Javnost je Walkerovu izjavu o planu za “ujedinjenje Albanaca iz Albanije, Kosova i albanske dijaspore” vidjela kao udar na međunarodni mir i uspostavu Novog svjetskog poretka, ali i kao projekt koji može ostvariti samo na silu, što je napad i na međunarodni mir

William Walker najavom da ima plan na kome radi i koji će ujediniti sve Albance iz Albanije, Kosova i albanske dijaspore, prekršio je niz međunarodnih akata koji se tiču ​​državnih granica.

“Walkerova izjava predstavlja javni poziv i udar na međunarodni javni poredak, koji se temelji na Povelji Ujedinjenih naroda. To je istovremeno i javni poziv za kršenje (mijenjanje) postojećih granica država-članica UN.

Ovako nečim prekršili bi se svi akti međunarodnog javnog prava kao što su i Povelja UN i Helsinški završni akt koji jamči nepovredivost granica europskih država, te da ovakav poziv-namjera predstavljaju istovremeno jednu opasnu izjavu koja ugrožava međunarodni mir.

Ovakva izjava je, dodaje se, više nego skandalozna, posebno ako se ima u vidu da ju je izgovorio netko tko je svojevremeno imao veoma visok položaj i važnu ulogu kao šef verifikacijske misije OESS-a na Kosovu.

Ona kaže da i pored toga što je Walker ovako nešto iznio, najvjerojatnije u vlastito ime, a ne u ime neke države kao subjekta međunarodnog javnog prava, težina i opasnost izjave nije ništa manja.

Kroz izjavu Walkera sada se jasno pokazuje da je to zaista bio plan uspostave Novog svjetskog poretka iza koga je stajala i međunarodna zajednica.

Taj (Walkerov) plan može biti ostvaren samo nasilno. Drugačije ne može, jer će ljudi koji žive na tim prostorima (Makedonija, Crna Gora, Grčka, uz Kosovo i Albaniju čine teritorija Velike Albanije prim. A.), a koji su druge nacionalnosti, braniti svoju imovinu i svoje živote, osim ako se ne ostvare Haradinajeve riječi da će se dogoditi novi rat i da za ovakve planove nikad nitko nije odgovarao, te da je uvjeren da se to neće dogoditi i sada.

Naši sugovornici kažu da bi Walkera mogle zbog ove najave pravno goniti države po zakonima te države ako procjene da je njegova namjera uperena prema njoj.

Walker je široj javnosti poznat kao voditelj misije OESS-a. Svoj plan o “Albancima u jednoj državi” objelodanio je na proslavi 17 godina postojanja stranke Ramusha Haradinaja u Prištini.
 
(sputniknews.com)

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov je na godišnjem sastanku ministara vanjskih poslova OESS-a osudio “mit o ruskoj opasnosti”

On je optužio “zapadne ratne huškače” da destabilizirati Europu.

“Samo dijalog ravnopravnih će stvoriti atmosferu potrebnu za objektivnu analizu vojnih potencijala (ruskih i zapadnih) u Europi”, naglasio je on na sastanku u Hamburgu.

“Hajde da zajedno vidimo što je i čije je na karti Europe.

Vjerujemo da će ta analiza uvjerljivo pokazati da je ruska prijetnja mit i tko je stvarna prijetnja”, rekao je, pozivajući se na proširenje NATO i raspoređivanja njihovih trupa na istoku, što je Moskva osudila u više navrata kao napad na njenu sigurnost.

Lavrov je također jasno ukazao na to da zapadna intervencija na Bliskom istoku destabilizira tu regiju i ugrožava europsku sigurnost, dok Rusija i Zapad odavno razmjenjuju optužbe za građanski rat u Siriji.

“Pošteno treba razgovarati o uzroku krize s migrantima u Europi koja je rezultat grubog miješanja u unutarnje stvari zemalja na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, što je dovelo do kaosa, do terorizma”, naglasio je Lavrov.

O sukobu u istočnoj Ukrajini, on je rekao da je Kijev sasvim smanjio mirovne napore odbijajući direktan dijalog s proruski pobunjenicima u Donbasu.

Suprotno Lavrovu, Pavlo Klimkin, šef ukrajinske diplomacije, oštro je kritizirao “rusku agresiju” i ponovno pozvao da se naoružana policijska misije OESS-a rasporedi u zoni sukoba i na rusko-ukrajinskoj granici.

Njemačka, koja je ove godine predsjedavala OESS-u, organizaciji nastaloj tijekom Hladnog rata da bi se ojačao dijalog Istoka i Zapada, ukazala je na pogoršanje odnosa u toj instituciji.

“Stupovi (OESS) se ruše, ton između Istoka i Zapada postaje sve oštriji”, ukazao je ministar vanjskih poslova Njemačke Frank-Walter Steinmeier.

“Moramo zajednički odgovoriti na nove izazove terorizma, ekstremizma, cybernapada. Moramo obnoviti izgubljeno povjerenje. “
 
(Tanjug)

Zasad nema realnih osnova za razgovor o novom sporazumu o kontroli naoružanja u Europi, jer NATO i dalje govori o potrebi da se obuzda Rusija, izjavio je stalni predstavnik Rusije pri NATO-u Aleksandar Gruška

U petak je šef njemačke diplomacije Frank-Walter Steinmeier u članku u listu “Frankfurter Allgemeine Zeitung” predložio da se zaključi novi sporazum o kontroli naoružanja u Europi kako bi se izbjegla nova utrka Rusije i NATO-a u naoružanju.

Steinmeier je, također, izjavio da je Rusija već nekoliko puta pozivala da se započne diskusija o ovom pitanju.

Kasnije je predstavnik Saveza izjavio da NATO pozdravlja svaki korak koji će dovesti do bolje kontrole naoružanja u Europi i da će nastaviti razmatrati s Rusijom transparentnost i mjere za smanjenje rizika.

“Njemačka u svojstvu predsjedatelja OESS-u pokušava oživjeti vojno-političko sagledavanje organizacije, da joj udahne svjež zrak. To što je napisao Steinmeier u svom tekstu odgovara onim signalima koje smo dobili od njemačke strane”, rekao je Gruška.

“Istodobno, sa žaljenjem moramo konstatirati da su šanse za kontrolu naoružanja u Europi kao realni instrument zaštite sigurnosti propuštene”, smatra on.

Prema mišljenju Gruška, “to je, prije svega, rezultat toga što zemlje NATO-a nisu ispunile ključnu obvezu u sferi vojne sigurnosti u Europi – nisu ratificirale Sporazum o prilagodbi Sporazumu o običnim oružanim snagama u Europi, koji je potpisan u studenom 1999. i trebalo je da stupi na snagu u najkraćem mogućem roku”.

Gruška je, također, podsjetio da je Rusija ratificirala taj sporazum još 2004. godine. Prema njegovom mišljenju, “u ovoj fazi korijen problema se ne krije u nedostatku instrumenata kontrole naoružanja nego, prije svega, u politici koju vodi NATO”, prevenstveno prema Rusiji.

“Znamo iz povijesti europske sigurnosti da se uspjeh u vojnoj sferi, u sferi kontrole naoružanja, postiže onda kada postoji zajednički politički projekt.

A danas, sudeći po odlukama koje su usvojene na summitima NATO-a u Walesu i Varšavi, takve političke osnove nema.

Dok god NATO službeno i neslužbeno bude govorio o nužnosti da se obuzda Rusija, realna politička osnova za ozbiljan dijalog u sferi kontrole naoružanja teško da će se pojaviti”, izjavio Gruška.
 
(vestinet.rs)

Finska i Švedska se ne bi trebali pridružiti bilo kojem vojnom savezu, navodi se u zajedničkom priopćenju premijera dviju zemalja, Juhe Sipilä i Stefana Löfvene, prenosi finski list Svenska

Dvojica premijera su rekli da su protok izbjeglica u Europu, teroristički napadi u Francuskoj, borbe u Ukrajini, povećane vojne aktivnosti na Baltiku i takozvana “Islamska država” pogoršali sigurnosnu situaciju u Europi.

“U ovim događajima vidimo ozbiljan izazov za europsku sigurnost, najveći još od vremena Hladnog rata”, izjavili su Sipilä i Löfvene.

“Finska i Švedska nisu uključene u vojne saveze.Vjerujemo da je to za nas dobro i naše iskustvo treba uzeti u obzir pri ocjeni aktualnih prijetnji. Ono također pridonosi održavanju stabilnosti i sigurnosti Sjeverne Europe kao cjeline”, rekli su premijeri Finske i Švedske.

Sipilä i Löfvene su naglasili “kako ne biraju liniju izolacije i surađivat će ​​s drugim narodima i organizacijama – nordijskim zemljama, baltičkim državama, EU, OESS-om i UN-om, kao i NATO savezom, iako nisu članovi ovog vojnog saveza”.

Prema premijerima, finsko-švedska vojna suradnja je također napravila važan korak naprijed.

“To su zajedničke vježbe, jačanje razmjene informacija, uporaba pomorskih i zračnih luka u dvije zemlje. U skladu s političkim odlukama svake od dviju država, mogli bismo raditi zajedno u vremenima krize i oružanog sukoba”, izjavili su premijeri.

Treba podsjetiti da je ne tako davno ulazak Finske i Švedske u NATO savez bio vrlo aktualna tema. S početkom krize u Ukrajini 2014. se povela žestoka kampanja kako bi se Finska i Švedska na brzinu uključile u NATO, ali nijedan pokušaj nije urodio plodom. U isto vrijeme je u rujnu potvrđeno da je broj državljana Švedske koji podržavaju ideju o ulasku države u Sjevernoatlantski savez u četiri mjeseca porastao za 10%, tako da je javno mnijenje o tom pitanju podijeljeno na pola.

U Finskoj je proljeće na parlamentarnim izborima pobijedila je oporbena stranka Juhe Sipilä “Centar”, koja se protivi ulasku Finske u NATO.

U ljeto je čelnik ministarstva obrane Finske, Jussi Niinistö, predložio se stvaranje ujedinjenih oružanih snaga sa Švedskom, koje bi bile jedinstvena alternativa NATO savezu na samom sjeveru Europe.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:NSP)

U svojoj knjizi “Vukovi u magli – Kosovo i UN taoci mafije i Sjedinjenih Država”, koja je prevedena na njemački, dok se engleski prijevod ne može pronaći, autori Giuseppe Ciulla i Vittorio Romano opisuju sve ono što se u nas, a izgleda i u anglo-američkim medijima sustavno prešućuje

U prilogu Hrvatske radio-televizije o terorističkom napadu u Makedoniji je voditeljica stidljivo rekla “kako je naoružana skupina u Kumanovo došla iz jedne susjedne države”. Cijeli svijet zna da je teroristička skupina u Kumanovo došla s Kosova i da riječ je o ljudima koji su se 1999. borili u takozvanoj “Oslobodilačkoj vojsci Kosova”, a kasnije su sudjelovali u ratu 2001. u Makedoniji u redovima albanske “Oslobodilačke nacionalne armije”.

Među napadačima su bili Dene Shehu i Beg Rizaj, članovi osiguranja predsjednika makedonske Demokratske unije za integraciju Alija Ahmetija, ali su njihove veze puno jače s bivšim premijerom Kosova i predsjednikom kosovske stranke AAK, Ramushem Haradinajom. Među napadačima se ističe i ime jednog od bivših zapovjednika OVK, Fadila Fejzullahija, koji je imao prijatelje na visokim mjestima u američkoj diplomaciji.

Nevjerojatno je koliko se hrvatsko novinari boje spomenuti Kosovo u negativnom kontekstu, valjda iz razloga de se slučajno ne bi zamjerili Washingtonu i potvrdili očiglednu činjenicu da je Kosovo mafijaška država i američki protektorat, te da su upravo vladari koji iz sjene Kosovom upravljaju iza zidina Bondsteela najveći neprijatelji autohtonom albanskom stanovništvu, koje će zbog njihovih i kriminalnih i terorističkih aktivnosti svojih političara i bivših zapovjednika OVK, gospodara života i smrti na Kosovu, na kraju platiti najveću cijenu.

Zar je optužba protiv svih kosovskih Albanaca priznati da je skupina terorista od 50-80 ljudi, koliko ih je likvidirano i uhićeno u Kumanovu, došla s Kosova?

Nije i nikako ne može biti i to treba naglasiti jer je činjenica da ogroman dio kosovskog stanovništva ne želi rat, a još manje kriminalnu političku oligarhiju koja u sprezi s američkom vojskom zemlju drži u šah-mat poziciji. Srbija sa svojom vojskom od oko 26 000 ljudi, ne predstavlja nikakvu prijetnju Kosovu, a najveći neprijatelji kosovskih Albanaca su trenutno Hashim Thaçi, Ramush Haradinaj i svi znani i neznani bivši zapovjednici OVK koji sa svojim mentorima iz američke baze “Bondsteel” i američkog veleposlanstva u Prištini upravljaju životima skoro dva milijuna ljudi. Rezultati te “plodonosne suradnje” se vide u egzodusu kosovskih Albanaca i desetinama tisuća ljudi koji se na bilo koji način žele dokopati zapadnih zemalja i pobjeći iz “crne rupe” jugoistoka Europe.

Zbog teškog socijalnog stanja Kosovo je, prema izvješćima Europske unije, u posljednje vrijeme napustilo 50 tisuća ljudi. Nevladine udruge govore i o mnogo većem broju, a većina onih koji su otišli prodali su imovinu i ne misle se vraćati. Podaci su alarmantni – oko 17 posto građana živi s jednim dolarom na dan, a 45 posto aktivnog stanovništva je nezaposleno, a o tome sigurno nisu maštali kosovski Albanci kada su sanjali o vlastitoj državi.

Mnogi su istraživački novinari bili na Kosovu, ali se uvijek trebaju čekati rezultati rada zapadnih neovisnih novinara, naši jednostavno ne usuđuju dotaknuti gorućih problema, posebice kriminal u kojem sudjeluju američka vojska, kosovski političari i bivši zapovjednici OVK, tri skupine koje imaju “licencu” za nekažnjenu trgovinu heroinom i druge unosne kriminalne aktivnosti.

Veliku ulogu u svemu tome ima i enormno visoka proizvodnja opijuma u Afganistanu, koja se u toj zemlji provodi pod patronatom američkih snaga iz takozvane mirovne misije ISAF. No, Afganistan je jedna druga priča i zadržimo se na argumentima koji razotkrivaju kosovsku svakodnevicu.

U svojoj knjizi “Vukovi u magli – Kosovo i UN taoci mafije i Sjedinjenih Država”, koja je prevedena na njemački, dok se engleski prijevod ne može pronaći, autori Giuseppe Ciulla i Vittorio Romano opisuju sve ono što se u nas, a izgleda i u anglo-američkim medijima sustavno prešućuje. Talijanski neovisni novinari od početka prate situaciju na Kosovu i Albaniji, a za to imaju posebnog interesa, jer Italija imaju veliku albansku dijasporu i sve više istraga talijanske Posebne uprave za borbu protiv mafije i organiziranog kriminala (DIA) vodi od Sicilije, Napulja i Kalabrije, do Tirane i Prištine.

Kosovo? Narko-država u kojoj je bivša OVK, nastala kao vojska za oslobođenje od srpske dominacije, sada rodbinski povezana s ‘Ndranghetom u Kalabriji i središte je međunarodne kriminalne mreže pod prešutnom zaštitom Washingtona. Heroin dolazi iz Afganistana, a jednom u Prištini, ide dalje ka europskom tržištu. Heroin, ali ne samo. Mafija iz kosovske vlade u talijanskoj pokrajini Campaniji posluje s napuljskom Camorrom i u drugim opasnim poslovima kao što je trgovina oružjem, pa čak i organima.

Izuzetno je zanimljiv dio knjige jednog drugog istraživačkog novinara, Roberta Saviana, koji u svojoj knjizi “Gomorra” (referirajući se na napuljsku mafiju – Camorra) prema podacima talijanske tajne službe SISMI opisuje utjecaj napuljskog klana Casalesi na albanske narko-bossove, kasnije političke zapovjednike OVK i kosovske političare,kao i na njihove veze Camorre s likvidiranim srpskim kriminalcem i bivšim zapovjednikom srpskih paravojnih postrojbi Željkom Ražnatovićem “Arkanom”.

Naime, klan Casalesi, između ostalog, živi i od ilegalne prodaje oružja zemljama pod embargom diljem svijeta, a Ražnatović Arkan se prijateljima u Napulju obratio s molbom “da smire Albance na Kosovu, jer svojim aktivnostima štete unosnom poslu”, trgovini oružjem koju je prvi čovjek klana, Francesco Schiavone “Sandokan” s Arkanom vodio najmanje od 1994. godine, kada je SISMI iz Verone došao do dokaza o njihovoj suradnji.

Zbog obostranog interesa i “poslovog prijateljstva” su kosovski mafijaški čelnici tada poslušali napuljsku Camorru, ali je klan Casalesi kasnije prodao oružje i militantima iz OVK, “poklonivši tako Arkanu još jedan vrlo unosan rat”. Zauzvrat su talijanski “poduzetnici” povezani s napuljskim klanom “po povoljnoj cijeni” dobili brojne tvornice, tvrtke, trgovine, klaonice i farme diljem Srbije, piše Roberto Saviano, pozivajući se na izvješća talijanskih tajnih službi do kojih je mogao doći nakon uhićenja Francesca Schiavonea “Sandokana” 1998. godine. Ova epizoda slikovito dočarava kako stvari funkcioniraju na najvišoj razini svjetskog organiziranog kriminala u kojem napuljska Camorra zauzima posebno mjesto, ali i kako “prijatelji prijatelja” znaju izgladiti nesuglasice među “zakletim neprijateljima”, naravno, ako od toga imaju koristi sve tri strane.

Međutim, knjiga koju su objavili Giuseppe Ciulla i Vittorio Romano ne govori o likvidiranima ili osuđenima na kazne doživotnog zatvora, kao što je slučaj s Ražnatovićem Arkanom i “Sandokanom”. Naime, knjiga “Vukovi u magli – UN talac mafije i SAD-a” je prva knjiga objavljena u Italiji 10 godina nakon “oslobođenja” Kosova i osvjetljava šokantnu stvarnost koju vlade zapadnih zemalja ignoriraju ili se pretvaraju da ne je ne vide.

“Naše istraživanje se svodilo na činjenicu zašto je u deset godina uprava Ujedinjenih naroda na Kosovu proizvela samo bijedu i siromaštvo, legitimirala vladajuću klasu koja je čvrsto povezana s organiziranim kriminalom, što je vidljivo iz tajnih obavještajnih izvješća koja smo otkrili i odlučili objaviti”, rekli su istraživački novinari i suradnici kuće RAI, Giuseppe Ciulla i Vittorio Romano, koji su kopali ispod površine i otkrili neugodne istine.

“Mafija želi maglu, poput vukova”, rekao je jedan policajac u Mitrovici, a aktualna situacija se može opisati kao “magla” neodređenosti kojoj se kreću “vukovi”, novi gospodari Kosova. Oni su međunarodni kriminalci protiv kojih je UN nemoćan jer uživaju američki zaštitu.

Knjiga započinje 1999. godine i intervencijom NATO saveza koj je odlučio “osloboditi” južnu pokrajinu bivše Jugoslavije. Nakon povlačenja srpske vojske dolazi UN, koji vraća red, obnavlja ceste i uvodi vladavinu prava sa silom od 14 000 vojnika. Deset godina su Ujedinjeni narodi s funkcijama vojne policije pokušali, u teoriji, iskorijeniti najveću pošast Kosova – organizirani kriminal. Rezultat?

“Svi sadašnji čelnici Kosova su mafija i pripadaju klanu koji trguje heroinom, pa čak i organima”, kaže Vittorio Romano.

Prema obavještajnom izvješću, kojeg Giuseppe Ciulla citira u knjizi, bivši premijer Ramush Haradinaj je najveći trgovac heroinom u zemlji.

Iza uprave Ujedinjneih naroda na Kosovu je ostao dugi krvavi trag koji vodi ravno do političkog vrha u Prištini. Svi svjedoci u procesu protiv Ramusha Haradinaja, ali i protiv drugih članova klana, su mrtvi. Pokajnik Nazim Blaca, ranije zaposlen kao obavještajac u stranci premijera Hashima Thacija, priznao je da je sam počinio 17 političkih ubojstava – bombaških napada, zasjeda i ciljanih atentata – pred očima UN-a i NATO saveza.

Nakon godina “propale prinudne uprave”, UN na Kosovu kontrolu formalno ustupa misiji EULEX, sastavljenoj od 2 000 stručnjaka, uključujući suce i policiju, sa zadatkom da se iskorijene klanovi. Nakon dvije godine i s oskudnim proračunom je pokrenuta samo jedna istraga, protiv ministra prometa.

“Svatko tko je pokušao pokrenuti ozbiljniju istragu je blokiran od strane Ujedinjenih naroda”, kaže se u izvješću OESS-a koje osuđuje “težak pritisak koji dolazi iz samog vrha Ujedinjenih naroda”, ne samo protiv domaćih sudaca, nego i istih sudaca koje je postavio UN, koji su, teoretski poslani da istražuju upravo organizirani kriminal. Konkretno, bile su blokirane sve osjetljive istrage koje su vodile do najvažnijih političara Kosova, od premijera na niže. Primjer?

Sami Lushtaku, bivši borac OVK, a zatim gradonačelnik Skenderaja, naselje u području Mitrovice, prije 1999. godine je bio na američkoj “crnoj listi” terorista. No, kako su Washingtonu bili potrebni saveznici za kopnenu operaciju, oni su rehabilitirali OVK. Problem je što se kosovska OVK financirala prodajom heroina, oružja i organa, a ova je praksa nastavljena i nakon “oslobođenja” Kosova intervencijom NATO saveza. Dakle, bivši gradonačelnik Sami Lushtaku sada radi nekažnjeno, prijeti da će ubiti suce i nitko ga ne može zaustaviti”, kaže Giuseppe Ciulla.

Kada god bi se naredila pretraživanja, svaki put bi bila blokirana iz vrha uprave Ujedinjenih naroda. Za albansko stanovništva Kosova su bivši borci OVK i dalje heroji, barem tako kažu Albanci s kojima su talijanski novinari razgovarali na komemoraciji pred grobnicom u selu Meje, gdje su 27. travnja 1999., samo dan nakon što je OVK iz zasjede ubio pet srpskih policajaca,pripadnici srpske policije i paravojnih postrojbi u odmazdi ubili skoro tri stotine albanskih civila.

“Naša knjiga nije protiv Albanaca, nego protiv Zapada koji surađuje s najgorim zločincima na Kosovu”, kažu Ciulla i Romano.

Osnovno pitanje je zašto je 10 godina UN zatvarao oči pred organiziranim kriminalom na Kosovu i zašto je dozvoljeno da čelni ljudi kriminalnih klanova dođu na vlast?

Dva novinara kažu “kako nisu sigurni da imaju stopostotni odgovor na to pitanje”, ali se on nameće sam po sebi, jer je “broj dva” u vrhu Ujedinjenih naroda uvijek bio Amerikanac s ovlastima da blokira istrage.

“U knjizi objavljujemo elektroničku poštu koja je trebala ostati tajna, a koja otkriva pritiske “broja dva” Ujedinjenih naroda na Kosovu da se zaustave procesi. Tada je Kosovo odlučilo ugostiti jednu od najvećih baza američke vojske izvan granica Sjedinjenih Država. Mi ne znamo što se radi u toj bazi, jer joj je nemoguće pristupiti. No, jedno je sigurno: sklopljen je dogovor s najgorim dijelom mafijaških ubojica i krijumčara heroina i postavljeni su na vlast u zamjenu za nešto”, zaključuje Giuseppe Ciulla.

Danas su obični Albanci ti koji najviše ispaštaju zbog potpuno promašene politike Ujedinjenih naroda, kasnije Europske unije koja još uvijek zatvara oči pred nespornom činjenicom da su u vrhu vlasti u Prištini ljudi koji su istovremeno o čelni ljudi kosovskih kriminalnih klanova.

Zbog toga kosovsko gospodarstvo i jeste na koljenima, a Kosovo je samu u proteklih nekoliko mjeseci napustilo preko 50 tisuća ljudi.

Zbog kriminalnog vrha kojeg štiti Pentagon oko 17 posto građana Kosova živi s jednim dolarom na dan, a 45 posto aktivnog stanovništva je nezaposleno. Zar je moguće da se na na cijelom Zapadu ne može naći nekoliko ulagača koji će potaknuti na oporavak posrnulo gospodarstvo Kosova, zemlje sa stanovništvom od jedva dva milijuna ljudi? Naravno da nema ništa lakše od toga, pogotovo ako se u obzir uzmu prirodni resursi Kosova.

Međutim, Washingtonu odgovara ovakva situacija, jer ako se pokrenu istrage protiv vrha kosovske vlasti i svih bivših zapovjednika OVK, tko će im ostati za ovakve zadaće poput terorističkog upada u Makedoniju? I recimo konačno da to nisu bili naoružani napadači “iz jedne od susjednih zemalja”, nego su u Kumanovu napad izvršili bivši pripadnici OVK koji su došli iz Kosova, zemlje, kako kažu Giuseppe Ciulla i Vittorio Romano, “guste magle u kojoj gospodare albanski vukovi pod američkom zaštitom”.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(altermainstreaminfo.com.hr,youtube.com/uredio:nsp)