Do terorističkog napada 11. rujna 2001 godine, ubojstvo Johna Fitzgeralda Kennedyja (46) bilo je jedan od najtraumatičnijih događaja koji su potresli SAD.

Prema mnogima, jedan od najomiljenijih i najhumanijih predsjednika zalagao se za mir, ljudska prava, socijalnu i zdravstvenu zaštitu svakog Amerikanca. Smatrao je da je putovanje na Mjesec besmisleno trošenje novca. Prvi je predsjednik koji je dobio Pulitzerovu nagradu. Bio je prvi katolik i Irac u Bijeloj kući.

Prema mnogima, jedan od najomiljenijih i najhumanijih predsjednika zalagao se za mir, ljudska prava, socijalnu i zdravstvenu zaštitu svakog Amerikanca. Smatrao je da je putovanje na Mjesec besmisleno trošenje novca. Prvi je predsjednik koji je dobio Pulitzerovu nagradu. Bio je prvi katolik i Irac u Bijeloj kući.

Njegov mandat obilježila je napeta situacija oko Kube zbog raketnih baza koje je SSSR montirao na otoku. Kriza je riješena tako što su Kennedy i Hruščov postigli sporazum.

S druge stane, šuškalo se o njegovim brojnim aferama. Ona s Marilyn Monroe bila je javna tajna, ali za mnoge druge vjeruje se da su bile izmišljene. Iako se pričalo da je bio playboy i tabletoman, ispostavilo se da je cijeli život bolovao od Addisonove bolesti. Liječnik mu je davao Novokain, kokain i još neke lijekove pa je ponekad bio nafiksan do euforičnosti. Kako ne bi izgledao bolesno, stalno su ga sunčali pa otuda njegov šarmantno preplanuli ten koji je više podsjećao na holivudsku zvijezdu nego na političara.

Kennedyja je ubio Lee Harvey Oswald, ili nije?

Kobnog 22. studenog 1963. godine JFK posjetio je Dallas u sklopu predizborne kampanje za izbore 1964. godine. S njim u automobilu je bila supruga Jacqueline i teksaški guverner John Connally.

Lee Harvey Oswald ispalio je dva metka u Kennedyja (46) sa šestog kata zgrade. Treći metak ranio je Connallyja. Kennedy, koji se vozio u kabrioletu, pogođen je u glavu i vrat. Iako su ga odmah prevezli u obližnju bolnicu, umro je pola sata nakon atentata. Nije ni dolazio k svijesti.

Okolnosti ubojstva nikada nisu razjašnjene, a prema nekim teorijama Oswald nije ubojica već su postojala dva ili čak tri snajperista. Rodile su se brojne teorije zavjere prema kojima su krivci Kennedyjev potpredsjednik Johnson, CIA, republikanci, mafija, Fidel Castro, KGB…

Lee Harvey Oswald uhićen je nekoliko sati nakon atentata. Tvrdio je da je nedužan, ali nikada nije imao priliku braniti se pred sudom. Jack Ruby, vlasnik noćnog kluba povezan s organiziranim kriminalom, ubio ga je dva dana kasnije u policijskom postaji i to, začudo, pred TV kamerama.

Za ubojstvo omiljenog predsjednika odgovoran njegov zamjenik?

Ruby je iz zatvora dao intervju za dokumentarni film o ubojstvu JFK-a. Novinarka ga je pitala što misli o atentatu.

Da je zamjenik predsjednika Kennedyja bio netko drugi, a ne trenutni čovjek na tom položaju, Kennedy bi i danas bio živ – rekao je Ruby.

Nekoliko dana kasnije je umro, službeno od raka. Prije toga o bolesti nije bilo riječi. Novinarka se nedugo zatim ubila. U prve tri godine nakon Kennedyjevog ubojstva umrlo je ili je ubijeno 18 ključnih svjedoka.

Joachim Joesten u svojoj knjizi 1968. godine iznio je sumnje o upetljanosti Kennedyjevog potpredsjednika Lyndona B. Johnsona u atentat. Navodno se bojao kako ga neće odabrati za zamjenika u sljedećem mandatu. Mrzio je Kennedyja.

Povezao se s CIA-om, FBI-jem i Tajnom službom. Prema drugoj teoriji udružio se s naftnim magnatima koji su platili ubojstvo jer je Kennedy htio promijeniti Zakon od naftnom poslovanju. Johnson za vrijeme svoje vladavine nije promijenio Zakon pa su naftne kompanije zaradile stotine milijuna dolara.

Čak je i Johnsonova ljubavnica Madeleine Brown ispričala kako je večer prije atentata došao kod nje nakon sastanka s FBI-om, mafijom, čak i Nixonom, te rekao kako ga Kennedy nikada više neće osramotiti: ‘To nije prijetnja, to je obećanje!’.

Najdugovječniji i najzloglasniji direktor FBI-ja J. Edgar Hoover imao je zalihu kompromitirajućeg sadržaja o predsjedniku koji je bio slab na žene. Kennedy mu nije mogao ništa, a neki su uvjereni da upravo on stoji iza atentata.

Warrenova komisija odbacila je brojne dokaze

Johnson, koji je postao predsjednik nakon atentata, odobrio je rad specijalnog tijela Warrenove komisije čiji je zadatak bio rasvijetliti okolnosti atentata.

Zaključak je bio da je Oswald radio na svoju ruku i ubio predsjednika iz nepoznatog razloga. Ispalio je tri metka u razmaku od 4,8 do sedam sekundi. Dva metka pogodila su predsjednika, a treći teksaškog guvernera Connollyja koji je i svjedočio pred komisijom da je u trenutku atentata bio uvjeren kako je bilo više strijelaca ili je pucano iz automatske puške.

Stanovnici Dallasa svjedočili su da su čuli više hitaca, a neki su vidjeli misterioznog čovjeka kraj drvene ograde Dealey Plaze. Mnogi su kasnije ‘uvjereni’ da promijene svoje iskaze.

Je li Oswald radio za CIA-u ili je CIA znala za napad?

Od čak 80 posto Amerikanaca koji ne vjeruju zaključku Komisije, najviše ih vjeruje u teoriju da je u atentat umiješana vlada i CIA. Navodno je Lee Harvey Oswald bio povezan s tom vladinom Agencijom, a Gaeton Fonzi, jedan od istražitelja ubojstva, tvrdi da nisu smjeli istraživati povezanost CIA-e i Oswalda.

Oswaldova supruga bila je Ruskinja i često su putovali u njezinu domovinu. Oswald se čak i u SAD-u nalazio sa sovjetskim diplomatima. Mnogi vjeruju kako iza napada stoji KGB, a postoje čak i teorije kako Oswald nije ni bio svjestan što čini već mu je bio ispran mozak.
 

 
Bivši agent CIA-e John M. Newman otkrio je 1995. godine kako je Agencija znala da Oswald planira napad, ali nisu ništa poduzimali.

Prema drugim teorijama, američke tajne službe žrtvovale su Oswalda, svog bivšeg agenta.

Iza atentata stoje Kubanci i Fidel Castro?

Navodno su FBI i CIA uništili većinu dokumenata nakon atentata. Za sve je bio odgovoran bivši direktor CIA-e Allen Dulles kojega je Kennedy otpustio nakon propale akcije iskrcavanja u Zaljevu svinja.

Kubanski iseljenici počeli su prijetiti Kennedyju nakon propasti te akcije. Naime, nadali su se kako će im pomoći u svrgavanju Castra s vlasti te da će se moći vratiti u domovinu. Međutim, Kennedyjeva popularnost na Kubi drastično je pala. Jedan od članova anti-Castro grupe, Nestor Castellanos zaprijetio je predsjedniku mjesec dana prije atentata. Rekao je kako ga očekuje pakao kada dođe u Dallas. Nekoliko dana prije atentata, navodno je drugi iseljenik unosio oružje u jedan hotel u Dallasu.

Warrenova komisija odbacila je ove tvrdnje.

Amerikanci su nekoliko puta pokušali ubiti Fidela Castra, a pošto nisu uspjeli okrenuli su se na financiranje anti-Castrovih grupa kako bi to oni učinili. Noć prije atentata na Kennedyja, supruga izdavača Henryja Lucea, Clare Boothe Luce dobila je dojavu čovjeka koji se predstavio kao Julio Fernández da se njegova skupina treba sastati s Oswaldom, koji im je ponudio pomoć u atentatu na Castra. Međutim, otkrili su da je komunist koji radi s kubanskim obavještajcima. Znali su da će napraviti nešto veliko, ali nisu znali što. Warrenova komisija odbacila je i te dokaze, a Castro je tvrdio da nema veze s atentatom jer je bio svjestan da bi to bilo političko samoubojstvo.

U to vrijeme vjerovalo se kako je CIA povezana s mafijom pa su navodno i preko njih pokušali ubiti Castra. Mafijašima se predsjednik zamjerio jer je zajedno s bratom najavljivao rat organiziranom kriminalu. To ih je posebno boljelo jer su s njegovim ocem Josephom Kennedyjem usko surađivali.

Rezultati obdukcije zataškani su zbog Kennedyjeve bolesti

Teoriju o postojanju više strijelaca potvrdile bi samo različite ulazne rane pa se zato rodila teorija da je Kennedyjevo tijelo zamijenjeno na letu prema Washingtonu. Stručnjaci su na tajnoj lokaciji sakrili dokaze o više strijelaca. Laboratorijski tehničar Paul K. O’Connor, koji je vidio tijelo, tvrdio je kako je predsjedniku bio izvađen mozak. Naravno, i u ovoj teoriji iza svega stoji američka vlada.

Istraživač David Wrone uvjerava kako je to nemoguće jer je lijes bio čvrsto vezan zbog turbulencija te da tijelo nitko nije mogao dirati. Međutim, na kraju se ispostavilo kako je njegov brat Robert zataškao obdukciju jer je JFK stalno bio na drogama zbog bolesti.

Nove tehnologije potvrdile – bila su četiri pucnja!

Dok je istraga Warrenove komisije 1964. zaključila da su ispaljena tri hica, istraga koju je 1979. naložio odbor američkog Kongresa, utvrdila je da je ispaljen i četvrti hitac, neposredno ispred predsjednika. No, stručnjaci Nacionalne akademije znanosti 1982. godine zaključili su da je to bio samo odjek pucnjeva koje je ispalio Oswald.

Međutim, kako je jedan policajac slučajno u blizini ostavio uključenu radio stanicu, nove tehnologije uspjele su odvojiti zvuk i potvrditi da su bila četiri pucnja. Istražitelj D. B. Thomas uvjeren je da je upravo taj četvrti hitac kriv za Kennedyjevu smrt.

James Douglass u knjizi ‘JFK and the Unspeakable: Why He Died and Why It Matters’ tvrdi kako je JFK ubijen jer je postao prijetnja vojno-industrijskom kompleksu jer je od vojnika postao mirotvorac. Atentat je isplanirala CIA koja se povezala s mafijom, a sve to je bilo kamuflirano u anti-Castrove grupe. CIA je znala da će propasti akcija invazije Kube, ali su pustili da za sve okrive JFK-a. Otpušteni direktor CIA-e kasnije je bio na čelu Warrenove komisije.

Marilyn Monroe je spavala s Johnom, ali je voljela Roberta

U braku Jackie i Johna nisu cvjetale ruže. Jackie je znala za njegove afere, ali ju je posebno smetala ona s Marilyn Monroe. Monroe se zadnji puta pojavila u javnosti na rođendanskom slavlju Kennedyja u svibnju 1962. godine. Uživo na TV-u otpjevala mu je Happy Birthday, Mr. President. Iako su je više puta upozoravali da dođe na vrijeme, zakasnila je. Zbog provokativne čestitke, predsjednik je i odlučio prekinuti vezu s njom. Poslao je svog brata Roberta da ‘odradi posao’, a tada je navodno počela aferu s njim.

JFK

Diplomiravši na Harvardu, sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu kao zapovjednik torpednog čamca, te je ranjen u borbi protiv Japanaca 1943. godine. Bio je zastupnik u Kongresu, a kao kandidat Demokratske stranke izabran je u studenom 1960. za predsjednika SAD.

Kennedy je jedini katolik te prvi Irski Amerikanac koji je postao predsjednik SAD-a. Ujedno je i jedini predsjednik SAD-a dobitnik Pulitzerove nagrade (godine 1957.).

Ubrzo nakon njegova stupanja na dužnost došlo je do neuspjele akcije antikastrovskih emigranata protiv Kube, a u listopadu 1962. Kennedy objavljuje pomorsku blokadu Kube, zbog raketnih baza koje je SSSR montirao na otoku. Kriza je riješena u neposrednom sporazumu između Kennedyja i Nikite Hruščova, koji je pristao na povlačenje sovjetskih raketa.

Kennedy se orijentirao na sporazumijevanje sa SSSR u vezi s utrkom u naoružavanju. Ta politika je dovela do sklapanja Moskovskog sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa u ljeto iste godine.

Program što ga je predložio Kongresu za stvarno i potpuno provođenje u život građanske ravnopravnosti za Crnce bio je u tom pogledu najrevolucionarniji čin od vremena Abraham Lincolna, što ga je stajalo života.

Postao je žrtvom atentata u Dallasu. Sa šestog kata zgrade ispaljena su dva hica i predsjednik je u otvorenim kolima klonuo, pogođen u glavu i vrat. Preminuo je u obližnjoj bolnici pola sata nakon atentata, ne došavši svijesti. Okolnosti njegova ubojstva nisu do danas razjašnjene.

Njegovom smrću umro je čovjek čija bi politička mudrost i snažan utjecaj na ljude, da se bore za ideale slobode i demokracije, možda mogla svladati protuslovlja u američkom društvu, koja su nakon atentata, izbila svom žestinom u vidu oštrih sukoba oko vijetnamske politike i eskalacije nasilja u javnom životu. Zaredala su ubojstva prominentnih osoba, a rasni su sukobi postali kronična boljka američkog društva.
 

 
(24sata, wikipedia.org, youtube.com/ uredio: nsp)