Svinjska mast je godinama nepravedno bila zanemarivana, a ugled su joj umanjile tvrdnje kako njen sastav narušava ljudsko zdravlje

Ali, posljednja istraživanja idu u prilog masti. Štoviše, smatra se da je čak i zdrava za tijelo. Naravno, kao i sa svim ostalim, s mašću ne treba pretjerivati, ali svakako zaslužuje biti dijelom svakog kućanstva baš kao u vremenima naših baka i djedova.

Ovo su prednosti masti:

Po svom sastavu svinjska mast je 40% zasićena masnoća dok je, primjerice, kokosovo ulje 85% zasićena mast. Većinu monozasićenih masti u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, zdrava masna kiselina koja koristi radu srca i koja je povezana s nižom razinom lošeg kolesterola.

U svinjskoj masti ima dvostruko više oleinske kiseline nego u maslacu.

Svinjska mast ima visoku točku vrenja. Točnije, svoju strukturu ne mijenja prilikom zagrijavanja iznad 250 stupnjeva Celzijusa.

Stoga, namirnice pržene u svinjskoj masti apsorbiraju manje štetnih radikala koji se u slučaju drugih topljivih namirnica, poput maslaca, povećavaju prženjem.

Naravno, konzumacija pržene hrane u većim količinama se ne preporuča, ali kada to i činite posegnite za dobrom starom masti.

Masnoće iz masti imaju sve prednosti te je dokazano kako su tijelu potrebne za obavljanje svakodnevnih funkcija, ali u manjoj količini nego što se kroz prošlost koristila.

Mast sadrži kalorije, ali istraživanja potvrđuju kako je riječ o zasitnoj namirnici koja stvara duži osjećaj sitosti. Prednost je što se masnoće iz masti pretvaraju u energiju te pomažu apsorpciji vitamina.

Svinjska mast sadrži kolesterol koji se u tijelu, pod utjecajem UV zraka pretvara u vitamin D značajan za apsorpciju kalcija.

Izgleda da su naše bake i djedovi, ipak, znali što rade.

Svinjska mast opet u igri! 

Na listi “opasne” hrane sada su šećeri, bijela brašna i sol. Doručkujete li voće bez masti koje će razgraditi vitamine, niste na dobitku

Zdravlje srca i krvnih žila nije povezano s mastima koje konzumiramo! Koliko vam god to nevjerojatno zvučalo, tabue o uzročno-posljedičnoj vezi između koronarnih bolesti i masne hrane ruši nova studija Britanske zaklade za srce koja je objedinila čak 72 istraživanja provedena na uzorku od 600 tisuća ispitanika.

Masti i proteini polako, ali sigurno vraćaju reputaciju zdrave hrane, a glavni krivci za bolesti postaju – ugljikohidrati.

Brašna i šećeri neželjeni

Dr. Rajiv Chowdhury voditelj je dosad najopširnijeg istraživanja, prenosi Business Insider. On objašnjava da su glavni neprijatelji zdravlja bijeli kruh, bijela riža, krumpir, rafinirani šećeri i industrijski obrađene soli…

Apsolutni hit u gastronomiji, uz nedodirljivo mjesto koje na tronu poželjnih masti drži ekstradjevičansko maslinovo ulje, jest svinjska mast. Gledate li na masne kiseline koje sadrži, svinjska mast bolja je od maslaca. Sadrži 60 posto mononezasićenih masti, a te masti povezane su s niskim rizikom od srčanih bolesti. Maslac, za usporedbu, sadrži 45 posto mononezasićenih masti.

Većinu mononezasićenih masti u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, vrlo zdrava masna kiselina koja pomaže radu srca i koja je povezana s manjim razinama lošeg LDL kolesterola.

Masti koristimo u svakodnevnoj prehrani i one su, nakon ugljikohidrata, najvažniji izvor energije za organizam i važan izvor vitamina A, D, E i K jer su to vitamini topivi u mastima.

Među tabue također svrstava podjelu na dobre i loše masti

Postoji dobar i loš unos masti. Loš je ako nam se glavnina prehrane temelji na zasićenim mastima poput masnog mesa, maslaca, hidrogeniziranih masti i slično, dok su puno prihvatljivija maslinova ulja, biljna ulja bogata omega-3 masnim kiselinama te masti iz plave ribe i orašastog voća. Uravnotežimo li unos dobrih i loših masti i ako one ne prelaze 30 posto dnevne energije dobivene kroz masnoću, postižemo prehrambenu ravnotežu unosa masti..

Želimo li konzumirati samo namirnice iz kojih se dobivaju dobre masti, moramo paziti da koristimo što je više moguće biljne namirnice bogate nezasićenim masnim kiselinama, kao što su to maslinovo, suncokretovo, repičino i sojino ulje, avokado, masline i orašasto voće.

Također, barem tri puta tjedno trebalo bi konzumirati ribu zbog izvora omega-3 masnih kiselina. Smanjimo li ukupne masnoće i životinjske masti koje jedemo – masno meso, svinjetinu, punomasne mliječne proizvode i drugo – regulirat ćemo kolesterol. Nutricionistica objašnjava da pravilan odabir masti mjesto u prehrani ima već u prvom dnevnom obroku.
 
(dnevno.rs,vecernji.hr/uredio:nsp)

Drvo masline koristila su se za izgradnju i gorivo, a sami plod i maslinovo ulje i dalje su jedan od najstarijih lijekova poznatih čovjeku

Jedna od najstariji i najzdravijih namirnica poznatih čovjeku su upravo masline. Ovo voće je raslo nadugo i naširoko, s njime se trgovalo i jelo još u drevnom Sredozemlju. Vjerovali ili ne, maslinovo ulje se proizvodilo još 5000 godina prije Krista. Drva masline koristila su se za izgradnju i gorivo, a sami plod i maslinovo ulje i dalje su jedan od najstarijih lijekova poznatih čovjeku. Donosimo vam deset razloga zašto bi trebali što više konzumirati masline.

Oleinska kiselina

U maslinama se nalazi oleinska kiselina koja se sastoji od 75 posto masti. To su monozasićene masti koje pomažu smanjiti razinu kolesterola u krvi. Pomažu pri razvoju kostiju i koštane srži. Osim toga, odlične su za sprječavanje oksidacije, kao i za održavanje ravnoteže u metabolizmu.

Bakar

Šalica crnih maslina daje 38 % dnevne vrijednosti bakra. Ovaj je metal ključan za izgradnju jakog tkiva, održavanje volumena krvi kao i za proizvodnju energije u stanicama. Ljudskom tijelu je potreban za proizvodnju kolagena. Osim toga, glavni je strukturni protein u tijelu koji djeluje pri formiraju antioksidansa

Željezo

Vjerovali ili ne, šalica crnih maslina pružit će vam četvrtinu vaše dnevne potrebe za željezom. Masline su voće koje je najbogatije željezom. Naime, željezo se nalazi u hemoglobinu koji postoji unutar crvenih krvnih stanica u tijelu. To je izuzetno važno u transportu kisika u cijelom tijelu. Ako ste se ikada zapitali kako vaše tijelo proizvodi magnetsko polje koje utječe na vaše biološko zdravlje, to je zbog kretanja željeza.

Mršavljenje

Prilikom zamjene zasićenih masti, pokazalo se da maslinovo ulje smanjuje neosjetljivost na inzulin i pomaže razbiti masnoće unutar masnih stanica. Aromatizirani ekstrakti u maslinovom ulju daju veći osjećaj sitosti.

Prevencija raka

Uz obilje antioksidansa i anitiupalne kiseline, masline sadrže skvalen i terpenoid, dva spoja koja nutraliziraju štetne učinke slobodnih radikala na stanice tijela.

Zdravlje srca

Maslinovo ulje sadrži biophenol koji smanjuje krvni tlak i potiče sintezu lipoproteina niske gustoće. Naime, lipoproteini su poznati kao loš kolesterol, a biophenol sprječava stvrdnjavanje arterija. (op. a. zbog čega i dolazi do ateroskleroze).

Smanjenje boli

Spoj unutar maslina, naziva oleocanthal, ima značajna antiupalna svojstva nalik ibuprofenu. Iako se strukturno razlikuje od ibuprofen, oba sprječavaju upalu.

Sprečavanje čira na želucu

Helicobacter pylori je bakterija koja pronađena u želučanoj kiselini i glavni je krivac za izazivanje čireva. S obzirom da je razvila otpornost na neke antibiotike, in vitro istražavanja na anti-antibiotici u cijelom svijetu masline su se pokazale kao odličan borac protiv ove bakterije. Fenol maslinova ulja može uništiti osam slojeva navedene bakterije. Osim toga, odlična je prevencija protiv raka želuca, a ujedno i sprečava čir na želucu.

Vitamin E, vitamin A, i vlakna

Maslina je bogata hranjivim tvarima, a u njoj se nalaze i mnogobrojni vitamini koji pomažu pri poboljšavanju vida, probave. Osim toga ovi vitamini koji se nalaze u maslinama odlični su zdravu kožu i zdravlje kose.

Imaju odličan okus

Masline imaju nadasve odličan okus. Možete ih stavljati u salate, na kruh, na pizze, u martinije. Njihov blagi okus prožima delicije raznih kultura u restoranima diljem svijeta.
 
(dnevno.hr,youtube/uredio:nsp)