Svaki lajk, objava, komentar ili tag znači da Facebooku dajete još više informacija o sebi

Možda ste i vi doživjeli nešto slično. Pričate s nekim o nečemu, o nekoj zanimljivoj stvari ili anegdoti, kad ubrzo nakon toga primijetite da vam je na Facebooku stigla notifikacija, obavijest, upravo vezana uz to o čemu ste pričali.

Najmanje jednom dogodilo se da je Facebook ‘pročitao’ misli pa i autorici ovog teksta. No za razliku od nekih slučajnosti, ili stvari koje ste prizvali svojim razmišljanjem i koje su vas pozitivno iznenadile, ovo i nije baš tako ugodno iznenađenje.

Facebook nas prati, rekla mi je prijateljica kojoj sam ispričala priču o oglasu koji se pojavio u mom News Fedu.

Prisluškuje vas tako sofisticirano da vam je to normalno

Isto to pomislila je i voditeljica na američkom CBS-u dok je razgovarala sa šefom Instagrama, Adamom Mosserijem. Pitala ga je kako je moguće da nakon privatnog razgovora s nekim o nečemu što bi htjeli kupiti, oglas za upravo taj proizvod osvane na našem Instagramu. Iako u potragu za tim proizvodom nisu krenuli, a ni puno više o njemu razgovarali.

“Mi ne pratimo vaše poruke, ne slušamo vas preko mikrofona, jer da to radimo, imali bi puno problema na jako puno razina. No mislim da mi ne vjerujete”, odgovorio je Mosseri voditeljici.

Poput nje ne vjeruju mu ni mnogi drugi, a među njima je i Jamie Court, predsjednik američke neprofitne organizacije Consumer Watchdog.

“Facebook vas prisluškuje. No radi to na drugačiji način od onog na koji bi pomisli”, rekao je.

Facebook nas prati na tako sofisticiran način da je sasvim prirodno pomisliti da nas prisluškuje. Koristi sofisticirane demografske i lokacijske podatke kako bi došao do materijala za oglase, piše USA Today.

“To je kao da vas uhode. Poput pravih istražitelja spojit će niz dokaza, i iskoristiti ih da vam pošalju oglase”, kaže Court.

U slučaju oglasa za kompaniju Joymode, koji se pojavio također nakon razgovora jedne korisnice Facebooka s drugom, odgovor se može i potražiti kroz opciju “Zašto vidite ovaj oglas”, koji je uključen u meni svih Facebookovih oglasa.

Odgovor je napisan marketinškim jezikom, a vrti se oko toga da su htjeli doprijeti do “ljudi koji su slični njihovim potrošačima”, i onima iznad 18 koji žive u Los Angelesu.

Kako objašnjava Court, Facebookovi algoritmi otkrili su da je ona bila u tom trenutku sa svojim prijateljicom, istih godina, i obje su majke. Na istoj su lokaciji, pa je logično zaključiti da će jedna htjeti proizvod kojeg je kupila druga, kojoj je njezina pretplata za usluge u tom trenutku bila aktivna.

Da je fotografije njihova druženja objavila na Instagramu, bili bi to novi tragovi u toj istrazi, koji bi pomogli složiti mozaik želja i potreba potrošača.

“Facebookova umjetna inteligencija može detektirati namjeru zahvaljujući tekstualnim i vizualnim materijalima koje im omogućite. S namjerom oni tako mogu pronaći proizvode i usluge za koje ćete biti zainteresirani i vi. Slično je to ‘recommender systems’ kojeg nudi i Amazon. No Facebook ima puno više informacija s kojima raspolaže kako bi odlučili za što bi mogli biti zainteresirani”, kaže Phil Lieberman.

Točno znaju gdje se nalazite, u svakom trenutku

Slično se dogodilo i Lily Leiva vezano uz proizvod kojeg je spomenula na večer s prijateljicom. Sutradan joj se oglas za taj proizvod, koji košta 500 dolara, pojavio u News Feedu.

“Facebook je pokušao predvidjeti moje ponašanje. To me jako iznerviralo. Facebook će reći da ne prisluškuje naše razgovore, ali neće reći da nas ne prate”, rekla je.

Ova društvena mreža sasvim otvoreno govori o praćenju. Većina nas zna da svaki put kada lajkamo neki post, objavu, ostavimo komentar ili tagiramo nekoga, Facebooku dajemo još više informacija o sebi.

Ova društvena mreža priznaje da prikuplja “sadržaj, komunikaciju i ostale informacije”, uključujući video materijale, grupe s kojima smo povezani, objave koje stavljamo, video materijale koje gledamo a prikuplja i informacije o plaćanju.

“Postoji niz načina koji omogućavaju Facebooku da vas pogodi oglasima, bazirano na podacima koje su prikupili kroz algoritme. Zapamtite kako vas Facebook može pratiti i dok ste na ostalim aplikacijama koje koriste loginove za Facebook”, kaže odvjetnik Paul Bischoff.

Facebook tako o vama prikuplja podatke i po prijavi na neku stranicu (ako ste se prijavili koristeći Facebook), ako ste se prijavili za neki email, kupili nešto i sl. Društvene mreže prate nas i preko naših mobilnih telefona ako im to dozvolimo, što znači da oni znaju gdje je tko, čak i dok je aplikacija zatvorena. Ostavljaju “cookie” na vašem uređaju kako bi vas pratili, s izlikom “kreiranja personaliziranih proizvoda koji su jedinstveni i vama važni”.

I to je vrlo lako, uz pomoć prozora za lokaciju, koji se otvara u nekim trenucima, u kojima se pitate zašto. Postoje određene stvari koje možemo napraviti kako bi limitirali to praćenje, no ako koristite Facebook aplikaciju, i družite se s ljudima, Facebook će dobiti gotovo sve što im treba.

“Mi ćemo vašu lokaciju znati uz pomoć mjesta na koje se čekirate, događaja na kojima ste, i informacija o vašoj internet vezi”, stoji u njihovim pravilima.

Asistentica sa Sveučilišta Južna Kalifornija Aleksandra Korolova napravila je studiju Facebookovih lokacijskih alata za praćenje, i kaže da čak i ako ih isključite, Facebook će vas i dalje na neki način pratiti.

“Lokacija koju netko posjeti ili na kojoj živi otkriva puno o njemu. Njihovo tajno prikupljanje i upotreba tih podataka za oglase može biti štetno, pogoditi ljude kada su najranjiviji, ili omogućiti zlostavljanje ili diskriminaciju”, napisala je Korolova.

Pitanje privatnosti postaje posebno akutni problem u trenutku kada postoji pretpostavka ili želja za privatnošću, posebno u slučaju posjeta liječniku, psihologu ili slično. Stručnjak za sigurnost Will Strafach trebao bi pokrenuti aplikaciju Guardian Firewall koja bi trebala zaustaviti praćenje kompanija.

“Elektronski uređaji koje kupujete i imate, ne bi vas trebali cinkati. Kompanije vam kradu podatke iz džepova, s mobitela koje plaćate. Troše život vaše baterije, a većina ljudi i ne shvaća što se događa”, kaže.

Kako promijeniti sigurnosne postavke na Facebooku:

- Lokacija

Kako bi spriječili da Facebook razvije veliki interes za vaše aktivnosti, počnite odbijati pristup podacima o lokaciji. Na Apple uređajima, otiđite u Postavke (Settings) i otvorite Facebook u selekciji aplikacija. Imate mogućnosti odabrati: Uvijek, dok koristite aplikaciju, i nikad.

Na Android uređajima, otvorite Facebook aplikaciju, i u opciji Manage Settings odaberite Nikad (Never).

- Praćenje oglasa

Među postavkama Facebooka potražite oglase, rubriku pod kojom možete označiti koje informacije Facebook o vama daje oglašivačima. Facebook ima četiri kategorije:

Interests, Advertising and Business, Your Information i Ad Settings. Pod kategorija koju ćete željeti označiti je “Ads based on data from partners”, “Ads based on your activities” i “Ads that include your social actions”.

Čak i ako odaberete Nikada na svima njima, Facebook će vas obavijestiti “da ćete i dalje dobivati oglase, no oni vam neće biti toliko relevantni”. I dalje ćete nastaviti vidjeti oglase, čija ćete meta biti zbog vaših godina, spola, ili lokacije, sadržaja u aplikaciji ili na web stranici koju koristite, i vašoj aktivnosti na i oko Facebooka, Instagrama i WhatsAppa.

Facebook vas ne može pratiti ako ukinete profil i obrišete aplikaciju, što je potez kojeg će rijetko tko napraviti.

(express.hr)

Poduzetnik tuži Facebook nakon što je tehnološki div blokirao njegovu stranicu kako bi napravio mjesta za oglasni prostor na korisničkim profilima

“Kao što sam jutros objavio na Foxu i prijateljima, tužim Facebook u nadi da ću stati na kraj Dvostrukim standardima i razjasniti zlostavljanje njihove odgovornosti. Utišavanje ljudi iz bilo kojeg razloga je jednostavno pogrešno!” – napisao je Jason Fyk na Twitteru nakon što se pojavio na televiziji Fox News.

“Facebook protuzakonito utišava ljude i njihov vlastiti financijski dobitak … Facebook nije iznad zakona i mora se smatrati odgovornim za svoje postupke” – piše u izjavi Fykevog odvjetnika.

“Ovo je pravi slučaj Davida protiv Golijata”.

Fyk, koji se pojavio na showu sa svojim odvjetnikom, izjavio je da je prije kraja 2016. godine njegova stranica bila peta najaktivnija web stranica na cijelom internetu.

“Nije bilo nikakvo kršenje zakona, nikakvog zla, nije bilo posebne namjere – samo smo došli tamo da se zabavimo” – rekao je.

“U stvari, oni su htjeli da u “news feedu” prikazuju svoje oglase, pa su im morali maknuti svakoga tko im je na putu. Postoji samo određena količina prostora koji ulazi u “news feed” svakog profila na Facebooku, i oni ga moraju kontrolirati.”

Sean Callagy, odvjetnik Jason Fyka, izjavio je da je njegov klijent “isključen”, tako da kompanija društvenih medija može slobodno “prodrijeti” u njegovu tvrtku.

“Sve na Facebooku odnosi se na pouzdan i dosljedan doseg pristupa oglašivačima” – rekao je Callagy.

“Tako su oglašivači Fyk-a nestali, ali Facebook je zadržao isti doseg za sebe i / ili je preraspodijelio drugim ljudima (profilima).”

U vrijeme kada je njegova stranica blokirana, Fyk je imao više od 25 milijuna pogleda i zarađivao je stotine tisuća dolara mjesečno od prihoda od oglasa.
 

As I announced this morning on Fox and Friends, I am bringing a lawsuit against Facebook in the hope of putting an end to the Double Standards and clear abuse of their responsibilities. Silencing people for any reason is simply wrong!

— Jason Fyk (@JasonFyk) August 24, 2018

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Jeste li ikada primijetili da vas nakon potrage za sušilom za kosu na Amazonu danima sa svih portala “gledaju” upravo sušila za kosu, tj. oglasi za prodaju istih?

Ako niste ili ste mislili da je to slučajnost, obratite pažnju. Marketinška špijunaža događa se na jedva zamislive načine i to uz pomoć robota i akumulacije raznih baza podataka koji tvrtkama otkrivaju koji je oglas pravi za vas.

Marketinške tvrtke već imaju toliko informacija o vama da te stvari vjerojatno ne znate ni sami o sebi. Saznaju ih kroz društvene mreže, termine koje pretraživati ​​i stranice koje otvarate, ukoliko se koriste dovoljno “pametnim” algoritmom koji im pomaže da podatke adekvatno analiziraju. Ali, to im nije dosta.

“Trenutno vas vrlo vjerojatno promatra stotinjak tvrtki koje odlučuju što bi vam htjele pokazati”, navodi se u članku Cracked.com – a koji predlažemo pet najjezivijih načina na koji vas tvrtke špijuniraju.

5. Televizija koja vas gleda i sluša

Američkom birou za patente i robne marke pristigao je zahtjev za patentiranje uređaja za kabelsku televiziju koji detektira ambijent u kojem se gledatelj nalazi kada mu se puštaju reklame. Spravica je opremljena kamerama i mikrofonima i prilagodit oglase koji vam se vrte na televiziji ovisno o tome mazite li se s partnerom (dobićete reklame za kondome, romantične glazbene albume i slično “, jedete (oglasi za hranu), čistite li, svirate, pričate, čitate, igrate li igricu …

Vaš televizor, dakle, već sada ima sposobnost da prepozna da li pijete Pepsi ili Coca Colu i izabirati koje će vam oglase emitirati, ukoliko ima ovu spravu. Ideja nije nova – na njoj je još 2010. godine radio Microsoft. Ta tehnologija trebala je skenirati svu elektroničku poštu, SMS – ove i stranice koje posjećujete i promatrati vaše lice dok ste za kompjuterom. Ovisno o vašem emocionalnom stanju, puštali bi oglase koji njemu odgovaraju.

Postoji uvjerenje da određeni tipovi laptpova posjeduju ove softvere i da ste već u programu praćenja, pošto svi već imaju kamere i mirofon.

4. Lutke koje izgledaju kao ljudi i gledaju vas u trgovini

Nadzorni androidi nazvani EieSee Mannequin koštaju 5000 $ i napravljeni su da vas promatraju dok kupujete.

Prepoznaju vašu rasu, jezik kojim govorite, dob, spol i izraze lica. Sve ove informacije se čuvaju i analiziraju, kako za proučavanje vlastite ponude i prodavača, tako i za prodaju podataka drugim trgovinama.

Pretpostavka je da vlasnike lutki ništa ne sprječava i da ih naoružaju, budući da su u stanju detektirati i lopove.

Ovaj način špijunaže je već uvelike poznat i primjenjuje se u svim državama pa i Hrvatskoj. Dakle, obratite pozornost na lutke u izlogu i njihove oči.
 

 

3. Proizvodi koji odaju vašu lokaciju na ulici

Nestle je nedavno pokrenuo kampanju “Pronaći ćemo vas”, koja se sastojala od čipiranja čokoladica. Kupcima su obećavali da će nekoga od njih nakon kupnje čokoladice dočekati Nestlea ekipa i uručiti im deset tisuća funti.

Ni ovo nije svježa ideja. Apple vas sve vrijeme tjera da mu otkrijete vlastitu mjesto i to na način da vas potiče da se koristiti Apple ID – om, odnosno jedinstvenom identifikacijom i da neprestano ažurirati aplikacije.

Ali, kompjuteri su skupi, a čokoladica košta – 1 $. Ova reklama Nestle-a je posebno jeziva jer govori o tome kako je ta tehnologija za praćenje zapravo jeftina i kako je lako podvaliti uz bilo što.
 

 

2. Sajtovi koji ‘znaju’ koliko novca imate

Kako nema pristojnog načina da potencijalne kupce pitate o njihovoj imovini i primanjima, postoji samo odokativna procjena. Nju je teško izvršiti preko interneta, za razliku od dućana u kojima vas odmjere i zaključe da nemate novca i da se neće truditi oko vas.

Zato postoji način da se procjeni vaš kompjuter. Putnička agencija Orbitz zato razlikuje koriste li Macintosh računalo ili PC i shodno tome ih obasipaju oglasima za skuplje, odnosno jeftinije destinacije.

“Macintosh je skuplji, što bi valjda trebalo značiti i da njihovi vlasnici imaju puno novca za trošenje (pod pretpostavkom da im upravo sav višak novca nije ispario zbog kupnje predmetnog kompjutera)”, navodi Cracked.

Ipak, postoje istraživanja koja pokazuju da vlasnici Macintosh-a zarađuju 30% posto više od korisnika PC pa su to uglavnom muškarci koji su pritom i samci. Stoga, ako ste samac koji koristi MacBook Pro od nekoliko tisuća eura, možete očekivati ​​oglase za zlatare, luksuzne automobile i slično.

1. Marketinške tvrtke koje prate vaše zdravstvene probleme

New York-ška marketinška tvrtka Epic nedavno je uhvaćena kako koristi oglase oko 24.000 web stranica kako bi špijunirala koje bolesti njihovi korisnici najčešće traže na internetu. Među tim stranicama bili su i CNN.com, Amazon i drugi vrlo posjećeni portali.

Skupljali su informacije o potencijalnim zdravstvenim problemima kako bi lakše pogađali marketinške kampanje. Ako su korisnici tih stranica tražili, primjerice, “inkontinenciju” – dobivali bi oglase za pelene za odrasle, lijekove za mokraćni sustav i slično.

Pod normalnim okolnostima, podaci o ljudskom zdravlju su povjerljiva stvar. To je prepoznala i Federalna komisija za trgovinu koja je Epicu naredila uništiti svoje baze podataka, koje su već obuhvaćale milijune ljudi.
 
(vestinet.rs, youtube.com/uredio: nsp)