Separatisti u Kataloniji pozivaju na “mobilizaciju” građana nakon što je španjolska policija privela 14 dužnosnika regionalne Vlade zbog planova da, unatoč odluci središnjih vlasti, provedu referendum o neovisnosti

“Zaustavite eskalaciju ovog radikalizma jednom zauvijek”, španjolski premijer Mariano Rajoy pozvao je prosvjednike i dužnosnike u Kataloniji. “Još nije kasno da se izbjegnu veći problemi.”

Dok je to govorio, u srijedu navečer sve do ranih jutarnjih sati u četvrtak stotine demonstranata blokirale su zgradu regionalnog potpredsedništva u Barceloni kako bi tamo zatočili policajce koji su vršili racije, piše Deutsche Welle.

14 službenika Katalonije uhićeno je nakon inzistiranja na regionalnim vlastima da održe referendum o neovisnosti 1. listopada unatoč protivljenju Madridu i odluke Ustavnog suda. Također je objavljeno da je policija zaplijenila nešto manje od deset milijuna glasačkih listića.

Vodeće novine El Pais i El Mundo procjenjuju da je Madrid dao veliki udarac organizaciji glasovanja. Među uhićenima su Josep Maria Hove, potpredsjednica regionalne katalonske vlade. Visoki sud u Kataloniji najavio je da su on i drugi visoki dužnosnici uhićeni na temelju istrage koja je započela u veljači.

Neimenovani izvor iz suda tvrdi da im se na teret stavlja da su ukrali i za potrebe separatista zloupotrebili poverljive podatke o španjolskim građanima.

Pregovori idu dalje

“Španjolska vlada je postala sramota za demokratiju“, rekao je Carles Puigdemont, šef katalonske vlade. „Nećemo se vraćati u mračna vremena.“ On je optužio Madrid da uvodi de fakto vanredno stanje kako bi sprečio održavanje referenduma.

Prema izveštajima medija, na protestima su se pojavile prve naznake nasilja nakon što su tjedne demonstracije bile masovne, ali mirne. Nepoznati počinitelji su ciglom oštetili vrata prostorija katalonskih Socijalista, koji su protiv odcjepljenja od Španjolske.

Prosvjeda za nezavisnost Katalonije bilo je u drugim gradovima u regiji, kao i u Madridu. „Ovde smo više zbog ponosa nego zbog nezavisnosti“, rekao je 23-godišnji Mark iz Barcelone. „Ako ne dobijemo nezavisnost danas, dobićemo sutra ili prekosutra.“

„Naravno, mogu se oduzeti izborni listići, mogu se zatočiti gradonačelnici koji učestvuju u referendumu, ali regionalna vlada neće odustati i poslije nekog vremena ponovo će planirati referendum“, komentira Günther Maihold, stručnjak za Španjolsku iz berlinske Fondacije za znanost i politiku.

On je za radio Detschlandfunk rekao da „Španjolska ulazi u konstelaciju u kojoj su rešenja pregovorima sve manje vjerojatna“ iako samo ona mogu pomoći.

Nacionalizam je sve jači

Maihold podseća da prema španjolskom Ustavu vlast u Madridu može obavezati regionalnu vlast da sprovode određene odluke i tako dokinuti svaku autonomiju. To su, ocenjuje Maihold, povoljni uvjeti za cvjetanje katalonskog nacionalizma.

„U katalonskoj vladi su spojene raznorodne radikalne snage koje pokušavaju politički prisvojiti i iskoristiti ovaj nacionalizam. Ponašanje španjolkog premijera Rahoja im ide u prilog jer on ne daje ni naznaku da želi pregovarati.

Na posljetku Katalonija ima određene argumente, recimo u pogledu financijskog uređenja gde je susjedna Baskija mnogo bolje tretirana.“

Ankete pokazuju da su Katalonci žestoko podjeljeni po pitanju nezavisnosti, ali da uvjerljiva većina želi da se referendum održi.

Prema anketi iz srpnja, 49,4 poosto Katalonaca je protiv nezavisnosti, a 41,1 za nezavisnost. Centralna vlast u Madridu ukazuju da Ustav ne predviđa mogućnost odcjepljenja i da samo centralna Vlada ima pravo raspisati referendume.
 
(DW.de)

CARLES PUIGDEMONT: VLADA ŠPANJOLSKE PRVI VELIKU GREŠKU AKO MISLI DA ĆE NAS TIME ZAPLAŠITI

Ministrica obrane Španjolske – Maria Dolores de Cospedal – izjavila je da su oružane snage zemlje dužne zaštite njezinu teritorijalnu cjelovitost.

Te njezine riječi naišle su na potporu španjolskih generala i u političkom vrhu u Madridu. Međutim, u Kataloniji su ih pravilno procijenili – kao izravnu prijetnju primjenom vojne sile protiv ove provincije koja želi da se preko referenduma odvoji od Španjolske i postati neovisna država.

De Cospedal je za vrijeme proslave 40-godišnjice njenog ministarstva rekla da obveza vojne i civilne garde nije samo zaštita demokratskih vrijednosti i Ustava Španjolske, nego i njene teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta. Pritom je naglasila:

“Uvijek kada su Španjolskoj bile potrebne njene Oružane snage – one su se odmah stavljale na raspolaganje”.

Istodobno je u parlament Katalonije stigao prijedlog zakona o referendumu o neovisnosti. Vremenska podudarnost, naravno, nije slučajna.

Generalitet u Madridu povodom ministarkinih riječi je već objavio: “Spremni smo izvršiti sve što od nas traži Ustav zemlje i što nam naloži vlada Španjolske”.

Španjolskim generalima je zabranjeno da se javno izjašnjavaju povodom političkih tema. Zabrana se odnosi i na “katalonsko pitanje”.

Predsjednik vlade Katalonije, Carles Puigdemont, povodom ministarkinih riječi je već izjavio:

“Vlada Španjolske – koja sada maše vojnim uniformama – pravi veliku grešku ako misli da će nas time zaplašiti”.

Puigdemont je priopćio da će se “referendum neovisnosti” – usprkos svim prijetnjama i potezima službenog Madrida – održati 1. listopada.

Madrid će pokušati zaustaviti Kataloniju preko Ustavnog suda Španjolske koji će – kako se najavljuje – referendum proglasiti neustavnim i zabraniti njegovo održavanje.

Puigdemontove riječi su najava da se Barcelona neće zaustaviti ni pred tim odlukama ni pred prijetnjom slanja španjolske vojske kojom bi spriječili odcjepljenje Katalonije.
 
(fakti.org)

OBZNANIO I DA POVLAČI INICIJATIVU ZA CALEXIT – DODUŠE, NE SPOMINJUĆI NI FBI NI CIA …

Lider pokreta ‘Yes California’, koji se zalaže za osamostaljenje najbogatije američke savezne države – Louis Marinelli – objavio je da će se preseliti u Rusiju.

Svoju odluku obrazložio je riječima:

“U Rusiji sam našao novu sreću, život bez briga, uzbuđenja i nezadovoljstava … Zato, ako je Rusija spremna da mi da stalni boravak – u njoj će biti moja kuća”.

Kako je prenio Business Insider, Marinelli – koji je inicijator takozvanog Calexit-a – objavio je da opoziva peticiju koju su potpisivale pristaše neovisnosti Kalifornije jer ne namjerava se u nju (iz Rusije) vraća u skorije vrijeme.

Ožujska anketa Rasmussen reports pokazala je da se više od 30 posto Amerikanaca ne protivi odcjepljenju Kalifornije.

Krajem siječnja je u toj državi SAD počelo potpisivanje Marinelijeve “Peticije za nezavisnu Kaliforniju”.

On je poslije pobjede Donalda Trumpa izjavljivao da je njegov dolazak na vlast “vjetar u leđa neovisnosti Kalifornije”.

Marinelli posljednjih godina nije krio svoju naklonost prema Rusiji i Vladimiru Putinu kao “svjetioniku” za sve suverenističke i antiglobalističke pokrete u svijetu. Ipak je njegova odluka da napusti Kaliforniju i odustane od daljnje borbe za njenu neovisnost – više nego neočekivana.

Vjerojatno nije slučajno što on sve svodi na osobni plan: odlučio sam da se trajno preselim u Rusiju …

Ne treba isključiti vjerojatnost da su mu američke tajne službe “pomogle” da obustavi daljnju političku borbu, da povuče inicijativu za Calexit i napustiti Sjedinjene Države.
 
(fakti.org)

DOTLE ĆE DONIJETI SVE POTREBNE ZAKONE I NOVI USTAV PO KOME ĆE BITI PROGLAŠENA NEOVISNOST

Parlament Katalonije odobrio je održavanje referenduma o neovisnosti te španjolske pokrajine u rujnu iduće godine.

Katalonski premijer, Carles Puigdemont, unaprijed je najavio “sudbonosni rujna 2017.”, naglasivši da će referendum biti održan unatoč protivljenju zvaničnog Madrida.

Puigdemont je istovremeno naveo da vlada Španjolske odbija s Barcelonom voditi pregovore i o referendumu i o neovisnosti.

Katalonski parlament je 9. studenog prošle godine usvojio rezoluciju kojom je proglasio “početak procesa formiranja neovisne države katalonije s republikanskom formom vladavine”.

Puigdemont je, inače, večeras parlamentu predložio “vozni red za formiranje nezavisne države” koji predviđa izglasavanje “svih potrebnih zakona” i formiranje državnih struktura.

Prema njegovom prijedlogu, referendum će biti održan u skladu s novim ustavom Katalonije.
 
(Fakti)

TEKSAS JE POLOVICOM 19. STOLJEĆA DEVET GODINA BIO NEZAVISNA DRŽAVA, A ONDA SE PRIKLJUČIO SAD-U

Najutjecajniji američki dnevni list – New York Times – objavio je da je “neočekivani ishod britanskog referenduma nadahnuo pristalice izdvajanja Teksasa iz Sjedinjenih Država”.

Po američki socijalnim mrežama već se uvelike “šeta” hashtag #Texit koji analog britanskom Brexitu.

Korisnici Twitter već uveliko pozivaju guvernera Teksasa Greg Abbotta da počne “poduzimati mjere”. Svoje apele po pravilu ilustriraju mapama SAD bez Teksasa.

Čelnik Teksaškog nacionalističkog pokreta, Daniel Miller, daje izjave u kojima tvrdi da inicijativu za idcjepljenje Teksasa već podržava 250.000 ljudi.

Miller Abbotta svaki dan bombardira porukama ovog tipa: “Dobro jutro, Greg Abbott. Mismo spremni za glasovanje za #texit. Što čekate?”

New York Times ukazuje da se pod utjecajem Brexit našla i provincija New England.

Stanovnici Manchestera, koji se nalazi u američkoj državi New Hampshire, minulog vikenda su održali manji miting sa kojeg su zatražili NHexit.

Pokret za izdvajanje države Vermont iz sastava SAD također priopćava da je britanski referenum poboljšao i njegove šanse.

Međutim, formalne uvjete za izdvajanje ima samo Teksas.

Teksaški secesionizam nije od jučer. Prije tri godine je Bijela kuća – reagirajući na njegove namjere i zahtjeve – objavila da očevi-osnivači SAD “nisu predvidjeli mogućnost bilo čijeg izdvajanja iz sastava Sjedinjenih Država”.

Teksas je od 1836. do 1845. bio neovisna država, nakon odvajanja od Meksika i rata za neovisnost.

Republika Teksas je 1845. godine glasovala za pripajanje SAD i tako postala 28. država u njihovom sastavu.
 
(fakti.org)

Budućnost svijeta je nepredvidiva u političkom, ekonomskom i socijalnom smislu

Ali prema nekim istraživanjima stručnjaka, postoji velika mogućnost da 10 zemalja ne doživi 2035. godinu.

Pri istraživanju je uzeto u obzir stanje u društvu, gospodarstvu i politici, a na popisu se našlo 10 zemalja koje će možda nestati u naredne dvije decenije.

Na spisku su one države za koje je očekivano da se nađu u ovakvoj grupi, ali i one za koje nitko nije mogao pretpostaviti. Španjolska ekonomija trpi gubitke, a 25% nezaposlenosti vlada zemljom. U slijedećih 20 godina se računa da će se pokrajna Katalonija uskoro odcijepiti.

Još jedan primjer je Belgija u kojoj su se dvije regije nedavno za malo rascijepile u dvije države.

Španjolska kao prva zemlja u nizu, što je za neke ljude šok, no Španjolska se nalazi u jako lošoj gospodarskoj situaciji dosta dugo vremena.

Među njima su Libija, Irak, Sjeverna Koreja, a najveće iznenađenje su SAD i Kina s obzirom na svoju trenutno povoljnu situaciju i status svjetskih super-sila.

Što mislite, iako se radi samo o predviđanjima, da li se Hrvatska i njeni susjedi nalaze na ovoj listi?

Pogledajte video ostalih zemalja koje su na rubu postojanja u svojim sadašnjim granicama.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(vestinet.rs,youtube/uredio:nsp)

Ovih dana guverner Teksasa Greg Ebbott potpisao je naredbu o formiranju skladišta zlata i srebra na svojoj teritoriji, u koje vlada namjerava smjestiti zalihe dragocjenih metala u iznosu od 2 milijarde dolara, a koje se sada nalaze u prostorijama Sustava Federalnih rezervi SAD-a

Teksas je uvijek bio i ostao poseban po tome, kako novinari podsjećaju, što u njemu nikada nije umirala ideja o izlasku iz sastava Sjedinjenih Država.

Po njihovom mišljenju, guverner Teksasa “odlučio je postići veću financijsku samostalnost i sigurnost”. U skladu s američkim zakonodavstvom, zlato se može skladištiti najdalje 150 milja od Federalnih rezervi, a udaljenost do Teksasa premašuje tu cifru više nego deset puta.

U svakom slučaju, odluka teksaškog guvernera predstavlja presedan.

Odmah poslije ponovnog izbora Baracka Obame, njemački list Der Welt ukazao je da su u svakoj od pedeset američkih država formirane grupe građana koje traže izlazak svoje države iz sastava SAD.

List dalje navodi da “prema njihovom osjećanju – država ih drži u ropstvu i oni žele otići, samo bez građanskog rata. Na tom popisu Teksas vodi, a to nije slučajno”.

U stvari, peticija Teksasa o izlasku iz sastava SAD-a, koja navodi da su ekonomski problemi SAD-a rezultat nesposobnosti federalne vlade da reformira proračunsku politiku, prikupila je 100.000 potpisa umjesto minimalno potrebnih 25 tisuća.

Teksas danas nije samo baština, blago rečeno, onih koji nedovoljno vole “crnog” predsjednika i konzervativno raspoložene republikance, nego i država dva jezika u kojoj je usporedo s engleskim i španjolski službeni državni jezik.

Teksas je također jedina država Amerike koja ima pravo provesti referendum o pitanju odvajanja, kao i pravo da podiže svoju teksašku zastavu na istu razinu s državnom.

Druga država po teritoriju u današnjim Sjedinjenim državama, postala je samostalna država – Republika Teksas – poslije višemjesečnog rata za neovisnost s Meksikom. Ta država imala je suverenitet od 1836. do 1845.

Ipak, konfrontacija s južnim susjedom odnosila je suviše snage i zato su vlasti Teksasa, unatoč volji većine građana republike, zatražile od Washingtona pokroviteljstvo, istina, pod važnim uvjetom: da Teksas u svakom trenutku ima pravo izaći iz sastava SAD-a.

Danas pristaše neovisnosti Teksasa, uključujući i pokret “Republika Teksas” koji postoji od 1950-ih, tvrde da je odluka o ulasku u savez bila podmetnuta i da je država bila anektirana, tj. da je od tada pod okupacijom.

U Teksasu ima dosta odlučnih ljudi koji rade na približavanju dana neovisnosti ne samo na riječima i preko peticija. Neki od njih s oružjem u rukama ratuju u Donbasu protiv ukrajinskih marioneta Washingtona.

U samom Teksasu od 1984. postoji takozvana Teksaška laka pješadija. U studenom 1944. osnovana je i Teksaška ustavna milicija. Ukupan broj tih paravojnih formacija, prema raznim procjenama, sada iznosi od 150 do 250 tisuća boraca.

Aktivisti milicije Republike Teksas konstantno vode kampanju “birokratskog terorizma” ometajući djelatnost federalnih organa i sudova države tako što ih obasipaju fiktivnim tužbama i čekovima bez pokrića.

Teksaški milicioneri se ne ograničavaju radom “s papirima”. Oni povremeno izvode terorističke napade i izravno se sukobljavaju sa vlastima. Mediji nastoje prešutjeti takve vijesti. Kao takav primjer može se navesti opkoljavanje boraca milicije Republike Teksas od strane federalnih formacija u Fort Davisu u proljeće 1997.

“Nama je potrebna neovisnost zato što smo drugačiji. Mi se apsolutno ne slažemo s politikom federalne vlade SAD “, izjavio je u proljeće 2015. u intervjuu ruskim medijima Nathan Smith, rukovoditelj stožera nacionalističkog pokreta Teksasa, najveće američke organizacije koja se zalažu za neovisnost države. “Ako se pogleda i izračuna koliko mi dajemo federalnoj vladi, onda sve postaje jasno”.

Uvjereni da oni hrane, opskrbljuju i naoružavaju preostalu Ameriku, Teksašani su pokazali spremnost da se odreknu dolara iz federalnog proračuna čak u najakutnijem trenutku financijske krize u travnju 2009. Tadašnji guverner države James Perry, sudjelujući tih dana u prosvjedima protiv povećanja poreza, otvoreno je priopćio o mogućnosti izlaska Teksasa iz sastava SAD: “Mi imamo mnogo scenarija …

Ako Washington nastavi gurati nos u poslove Amerikanaca, onda vrag zna do čega to može dovesti. Teksas je jedinstveno mjesto i po duhu veoma neovisno … Kad smo se pripojili SAD-u, učinili smo to pod uvjetom da će nam biti dozvoljeno da se odvojimo, ako to poželimo … “

Dolar je danas u suštini jedina karika koja povezuje ljude vrlo različite u pogledu etničke i vjerske pripadnosti. Svaki cent sve većeg nacionalnog duga SAD sve više razotkriva tu okolnost. Još prije dva desetljeća SAD su se iz najvećeg kreditora u svijetu pretvorile u najvećeg dužnika u svijetu.

Državni dug je već premašio astronomsku cifru od 18 bilijuna i dalje raste brzinom većom od 10 tisuća dolara u sekundi. Drugim riječima, neovisnost Teksasa približava se brzinom većom od 600 tisuća dolara na sat.

Danas se oko 25% građana Teksasa zalaže za momentalno proglašavanje nezavisnosti svoje države, 35% smatra da njihova država ima pravo na odvajanje.

“Država usamljene zvijezde” vrlo je bogata naftom i u SAD je ne samo druga po teritoriju, nego i po broju stanovništva (više od 23 milijuna ljudi) i po ekonomskom blagostanju (tijekom 2010-ih otvoreno je više od 40% novih radnih mjesta od ukupnog broja mjesta koja su se u to vrijeme pojavila u Americi).

Zato je u pisanoj molbi o izlasku iz sastava SAD-a navedeno: “Uzimajući u obzir da država Teksas ima uravnotežen proračun i da je na 15-om mjestu među najvećim gospodarstvima svijeta, njen izlazak iz sastava saveznih država se praktično može realizirati”.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(vestinet.rs,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21746"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]