojim uvjerenjima imali su manje ozbiljne simptome i poboljšali fizičku funkciju od onih koji to nisu bili.

U međuvremenu, joga je toliko dobra za stres da je Kina pokrenula kampanju joge kako bi pomogla u borbi protiv depresije i anksioznosti među studentima.

Joga povećava razinu aminokiseline GABA u mozgu, što je bitno za zdravlje mozga i središnjeg živčanog sustava. Poznato je da promiče osjećaje opuštanja i mira.

Sve te tehnike je lako naučiti i provesti, ali nažalost malo je ljudi svjesno koliko takve vježbe mogu učiniti za njihovo zdravlje.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Tražite način da se riješite stresa i da se opustite? Pokušajte razmisliti o meditaciji

Ona koristi tijelo i um kako bi postigli mir, fokus i opuštanje. Mnogo je ljudi to prakticiralo kako bi se nosili sa svakodnevnim izazovima s kojima se suočavaju i može pomoći ljudima u upravljanju određenim mentalnim i fizičkim zdravstvenim problemima.

“Mi radimo više poslova odjednom, uključujemo se u mnoge, mnoge aktivnosti i meditacija je prekrasan način da usredotočimo pažnju na to kako stvarno proživljavamo ovaj svijet i … da se koncentriramo na ono što je važno u našem životu” – rekla je dr. Emmeline Edwards, direktor Odjela za ekstramuralna istraživanja u Nacionalnom centru za komplementarno i integrativno zdravlje.

Jedan od velikih razloga za prakticiranje meditacije je to što je vrlo jednostavna. Osim toga, ne postoji pogrešan način u tome. Sve dok ste na mirnom i tihom mjestu, u udobnom položaju, ostanite usredotočeni i nemojte se obazirati na nikakva ometanja.

Također možete eksperimentirati s njom jer ona nije “jedinstvena za svaku osobu”. Možete izmijeniti način na koji meditirate, uklopiti svoje postavke za sve vaše potrebe. Možete ju vježbati za vrijeme kada stojite, hodate, sjedite ili ležite – bez obzira na to što želite.

“Vrlo je korisno pronaći mirnu lokaciju sa što manje smetnji kako biste se mogli isključiti” – dodao je Edwards.

Budući da se to može učiniti i kod kuće, idealno je da ju prakticira svakodnevno. Konzistentnost je neophodna za prakticiranje meditacije.

Započnite pronalaženjem načina da uključite čak i malo pomnog razmišljanja u vašu rutinu koliko god često možete.

Iako je bolje omogućiti više vremena meditaciji, prakticirajući i samo nekoliko minuta svaki dan može vam pomoći da ga ublažite u svoju stresnu dnevnu rutinu.

Postoje i razni načini pristupa ovoj praksi. Neki se usredotočuju na vrijednosti poput ljubaznosti, dok su drugi usredotočeni na zdravstvene probleme, poput smanjenja stresa ili se bave nesanicom. Drugi korisnici također mogu upotrebljavati aplikaciju za praćenje meditacije, iako nije nužno potrebno za vježbanje.

Meditacija svjesnosti nije općeniti lijek za bolest, ali to je način da vam pomogne nositi se sa svakodnevnim stresorima. Osim toga, može vam pružiti snagu za suočavanje sa izazovima i sa nastavkom prakticiranja svojih navika.

Meditaciju mogu također prakticirati djeca. Može im pomoći da nauče kako stupiti u kontakt s njihovim osjećajima i kako ostati usredotočeni. Možete prakticirati meditaciju s njima nekoliko minuta svaki dan, nakon škole ili prije spavanja.

Meditacija od 16 sekundi za početnike

Stres na normalnim razinama je u redu, ali previše stresa može biti previše za vaše zdravlje. Ako se počne nagomilavati, meditacija vam može pomoći da se smirite i utonete u sadašnji trenutak.

Evo vodiča za kratku meditaciju za početnike:

1. Odredite tko ili što vam uzrokuje stres i razmišljajte o tome.
2. Zatvorite oči.
3. Polagano i duboko udahnite.
4. Zamislite da zrak ulazi kroz usta, niz grlo i u trbuh. Zamislite ga tamo i osjetite ga.
5. Zadržite dah četiri sekunde i osjetite mir između.
6. Izdahnite i zamislite kako se vraća i izlazi kroz nos.
7. Gledajte kako nestaje u zraku i otapa se u atmosferi.

To može biti jednostavno i lako, ali je korisno. Meditacija ne mora biti komplicirana. Zapravo, trebat će vam samo nekoliko sekundi u vašem danu. Sve dok to iskreno i istinski činite, doživjet ćete njezin blagotvorni učinak.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Škola ili posao mogu ponekad biti stresni, i kroz nevjerojatno stresne rokove lako ćete biti preplavljeni brigama

Ako svakodnevno imate problema sa tjeskobom, razmotrite neke umirujuće vježbe.

Čudni savjeti koji bi vam mogli pomoći

Provođenje “čudnih” savjeta može vam pomoći da izbjegnete zagušujuću rutinu, tako da možete imati zdraviju i sretniju perspektivu.

Svi trebamo odmor, a i naš mozak treba odmor.

Ako metode koje koristite za upravljanje stresom nisu tako učinkovite, možda je vrijeme da isprobate neke nove i čudne savjete poput ovih u nastavku:

- Nazovite prijatelja s kojim ste izgubili kontakt više od godinu dana – Povezivanje s starim prijateljima može vam pomoći da vidite život iz nove perspektive.

- Idite van i provedite jednu minutu na travi – Ova vježba će vam pomoći da usmjerite svoje unutarnje dijete. Usredotočite se na travu i dišite.

- Nasmijte se na šalu koja nije tako smiješna – To ne znači da morate biti nepristojni prema osobi koja priča neki vic. Usredotočite se na smijeh koji će vam pomoći u upravljanju stresom i oslobađanju neophodnih endorfina.

- Premjestite stvari sa jedne strane vašeg stola na drugu – Ako vam je posebno stalo kako je vaš stol postavljen, možete to pokušati samo na jedan dan. Ova vježba je u percepciji. Ako ste pod stresom, promjena perspektive vam može pomoći da se smirite.

- Upotrijebite svoju maštu i meditirajte – Idite na mirno mjesto i zamislite kako bi se osjećali da letite poput ptice. Ponekad se zabavljate sa svojom maštom i uzimite pauzu, jer vam je to sve što trebate da se opustite.

Strategije smirivanja

Te su strategije praktičnije, ali vam također mogu pomoći da se pozabavite sa anksioznošću i stresom:

Odčepljivanje – Uklanjanje neželjenog sadržaja u vašem domu može vam pomoći u smanjenju stresa, pogotovo ako većinu jutarnjih sati provodite u potrazi vaših ključeva i telefona. Odaberite ormar, ormar ili ladicu.

Vježba – Vježba je prirodan način da se pobijedi anksioznost. Tjelesna aktivnost može očistiti vaš um, potaknuti vaše endorfine i pomoći vam da bolje spavate noću.

Usredotočite se na brigu za sebe – Odmorite se i ošišajte se, manikirajte ili odite na masažu. Osobna briga je važna i ne morate ju uvijek propitkivati. Kupite neke omiljene čokolade i slušajte svoju omiljenu glazbu ako želite.

Omogućite si dovoljno sna svake noći – Potrebno vam je dovoljno spavanja kako bi tijelo i mozak mogli dobiti dovoljno odmora.

Meditirajte – Prije nego što započnete dan, meditirajte deset minuta. Kanalizirajte pozitivnu energiju i ostanite mirni da biste postavili temelj za ostatak dana.

Planirajte jednodnevni izlet – Ako imate viška novca, odite na kratki izlet. Uronjavanje u prirodu može vam pomoći da ojačate vaš um i tijelo.

Planiranje fizičkog pregleda – To može pomoći u isključivanju lošeg fizičkog zdravstvenog stanja koje bi moglo uzrokovati vašu anksioznost.

Planiranje posjeta terapeutu – Ako imate problema sa upravljanjem zabrinutošću, terapeut vam može pomoći da odredite što uzrokuje vaše brige.

Saznajte kako prihvatiti tjeskobu – Bez obzira na njezin uzrok, kao da ste naslijedili gen “anksioznost” od roditelja, užurbani način života ili oboje, nemojte se boriti protiv nje. Prihvaćanje tjeskobe ne znači podleći tome. Morate znati da za njezino rješavanje treba živjeti zdrav način života.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Življenje u trenutku (ovdje i sada) smanjuje stres kod učenika tijekom ispitnih rokova, pokazala je studija koja je objavljena u časopisu The Lancet

Studija je također pokazala da budistička meditacija pojačava ukupnu dobrobit učenika. Ovaj stari oblik meditacije je preporučen od strane Nacionalne zdravstvene službe kako bi se ljudi osjećali bolje.

Življenje u trenutku ili pomnost – je stanje aktivne, otvorene, namjerne pažnje usmjerene na sadašnjost. Postajući pomnim, shvaćate da vi niste svoje misli, te postajete promatrač svojih misli iz trenutka u trenutak bez da ih osuđujete.

Savjetovanje na sveučilištu je poraslo za 50 posto od 2010. do 2015. godine u nekim dijelovima Velike Britanije, zbog toga jer studenati više pate od mentalnih zdravstvenih problema.

„Studenti koji su prakticirali pomnost su imali niže reuzltate stresa za vrijeme ispita, što sugerira da pomnost pomaže izgraditi elastičnost misli protiv stresa”, rekao je glavna autorica istraživanja dr Julieta Galante.

Zapravo, pozitivni učinci se mogu detektirati u roku od samo osam tjedana na tečaju pomnosti, rekli su istraživači.

Autor studije Peter Jones na Sveučilištu u Cambridgeu je dodao: „Dokazi pokazuju da trening pomnosti može pomoći ljudima da se nose sa akumuliranim stresom. Dok ove benificije mogu biti slične nekim drugim preventivnim metodama, pomnost može biti korisna kao dodatak sveučilišnim savjetodavnim uslugama.

U svezi razvoja, studija koja je objavljena u listopadu 2017. godine pokazala je da sudjelovanje u vježbama pomnosti ublažava napetost za čak 51 posto, poboljšavanjem regije mozga koja reagira na pozornost, suosjećanje i funkciju.

„Empatija, suosjećanja i vaša perspektiva su ključni elementi za uspješne socijalne interakcije, rješavanje sukoba i suradnje, ti rezultati su vrlo relevantni”, rekla je glavna autorica prof. Tania Singer iz Instituta Max Planck za ljudske kognitivne znanosti u Njemačkoj.

#Ranija studija je doprinijela zaključku da pomnost smanjuje stres

Desetak znanstvenih dokaza iz različitih sveučilišta – uključujući i sveučilišta u Massachusettsu i Sveučilište Oxford – pokazala su da pomnost, ne samo da smanjuje javljanje stresa, već i uspostavlja osjećaj elastičnosti, tako da budući stresori jedva imaju traga na tjelesnu dobrobit.

Prema tim istraživanjima, uz pomoć pomnosti puno bolje razmišljuamo prije nego reagiramo, čime sprječavamo izvršenje impulzivnih poteza i omogućava vam luksuz da možete izabrati informirani izbor. Ona također pomaže u boljem razumijevanju svojeg tijela i kako se opustiti i dobiti energiju.

Biti svjestan također može pomoći da postanete osjetljivije na potrebe vašeg tijela, pomaže vam da saznate postoji li možda neki problem svojstven sa vašim i kako to na vrijeme riješiti, studije su pokazale.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Koliko puta vam se desilo da čujete da je tegoba koju osjećate sigurno psihosomatska, da ste to dobili od stresa ili nerviranja. A da li zaista možemo od toga se razboliti?

Još je Hipokrat govorio koliko su naše misli, osjećaji, stavovi, uvjerenja i stanje naše duše važni za stanje bolesti. Njegova medicina, kao i psihosomatika danas, bila je integralna, holistička i temeljila se na tome da svaki fizički i somatski problem ima psihički uzrok.

U zdravom duhu zdravo je tijelo

„Čovek je spoj duha i tijela, pa tako moramo pristupati i liječenju, jer je osnovna greška liječiti bolest ili simptom, koji je obično posljedica, a ne uzrok problema“, kažu stručnjaci.

Tako se iz Hipokratove tvrdnje da je u zdravom tijelu zdrav duh može zaključiti i da je zapravo u zdravom duhu zdravo tijelo, jer se baš u tom nevidljivom dijelu nas kriju uzroci koji se kasnije manifestuju na tjelesnom nivou, kao bolest.

Spoznaja da su duša i tijelo jedno mijenja i naš odnos prema rješavanju problema, pa ne treba čuditi što mnogi liječnici od antike do danas govore kako treba da promijenimo odnos prema svemu što nam se događa jer smo mi odgovorni za svoje misli.

Psihosomatika je kao termin nastao sredinom 20. stoljeća, otprilike u isto vrijeme kad i pojam stresa, koji je reakcija organizma na vanjske promjene, stresore, kao što su otkaz, bolest bliske osobe, emotivni problemi, sve ono što čini život.

Danas je, čini se, stres izvor svega lošeg što nam se događa. Kada on naruši rad našeg živčanog, imunološkog i hormonskog sustava, nastaju kardiovaskularne, maligne, autoimune bolesti, poput reumatoidnog artritisa, multiple skleroze, astme, alergijskih reakcija, ali i poremećaja duha koji se manifestira kroz depresiju.

Pokazalo se, pritom, da su žene podložnije psihosomatskim poremećajima, ali i da će se prije javiti liječniku za razliku od muškaraca, koji uglavnom čekaju posljednji trenutak.

Bolest nije kraj, ona je upozorenje

„Važno je znati da nije stres ono što nam se dešava, već je to naša reakcija na određene promjene“, i da je veza između duše koja boluje i tijela koje taj bol manifestira oduvijek zagonetka, mada se zna da je naše zdravlje posljedica integralnog funkcioniranja i tog vidljivog i nevidljivog.

Tako neka naizgled manja patnja, koju smo isprva potisnuli, s vremenom se može pokazati kroz neku bolest, pa kažemo da nas je nešto tek kasnije stiglo.

Reakcija na stres je individualna i zavisi od mnogih faktora, ali pokazalo se da na nju utiče genetika, iskustva u ranom detinjstvu, traume i učenje po modelu, odnosno ugledanje na to kako su se roditelji ponašali u stresnim situacijama“, kažu stručnjaci.

Onda možemo postati preosjetljivi, raste napetost, remeti se harmonija u tijelu. Bolest koja uslijedi nije slučajna, ona je upozorenje da nešto u našem životu nije u redu, da nešto trebamo promijeniti.

„Nema neizlječivih bolesti, samo ima neizlječivih pacijenata. Zato je važno makar donekle vratiti tijelo u harmoniju i smanjiti izvor stresa, ljutnje, agresije i mnogi simptomi će nestati. Treba sebe učiniti boljim, onda će sve biti bolje“.

Izdahnite nervozu iz sebe

„Stres izaziva lučenje kortizola, adrenalina, noradrenalina, pa se mijenja ritam disanja, ubrzava se rad srca, jače se luči inzulin da bi se tijelo pripremilo za obranu.

Zato je u takvim situacijama važno duboko udahnuti, ispraviti ramena, prepoznati negativnu emociju i izdahnuti tu nervozu iz sebe. Tako se mogu smanjiti daljnje manifestacije te stresne reakcije“, a stručnjaci predlažu jednostavne, a vrlo efikasne vežbe koje možete raditi u prijevozu, na poslu, kod kuće, najbolje što češće.

Uz to, trebalo bi da svakog jutra u krevetu dva do tri minuta duboko udisati i lagano izdisati, koncentrati se samo na disanje, bez misli o obavezama koje vas čekaju.

A navečer treba isto ponoviti i kroz izdah se pročistiti od svih nagomilanih negativnih doživljaja, oprostiti i sebi i drugima sve ružno što se dogodilo tog dana.
 
(blic.rs)

Dr. Andrew Weil je stručnjak za spavanje na Sveučilištu Harvard, koji je otkrio novi način za borbu protiv nesanice. Ona radi u svega 60 sekundi

Metoda 4-7-8 jamči tonjenje u san u manje od jedne minute. Riječ o tehnici disanja s istoka koja se sastoji od tri koraka, a temelji na načelima meditacije.

Nedostatak sna se događa kada su ljudi previše pod stresom. Vaše tijelo može biti umorno, ali vaš um se ne može opustiti. To je ono što je dr Weil pokušava riješiti sa svojom metodom.

Ovo je način kako upotrijebiti tehniku ​​disanja. Prvo, udišite kroz nos 4 sekunde. Držite zrak 7 sekundi. Zatim izdišite kroz usta 8 sekundi.

Potrebno je:

1. Mirno udisati kroz nos u trajanju od 4 sekunde.
2. Zadržati dah u trajanju od 7 sekundi.
3. Izdahnuti polako kroz usta u trajanju od 8 sekundi.

Kako funkcionira ova tehnika

Ljudima se kod tjeskobe ili stresa pojačava količina adrenalina u krvi, a disanje postaje brže i pliće. Ova vježba djeluje poput sedativa jer ciljano usporava disanje i rad srca, te vam u kratkom vremenom nudi opuštanje.

Kada dišete na takav način način, broj otkucaja srca se usporava, a kemikalije se otpuštaju u mozgu koje pomažu tijelu da se opusti.

Metodu 4-7-8 istraživao je i harvardski liječnik Andrew Weil, koji je otkrio da se ista prakticira već stoljećima od strane indijskih jogija. Oni je koriste tijekom vježbanja meditacije kako bi u kratkom vremenu postigli stanje potpune opuštenosti.

Ljudi koji su pokušali ovu tehniku, ​​svi su utvrdili da je to veliki napradak. Tehnike disanja neutraliziraju učinke adrenalina.

Razlog zašto je ova tehnika jako dobra je da se ona temelji se na tehnikama meditacije. To su prastare tehnike koje su izdržale test vremena. Zašto? Jer one funkcioniraju.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(NoviSvjetskiPoredak.com)