Gotovo 90 milijuna kuna u godinu dana Hrvati su potrošili na pet najviše korištenih takozvanih lijekova za smirenje

Gotovo 90 milijuna kuna u godinu dana Hrvati su potrošili na pet najviše korištenih takozvanih lijekova za smirenje. Ukupan iznos potrošnje na lijekove koji utječu na živčani sustav iznosi 834 milijuna kuna, no u toj je kategoriji cijeli niz lijekova, poput onih koji se propisuju kod shizofrenije i niza drugih duševnih bolesti.

Međutim, potrošnja cijele te skupine lijekova kod nas godinama raste pa tako i potrošnja onih koji se koriste prvenstveno za smirenje i za spavanje.

Gotovo svi na listi HZZO-a

U toj kategoriji, prema dostupnim podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode za 2017. godinu, na diazepam je potrošeno 36 milijuna kuna. Riječ je o djelatnoj tvari lijekova poput Valiuma ili Normabela, a Hrvatima je od takvih lijekova odmah nakon tih tableta najomiljeniji Xanax.

Na taj je lijek, odnosno na lijekove koji sadrže kao djelatnu tvar alprazolam potrošeno 26 milijuna kuna. Ta dva lijeka su u spomenutom vremenskom razdoblju u Hrvatskoj na petom, odnosno devetom mjestu najviše korištenih lijekova općenito!

Oba ta lijeka su anksiolitici, odnosno smanjuju napetost, uznemirenost, uzimaju se za smirenje, a prema podacima HALMED-a, svaki je dan 76 ljudi na njih tisuću u Hrvatskoj uzimalo neki od tih lijekova.

Nemamo službene usporedbe sa susjednim zemljama, no Svjetska zdravstvena organizacija analizirala je potrošnju lijekova i gotovo sve zemlje u tranziciji pokazuju trend povećanja potrošnje lijekova za smirenje. HALMED po svojoj zakonskoj obavezi svake godine objavljuje potrošnju lijekova po dnevnim dozama lijeka na 1000 stanovnika i financijsku potrošnju po generičkom nazivu lijeka. Tako smo, primjerice, na diazepam u 2015. godini potrošili 31,547.719 kuna. Za isti smo lijek u 2016. potrošili 33,225.284 kune, a u 2017. 36,069.573 kune. Sličan trend rasta pokazuje i vrijednost dnevnih doza koje su pacijentima propisane – opisuje Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Kako objašnjava magistra Soldo, u Hrvatskoj su svi sedativi registrirani na način da se izdaju samo uz liječnički recept, što je praksa i svih zemalja EU bez iznimke.

Gotovo se svi ti lijekovi nalaze na listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U Republici Hrvatskoj imamo registrirane i biljne lijekove i dodatke prehrani koji djeluju kao pomoć pacijentima koji imaju problema sa snom ili anksioznošću – dodaje Ana Soldo.

Skok od 8% u pet godina

Među tim biljnim sedativima ključna tvar koja dominira jest valerijana. Na lijekove čiji je glavni sastojak ta biljka, također prema podacima HALMED-a, u 2017. godini potrošili smo 3,36 milijuna kuna. Stoga i taj podatak treba pribrojiti uz onih gotovo 90 milijuna kuna, koliko se u godinu dana potrošilo na pet najkorištenijih lijekova za smirenje.

Nadalje, što se tiče samo hipnotika i sedativa, njihova potrošnja, i količinski i u financijskom smislu, rasla je osam posto tijekom pet godina, odnosno od 2013. do 2017. godine.

Većina je uzimala lijekove čija je djelatna tvar zolpidem, primjerice lijek Sanval, za koje se smatra da imaju manje nuspojava.

U svakom slučaju najviše anksiolitika koristi se u Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje je njihova potrošnja čak dvostruko veća nego u Istarskoj županiji, u kojoj je potrošnja anksiolitika najniža među hrvatskim županijama.

Pogledajte što kažu psihijatri, koliko su pacijenata izliječili (obavezno pogledati):

(vecernji.hr)

Zbog teških socioekonomskih prilika i svakodnevnog stresa, sve je veći broj anksioznih bolesnika u Hrvatskoj, psihijatrijske ambulante su pune, a potrošnja lijekova za smirenje (diazepama) alarmatno raste

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode (Halmed), u zadnjem je desetljeću uporaba diazepama u državi gotovo udvostručena, što je medicinski zabrinjavajući podatak, posebice što se radi o nimalo bezopasnim lijekovima, koji izazivaju ovisnost, a ne liječe uzrok problema.

Teška tjeskoba

Konkretno, u 2014. godini (što su zadnji podaci koje je Halmed obradio), diazepam, a najčešće se radi o normabelu i apaurinu, na dnevnoj je bazi pilo 34 stanovnika na njih tisuću, što bi značilo da je, ako se promatra ukupna populacija u državi, dnevno taj lijek uzimalo oko 146 tisuća osoba. Za te je količine normabela i apaurina u 2014. HZZO potrošio 30,5 milijuna kuna.

Deset godina ranije, prema Halmedovim podacima, na tisuću stanovnika je propisivano 18,7 dnevnih doza diazepama, pa bi, prevedeno na ukupan broj stanovnika, to značilo da je te godine lijekove za smirenje svaki dan uzimalo oko 80 tisuća osoba, što je državu stajalo 26,7 milijuna kuna.

Udvostručenje potrošnje vremenski se poklapa s razdobljem produljenog trajanja ekonomske i društvene krize, a u takvom je vremenu očekivati porast broja osoba preplavljenih anksioznošću, odnosno tjeskobom ili onih izloženih različitim vrstama prolongiranog egzistencijalnog stresa – tumači doc. dr. Tomislav Franić, psihijatar u KBC-u Split, objašnjavajući kako se povećano propisivanje nekog medikamenta, generalno, događa kada se radi o novom lijeku, kada se sličan lijek povlači iz uporabe ili kada se mijenja zakonska regulativa propisivanja.

No, kod diazepama ništa od toga nije slučaj, nego se skok potrošnje može tumačiti većom učestalosti stanja koja zahtijevaju taj lijek. Pri tome, dodaje dr. Franić, treba uzeti u obzir i činjenicu da je razmišljanje ljudi toliko promijenjeno da lakše i češće odlaze liječniku. Traže pomoć jer teško podnose životne nedaće. I pri tome obično traže ekspresna rješenja jer čovjek današnjeg doba nije spreman gotovo ništa trpjeti. Potvrđuju to i iskustva liječnika opće i obiteljske medicine.

Zdravi, a bolesni

Sve više nam se javljaju ljudi koji su tjelesno i duševno zdravi, no preopterećeni su brojnim socijalnim i emocionalnim teškoćama s kojima se ne znaju nositi, pa su i duhovno nesređeni, i sve to velikim dijelom kao posljedica bolesti našeg društva i društvenih odnosa u kojima živimo.

Nedovoljna je svijest o utjecaju društvenih zbivanja i društvenog okruženja na zdravlje svakog od nas pojedinačno. Posljedica ovih procesa je sve veći broj anksioznih bolesnika koje susrećemo u našim ordinacijama i u kojih je indicirana uporaba lijekova iz skupine benzodiazepina kojoj pripada i diazepam, stoga ne treba čuditi porast potrošnje ovog lijeka.

No, trebali bismo razumjeti da ovakvim pristupom mi samo liječimo simptome ovih bolesnika te da je pravo liječenje uzroka u domeni poboljšanja društvene i političke organizacije, poboljšanja životnog standarda, zadovoljstva i doživljaja sreće naših ljudi – komentira dr. Galibedin Galijašević, obiteljski liječnik iz Zagreba.

Štetna praksa

Psihijatar dr. Franić dodaje kako je “prokletstvo” diazepama i sličnih lijekova to da oni, slično alkoholu, na kratke staze vrlo učinkovito i još važnije brzo uklanjaju simptome, ali ne i uzroke smetnji. A to je ono što se danas nameće pred pacijente i liječnike – brzo uklanjanje smetnji.

rlo često to rezultira kratkoročnim poboljšanjem i osoba više nije toliko motivirana da ulazi u duži tretman psihoterapijom ili farmakoterapijom koji bi smetnje uklonio uzročno ili barem na duže vrijeme.

Takva praksa dugoročno je štetna jer se nakon nekog vremena smetnje se vrate i osoba je ponovno sklonija takvom površnom, kratkoročnom uklanjanju smetnji. Pri tome nije svjesna ili prihvaća rizik da dugotrajnom uporabom dovedu sebe u stanje ovisnosti, izloži se riziku poput veće mogućnosti obolijevanja od demencije ili jednostavno ubije u sebi prirodne, psihološke mehanizme suočavanja s problemima – upozorava dr. Franić.

Opći trend ‘hipermedikalizacije’

Na povećanu potrošnju diazepama utječe također i opći trend “hipermedikalizacije”, pretjeranog propisivanja lijekova (što je problem struke koji tek trebamo ozbiljnije početi rješavati), kao i trend “obrambenog medicinskog pristupa pacijentu”, gdje se zbog straha od pacijentove tužbe, ili zbog straha od sukoba, pacijentu ispunjavaju terapijske zamolbe i želje i onda kada bismo bolje rezultate mogli očekivati nekim drugim psihoterapijskim ili socioterapijskim zahvatom, umjesto željenim lijekom – navodi dr. Galijašević.

Recept na preporuku psihijatra

Diazepam je lijek koji ide na recept, a koristi se u liječenju neurotskih poremećaja i poremećaja vezanih uz stres, anksioznih stanja (napetost, uznemirenost, agresivnost, strah), kao hipnotik za kratkotrajno liječenje teške nesanice, za ublažavanje simptoma apstinencije od alkohola, kao dodatna terapija pri ukočenosti skeletne muskulature (npr. križobolja), kod konvulzija, za smirenje bolesnika u pripremi prije operativnog zahvata. Većina stanja je iz područja psihijatrije, pa bi se moglo kazati da lijek najčešće preporučuju psihijatri – objašnjava dr. Franić.
 
(slobodnadalmacija.hr)