Cijene naočala i njihovih okvira u posljednje vrijeme dosegnule su astronomske iznose, a ljudi ih kupuju jer bez njih ne mogu

Prije nekoliko godina počela sam primjećivati da imam problema s vidom. Slova su mi postala sve nekako dalja i mutnija, a pogled na neonske reklame tijekom večernjih sati bio mi je neizdrživ.

Odgađala sam odlazak na pregled jer sam znala da mi trebaju naočale koje si nisam mogla priuštiti. Izbjegavala sam pogled u reklame, i ne brinući o borama, naučila škiljeći vidjeti sve što mi treba. Kad sam se konačno odvažila na taj korak i otišla kupiti naočale u optici u kvartu izašla sam lakša za 2500 kuna.

A imam malu dioptriju. Prijateljica koja ima dioptriju -8 za naočale daje više od pet tisuća kuna, pa mi je tako rekla, kako na prste jedne ruke može nabrojati koliko je naočala kupila tijekom svog života.

Naime, preskupe su da bi ih kupovala kad god joj neki okvir dosadi, a i ona i ja sad znamo da postoji puno jeftinija opcija, koja će sigurno zanimati sve one koji nose naočale. Temom se pozabavio LA Times, koji je na proste faktore rastavio industriju naočala.

Jeftini okviri sa skupocjenim logom

Charles Dahan iz vlastitog iskustva zna kako je ljude lako opljačkati prilikom kupovanja naočala. Nekoć je i sam bio glavni dobavljač okvira za naočale za LensCrafters, prije nego je kompaniju kupila Luxottica. Također izgradio je i strojeve koji su poboljšali proizvodnju leća.

Ovaj 70 godišnjak je dobro i detaljno upoznat sa cijelim postupkom izrade naočala, i zato posebno nije zadovoljan s onim što se sada događa.

“Nema konkurencije u industriji, ne više. Luxottica je sve pokupovala, i sami određuju cijene kako žele”, naglašava.

Cijene naočala i njihovih okvira u posljednje vrijeme dosegnule su astronomske iznose. Ljudi će ih kupovati jer moraju, ipak bez njih ne vide, uzimati na rate. Okvire će koristiti ako treba desetljećima.

U slučaju SAD-a većinom okviri potječu od kompanije Luxottica.Oni su vlasnici i nositelji licence za Armani, Brooks Brothers, Burberry, Chanel, Coach, DKNY, Dolce & Gabbana, Michael Kors, Oakley, Oliver Peoples, Persol, Polo Ralph Lauren, Ray-Ban, Tiffany, Valentino, Vogue i Versace.

Talijanska Luxottica uzela je još veći zalogaj nakon što se spojila sa francuskim Essilorom, vodećim proizvođačem leća i kontaktnih leća, pa se nazivaju EssilorLuxottica.

Dahan je svoju kompaniju Custom Optical utemeljio 1977. godine nakon što je dizajnirao stroj koji je imao mogućnost da leće učini tanjima. Dizajnirao je i plastične i metalne okvire i predložio LensCraftersu 1985. godine da bude njihov opskrbljivač.

“Kupili su moj stroj za leće, i uskoro sam im prodavao nekoliko modela okvira. To je bilo uspješno, pa su nastavili kupovati sve više i više”, naglašava.

Ubrzo ih je počeo opskrbljivati sa 20 posto svojih okvira.

“Nazivali su me svojim kraljevskim draguljem”, objašnjava. Iz tog razdoblja sjeća ga se i E. Dean Butler, osnivač LensCraftersa. “Bio je glavni dobavljač, sa dobrim proizvodima i razumnim cijenama”, rekao je 74-godišnji Butler.

Više nije povezan sa LensCrafters, već surađuje kao konzultant u optičkom poslovanju. I Butler i Dahan slažu se oko onoga što su pomislili i mnogi potrošači – cijene koje plaćamo za naočale nikako ne odgovaraju stvarnim troškovima izrade okvira i leća.

Kineska jeftina proizvodnja

Dok se time bavio tijekom 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća, Dahan kaže kako je trošak izrade okvira, plastičnih ili metalnih, bio oko 10 do 16 dolara. Izrada leća mogla je koštati oko pet dolara, a uz neke malo skuplje navlake cijena bi se mogla popeti na 15 dolara. LensCrafters tako oko 99 dolara naplaćuje naočale čija izrada stoji zapravo od 20 do 30 dolara.

Cijena prikazana ovdje, kako znaju oni koji nose i kupuju naočale i leće, puno je viša od ovih spomenutih 99 dolara. I bliža je iznosu od nekoliko tisuća kuna, ovisno o dioptriji i dizajnerskim okvirima.

Butler je nedavno posjetio kineske tvornice gdje se proizvode naočale za američko tržište. Napredna tehnologija dovela je do još većeg smanjivanja cijena izrade koja su danas tako puno niža od onih kojih se Dahan sjeća.

“Možete nevjerojatno dobre okvire dobiti za cijenu od 4 do 8 dolara. Za 15 dolara možete dobiti okvire dizajnerske kvalitete, s potpisom npr. Prade”, naglašava Butler.

Leće tako možete dobiti za 1,25 dolara po komadu.

“Znam, to je smiješno i potpuna krađa”, rekao je Butler. Preko interneta do takvih jeftinijih naočala došao je i Višeslav iz Zagreba.

“Sve svoje naočale kupujem na internetu i ne pada mi na pamet plaćati po nekoliko tisuća kuna u bilo kojoj optici u Hrvatskoj. Kod prve kupovine je bio problem što nisam mogao isprobati okvire prije kupovine, ali sada već znam i točne dimenzije okvira koji mi odgovaraju. Za 400 kuna na internetu kupim naočale kakve bi me koštale barem dvije ili čak i tri tisuće kuna u optici. Meni je jedina razlika što ove jeftine nemaju zalijepljeni logo neke luksuzne marke, a funkcionalno su identične”, naglašava.

Potreba za regulacijom

1995. godine Luxottica je za 1,4 milijarde dolara kupila U.S. Shoe Corp, ali ne kako bi se počeli baviti biznisom s cipelama, već preuzeti kontrolu nad stotinu trgovina diljem svijeta. I tada je situacija za Dahana krenula nizbrdo, Luxottica je gurala svoje okvire iznad onih ostalih dobavljača, pa je i njegova prodaja počela rapidno opadati. Svoje je poslovanje ugasio 2001. godine.

“Nije se to dogodilo samo meni, već i nizu drugih kompanija, poput Oakleyja”, naglašava.

Kalifornijski proizvođač sunčanih naočala poslovanje je proširio i na skijaške i ostale naočale. Na inicijalnoj javnoj ponudi dionica prikupili su 230 milijuna dolara. Njihov najveći kupac bio je Sunglass Hut, koji je imao trgovine u trgovačkim centrima diljem zemlje.

Nakon nekoliko mjeseci Oakley je priznao dioničarima da razgovori nisu baš bili uspješni i da Luxottica smanjuje svoje narudžbe. Dionice su odmah izgubile više od trećine svoje vrijednosti. Luxottica je Oakley prisvojila nekoliko godina kasnije, dodala ih Ray Banu, koje su uključili u svoje poslovanje 1999. godine.

“Ako ne napravite ono što oni žele, izbace te. I tako su preuzeli kontrolu nad brendovima”, naglašava.

Industrija online prodaje naočala i leća ima potencijala da bude prava konkurencija onima koji naočale prodaju u standardnim trgovima, no dug je put pred njima prije nego postanu ozbiljna prijetnja kompaniji poput EssilorLuxottica. Mnogi zaziru od takve kupnje jer ne mogu isprobati naočale.

Dok se taj dio ne izmijenio Dahan i Butler naglašavaju kako bi se regulativama moglo spriječiti porast cijena naočala, kao što se to učinilo u slučaju nekih zdravstvenih proizvoda i sl. Na takav način mogao bi se zaustaviti i monopol kojeg ova kompanija ima.

(express.hr)

Jeste li znali kako neke svakodnevne navike koje radimo rutinski mogu ugroziti vaš oči? Želite li sačuvati vid i oči održati zdravima izbjegavajte sljedeće obrasce ponašanja

Naš organizam se svakodnevno susreće s nizom negativnih utjecaja koji mu mogu naškoditi. Od svih štetnih utjecaja nije se moguće obraniti pa se organizam na njih s vremenom prilagodi.

Kratkovidnost, na primjer, nastaje kod dugotrajnog gledanja na blizinu. 1900. godine svega je 6% populacije bilo kratkovidno, a danas prosječno 60% ljudi ima problema s nekom vrstom miopije (kratkovidnosti).

U Japanu taj postotak za djecu srednjoškolske dobi je nevjerojatnih 90%.

Dakle, kratkovidnost je u velikom postotku stečena nepravilnom upotrebom očiju. Kod kratkovidnosti mišići se oka naviknu na jedan položaju kome predugo i prečesto ostaju i na taj način drže oko u obliku u kojem može vidjeti u blizinu, ali ne i na daljinu.

Isto je i s dalekovidnošću. Ukoliko dugotrajno gledate na daljinu, oči će se prilagoditi da bi trpile što manji napor i vaš će se vid pokvariti. Ovo su samo svije u nitu od brojnih prilagodbi koje tijelo vrši.

Slomljena kost zaraste, zub se izliječi od karijesa, oči vraćaju svoj prirodni vid

Postoje razne metode za vraćanje zdravog i oštrog vida, samo najteža od svih je upornost, i vježba. Vid nije irreverzibilan i može se ispraviti prirodnim vježbama. Naravno, za to treba vremena. Nekima trebaju mejseci, a nekima godine da bi došli do svojeg savršenog vida.

Svakako ukoliko čitate ili gledate kompjuter sa naočalama i lećama, nikada nemojte udaljeni manje od 50 cm, jer vam tada slijedi degradacija vida.

Gledanje u mutnoj zoni je zdravo i koristno, a ne loše kao što nam oftomolozi govore

Mutna zona dio je vašeg videokruga koji ne vidite jasno. Između dijela koji jasno vidite i dijela koji vam je zamućena nalazi se zamišljena granica. Cilj vježbi koje poboljšavaju vid i cilj samog poboljšanja vida je pomicanje te zemišljene granice što dalje, dok vaš vid ne postane savršen.

Za ljude koji boluju od kratkovidnosti, mutna zona se najčešće nalazi na udaljenosti od pola metra ili manje. Kod dalekovidnosti ta je zona obično sve što se nalazi bliže od pola metra.

Važno je da skinemo često naočale ili kontaktne leće i gledate u svoju mutnu zonu. Što je manje gledate, manje ćete vidjeti. Čak i dako vam je sve mutno, nemojte se bojati pogledati i naravvno prihvatiti ono što vidite. Cilj gledanja u mutnu zonu je da stimulirate jačanje veze i slanje signala na dijelu oko – mozak. Ni u kom se slučaju ne naprežite da biste bolje vidjeli. Opustite se, dišite pravilno i, naravno, trepćite.

Donosimo vam 5 navika kojima redovito kvarimo vid:

1. Gledanje filmova na laptopu ili tabletu
Iako je praktično i zabavno, gledanje filmova, serija ili dugo čitanje s laptopa ili tableta je vrlo štetno za vaš vid.

Blizina ekrana koji je tek 20 do 30 centimetara udaljen od vašeg lica značajno umara i napreže oči zbog čega se mogu javiti i glavobolje. Svako toliko napravite pauzu od 5 minuta i gledajte u daljinu.

“Premalo treptanja dok radite na računalu isušuje oko i izaziva iritacije poput peckanja i svrbeži oka. “

2. Odlazak na sunce bez sunčanih naočala
Osim što šteti vašoj koži, UV zračenje vrlo je opasno i za vaše oči te može uzrokovati razne bolesti.

Tijekom kasnih proljetnih i ljetnih mjeseci, kada je UV zračenje najjače ne zaboravite staviti sunčane naočale čija leća ima adekvatnu zaštitu. Naočale nosite tijekom ljeta čak i ako je polu oblačno vrijeme.

3. Čitanje tijekom vožnje
Duga vožnja može biti poprilično dosadna, no umjesto čitanja pronađite si radije neku drugu zanimaciju za oči. Naime, tijekom čitanja u vožnji vaše su oči konstantno u pokretu te se trude uhvatiti fokus.

S obzirom na to da se vaše ruke zbog vožnje stalno pomiču, oko se značajno umara i opterećuje dvostruko više nego kod običnog čitanja zbog čega možete osjetiti glavobolju i zamućen vid.

4. Premalo treptanja pred kompjuterom
Koliko vam se puta dogodilo da ste se tijekom korištenja interneta, čitanja, igranja igrice ili pisanja na računalu ‘zabuljili’ u ekran i jednostavno zaboravili trepnuti.

Premalo treptanja isušuje oko i izaziva iritacije poput peckanja i svrbeži oka. Ako nakon korištenja računala često osjećate spomenute simptome nabavite umjetne suze – kapi koje štite i vlaže oko. U minuti trebate trepnuti oko 5-10 puta.

5. Premalo sna
Poznato je kako premalo sna može uzrokovati tamne i podbuhle podočnjake, no ova vrlo loša navika šteti i vašim očima. Tijekom noći oči se regeneriraju i odmaraju. Prekratak san tako oku ne dozvoljava da se ‘odmori’ te može uzrokovati suhoću oka i pucanje kapilara u oku.
 
(zadovoljna.dnevnik.hr,knjiga/uredio:nsp)

Nova bionička leća koja je u fazi izrade će omogućit ljudima tri puta bolji vid u bilo kojoj starosnoj dobi

Leću nazvanu Ocumetics Bionic Lens, razvio je dr Garth Webb, oftalmolog iz Britanske Kolumbije, Kanada, koji je tražio način poboljšati vid neovisno od zdravlja ili starosti osobe, prenosi collective-evolution.com

Uz ova nevjerojatna leće, ljudi će imati savršen vid bez potrebe da nose naočale ili kontaktne leće, koji će postati povijest.

Još je bolje to što ljudi koji kirurški ugrade ova leće neće nikada dobiti kataraktu jer leća u potpunosti mijenja prirodno oko, koje neizbježno propada vremenom.

Webb kaže da je najbolje ugraditi ova leće poslije 25. godine, pošto je tada oko potpuno razvijeno.

“U pitanju je poboljšanje vida kakvo svijet nikada ranije nije vidio”, kaže on. “Ukoliko jedva možete vidjeti sat na 3 metra, s Bionic lećama ćete ga moći vidjeti i na 9 metara”.

Ručno napravljeno leća se savija na polovici i stavlja u špricu sa fiziološkom otopinom kojom se zatim postavlja u oko, gdje se otvara u roku od 10 sekundi.

Operacije je brza i bezbolna

Webb kaže da će operacija trajati najviše 8 minuta i da će momentalno poboljšati vid osobe.

Na ovom projektu se radi posljednjih 8 godina, rekao je Webb, a koštao je ukupno 3 milijuna dolara. Njegov podvig se temelji na “opsesiji” koju ima otkad je morao nositi naočale u 2. razredu i kasnije kontaktne leće.

“Moji heroji su bili kauboji pošto kauboji ne nose naočale”, rekao je Webb.

Webbovi napori su konačno priznati kada je predstavio leća vrhunskim oftalmolozima u San Diegu na summitu Američkog društva za kataraktu i refraktivnu kirurgiju. Kirurzi diljem svijeta su zaintrigirani ovim “domišljatim” dizajnom, navodi Webb.

“Mislim da će ovo otkriće da nas približi cilju savršenog vida”, rekao je dr Vincent DeLuise, oftalmolog koji predaje kao profesor na Yale sveučilištu i medicinskom fakultetu Vejl Cornell u New Yorku.

Testovi

U tijeku su klinički testovi na životinjama, a bionička leće bi mogla postati dostupna u Kanadi i ostalim dijelovima svijeta za dvije godine, ovisno od regulatornih procesa u različitim državama, kaže Webb.

Webb se nada da će ova leće izbaciti potrebu za laserskim operacijama oka, koje još uvijek nisu dovoljno učinkovite.

“Savršen vid bi trebao biti ljudsko pravo”, kaže on.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(webtribune.rs,youtube/uredio:nsp)