Šećer je jedna od najopasnije tvari na svijetu, koja služi kao hrana. Njezino djelovanje se uspoređuje sa najopasnijim drogama. Ovdje navodimo spisak razloga zašto treba ruducirati i prestati konzumirati šećer u dnevnoj prehrani.

1. Šećer može potisnuti imunološki sustav.
2. Šećer narušava odnose minerala u tijelu.
3. Šećer može uzrokovati hiperaktivnost, anksioznost, poteškoće u koncentraciji, i ćudljivost kod djece.
4. Šećer može proizvesti znatan porast triglicerida.
5. Šećer doprinosi slabljenju obrane protiv bakterijskih infekcija (zaraznih bolesti).
6. Šećer uzrokuje gubitak funkcije i elastičnosti tkiva, što više šećera jedete to više gubite elastičnost i funkcionalnost tkiva.
7. Šećer reducira lipoprotein visoke gustoće.
8. Šećer dovodi do nedostatka kroma.
9. Šećer dovodi do raka jajnika.
10. Šećer može jako brzo povećati razinu glukoze.
11. Šećer uzrokuje nedostatak bakra.
12. Šećer ometa apsorpciju kalcija i magnezija.
13. Šećer može uzrokovati da su oči više ranjive na starosne makularne degeneracije.
14. Šećer podiže razinu neurotransmitera: dopamin, serotonin, i norepinefrin.
15. Šećer može uzrokovati hipoglikemiju.
16. Šećer može proizvesti kiseli probavni trakt.
17. Šećer može uzrokovati nagli porast razine adrenalina kod djece.
18. Šećer može uzrokovati malapsorpciju koja je česta kod bolesnika s funkcionalnom bolesti crijeva.
19. Šećer može uzrokovati prerano starenje.
20. Šećer može dovesti do alkoholizma.
21. Šećer može uzrokovati karijes.
22. Šećer pridonosi pretilosti
23. Visoki unos šećera povećava rizik od Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa.
24. Šećer može uzrokovati promjene koje su često kod osoba s želučanim ili duodenalnim ulkusom.
25. Šećer može uzrokovati artritis.
26. Šećer može uzrokovati astmu.
27. Šećer uvelike pomaže nekontroliranom rastu Candida albicans (kvaščeva infekcija).
28. Šećer može uzrokovati žućne kamence.
29. Šećer može uzrokovati bolesti srca.
30. Šećer može uzrokovati upalu slijepog crijeva.
31. Šećer može uzrokovati hemoroide.
32. Šećer može uzrokovati proširene vene.
33. Šećer može povisiti glukozu i inzulin kod korisnika oralnih kontraceptiva.
34. Šećer može dovesti do parodontnih bolesti.
35. Šećer može dovesti do osteoporoze.
36. Šećer pridonosi kiselosti sline.
37. Šećer može uzrokovati smanjenje osjetljivosti na inzulin.
38. Šećer može smanjiti količinu vitamina E (alfa-tokoferol) u krvi.
39. Šećer može smanjiti hormon rasta.
40. Šećer može povećati razinu kolesterola.
41. Šećer može povećati sistolički krvni tlak.
42. Visoke količine unosa šećera povećavaju krajnje produkte napredne glikozilacije (AGEs) (Šećer se veže za non-enzimatski protein)
43. Šećer može ometati apsorpciju proteina.
44. Šećer uzrokuje alergije na hranu.
45. Šećer može doprinijeti dijabetesu.
46. Šećer može uzrokovati toksemiju tijekom trudnoće.
47. Šećer može doprinijeti ekcemu kod djece.
48. Šećer može uzrokovati kardiovaskularne bolesti.
49. Šećer može oštetiti strukturu DNA
50. Šećer može promijeniti strukturu proteina.
51. Šećer može uzrokovati starenje kože mijenjajući strukturu kolagena.
52. Šećer može izazvati katarakte.
53. Šećer može uzrokovati emfizem.
54. Šećer može uzrokovati aterosklerozu.
55. Šećer može promicati podizanje lipoproteina niske gustoće (LDL).
56. Visoki unos šećera može utjecati na fiziološke homeostaze mnogih sustava u tijelu.
57. Šećer smanjuje sposobnost enzima da funkcionira.
58. Šećer više unose osobe koje imaju Parkinsonovu bolest.
59. Šećer može povećati veličinu jetre tako što se stanice jetre dijele.
60. Šećer može povećati količinu jetrene masti.
61. Šećer može povećati veličinu bubrega i proizvesti patološke promjene u bubregu.
62. Šećer može oštetiti gušteraču.
63. Šećer može povećati retenciju tjelesne tekućine.
64. Šećer je neprijatelj # 1 crijevne peristaltike.
65. Šećer može uzrokovati mijopiju (kratkovidost).
66. Šećer može narušiti obloge kapilara.
67. Šećer može uzrokovati krhke tetive.
68. Šećer može uzrokovati glavobolje, uključujući i migrene.
69. Šećer igra ulogu u raku gušterače kod žena.
70. Šećer može negativno utjecati na ocjene i uspjeh školske djece i izazvati poremećaje učenja.
71. Šećer može uzrokovati depresiju.
72. Šećer povećava rizik od karcinoma želuca.
73. Šećer može uzrokovati dispepsiju (probavne smetnje).
74. Šećer može povećati rizik od dobivanja gihta.
75. Šećer može povećati razinu glukoze u oralnom testu tolerancije na glukozu tijekom probave složenih ugljikohidrata.
76. Šećer može povećati reakciju inzulina kod ljudi koji konzumiraju velike količine šećera u odnosu na nisko-šećernu prehranu.
77. Prehrana bogata rafiniranim šećerom smanjuje sposobnost učenja.
78. Šećer može uzrokovati manje učinkovito funkcioniranje dvaju krvnih proteina, albumina, i lipoproteina, koji mogu smanjiti sposobnost tijela da upravlja masnoćama i kolesterolom.
79. Šećer može doprinijeti Alzheimerovoj bolesti.
80. Šećer može uzrokovati ljepljivost trombocita.
81. Šećer može uzrokovati hormonsku neravnotežu, a neki hormoni postaju manje aktivni dok drugi postaju preaktivni.
82. Šećer može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca.
83. Prehrana bogata šećerom može izazvati slobodne radikale i oksidativni stres.
84. Visoko šećerna prehrana može dovesti do bilijarnog raka trakta.
85. Visoko šećerna potrošnja kod trudnih adolescenata je povezana s dvostruko-povećanim rizikom za prerano rođenje dijeteta (eng. SGA).
86. Visoka potrošnja šećera može dovesti do značajnog smanjenja trajanja trudnoće kod adolescenata.
87. Šećer usporava vrijeme putovanja hrane kroz probavni trakt.
88. Šećer povećava koncentraciju žučnih kiselina u stolici i bakterijskih enzima u debelom crijevu. To može mijenjati žuč da počne proizvoditi rak-uzrokujuće spojeve i rak debelog crijeva.
89. Šećer povećava estradiol (najpotentniji oblik prirodnog estrogena) kod muškaraca.
90. Šećer se kombinira i uništava fosfatazu, enzim, što čini proces probave težim.
91. Šećer može biti faktor rizika raka žučnog mjehura.
92. Šećer je tvar koja stvara ovisnost.
93. Šećer može biti opojan, sličan alkoholu.
94. Šećer može pogoršati PMS.
95. Šećer koji se daje nedonoščadi može utjecati na količinu ugljičnog dioksida kojeg oni proizvode.
96. Smanjenje unosa šećera može povećati emocionalnu stabilnost.
97. Brza apsorpcija šećera promiče prekomjeran unos hrane kod pretilih ispitanika.
98. Šećer može pogoršati simptome djece sa poremećajem pažnje (ADHD).
99. Šećer negativno utječe na elektrolite mokraćnog sastava.
100. Šećer može usporiti sposobnost funkcioniranja nadbubrežne žlijezde.
101. Infuzija (intravensko hranjenje) šećernom vodom može spriječiti protok kisika do mozga.
102. Visoki unos saharoze može biti važan faktor rizika kod raka pluća.
103. Šećer povećava rizik od dječje paralize.
104. Visoki unos šećera može izazvati epileptične napadaje.
105. Šećer uzrokuje visok krvni tlak kod pretilih ljudi.
106. U Odjelima Intenzivne Njege, ograničavanje šećera spašava živote.
107. Šećer može izazvati smrt stanica.
108. Šećer može uzrokovati povećanje količine hrane koju jedete.
109. U maloljetnim rehabilitacijskim kampovima, kada se djeca stave na prehranu sa manje šećera, događa se 44%-tni pad antisocijalnog ponašanja.
110. Šećer može dovesti do raka prostate.
111. Šećer dehidrira novorođenčad.
112. Šećer može uzrokovati niske težine kod rođenja beba.
113. Veća potrošnja rafiniranog šećera je povezana s lošijim ishodom shizofrenije
114. Šećer može povisiti razine homocisteina u krvi.
115. Slatka hrana povećava rizik od raka dojke.
116. Šećer je faktor rizika kod raka tankog crijeva.
117. Šećer može uzrokovati rak grkljana.
118. Šećer zadržava sol i vodu u tijelu.
119. Šećer može pridonijeti blagom gubitku pamćenja.
120. Više 10-godišnje djece troši gazirana pića, nego mlijeka.
121. Šećer može povećati ukupnu količinu hrane koja se konzumira.
122. Izlaganje novorođenčadi šećeru rezultira povećanoj sklonosti prema saharozi u odnosu na vodu, kod djece od šest mjeseci do dvije godine starosti.
123. Šećer uzrokuje zatvor.
124. Šećer uzrokuje proširene vene.
125. Šećer može uzrokovati propadanje mozga u žena kod predijabetske faze i dijabetesa.
126. Šećer može povećati rizik od raka želuca.
127. Šećer može uzrokovati metabolički sindrom.
128. Šećer kod trudnica povećava oštećenje neuralne cijevi kod embrija.
129. Šećer može biti čimbenik kod bolesnika s astmom.
130. Veća potrošnja šećera uzrokuje šansu za dobivanje sindroma razdražljive utrobe.
131. Šećer može utjecati na sposobnost mozga da se bavi s nagradama i posljedicama.
132. Šećer može uzrokovati rak debelog crijeva.
133. Šećer može uzrokovati rak endometrija.
134. Šećer može uzrokovati karcinom stanica bubrega.
135. Šećer može uzrokovati tumor jetre.
136. Šećer može povećati upalne markere u krvi pretilih ljudi.
137. Šećer može smanjiti razinu vitamina E u krvi.
138. Šećer može povećati apetit za sva jela.
139. Šećer igra ulogu u etiologiji i nastanku akni.
140. Previše šećera može ubiti vaš ljubavni život.
141. Šećer potkopava školski uspjeh kod djece.
142. Šećer može uzrokovati umor, neraspoloženje, nervozu i depresiju.
143. Šećer je čest izbor pretilih osoba.
144. Linearno smanjenje unosa mnogih hranjivih tvari je povezano s povećanjem ukupnog unosa šećera.
145. Potrošnja visoke fruktoze je bio povezana s bolestima jetre.
146. Šećer se dodaje kao rizik od karcinoma mokraćnog mjehura.

REFERENCE

1. Sanchez, A., et al. “Uloga šećera u ljudskim neutrofilna fagocitozu,” Am J Clin Nutr studenoga 1973;. 261:1180-1184.
Bernstein, J. et al. “Depresija limfocita Transformacija Nakon oralne glukoze Gutanje.” Am J Clin Nutr 1997;. 30:613.
2. Couzy, F., et al. “Prehrambene Implikacije u interakciji Minerali,” Progresivni Hrana i prehrana Znanost. 17; 1933:65-87.
3. Goldman, J. et al. “Bihevioralni Učinci saharoze na predškolsku djecu.” J Nenormalan Dijete psihologije 1986;. 14 (4) :565-577.
4. Scanto, S. i Yudkin, J. “Utjecaj Prehrambenog saharoze na lipide u krvi, inzulin u serumu trombocita ljepljivost i tjelesne težine u ljudskim dragovoljaca.” J Postgrad Med 1969;. 45:602-607.
5. Ringsdorf, W., Cheraskin, E. i R. Ramsay “Saharoza, neutrofilna Fagocitoza i otpornost na bolesti”, Stomatološka Surv. 1976; 52 (12) :46-48.
6. Cerami, A., et al. “Glukoza i starenja.” Scientific American. Svibnja 1987:90.
Lee, AT i Cerami, A. “Uloga glikozilacije u starenje.” Ann NY Acad Sci. 663:63-67.
7. Albrink, M. i Ullrich IH “Interakcija Prehrambenog saharoze i vlakna na serumske lipide u zdravih mladih ljudi FED visoke ugljikohidratima dijeta.” Am J Clin Nutr 1986;. 43:419-428.
Pamplona, ​​R. et al. Mehanizmi Glikacija u aterogeneze Med hipoteze ožujka 1993.;. 40 (3) :174-81.
8. Kozlovsky, A., et al. “Učinci Prehrana bogata jednostavne šećere o mokraćnog kroma gubitke.” Metabolizam lipnja 1986;. 35:515-518.
9. Takahashi, E., Tohoku University School of Medicine, holističkog zdravlja Digest. Listopada 1982:41.
10. Kelsay, J. et al. “Dijete. Visoka u glukoza ili saharoza i mladih žena” Am J Clin Nutr 1974;. 27:926-936.
Thomas, BJ, i sur. Odnos uobičajenu prehranu do posta Koncentracija plazma inzulina i inzulin odgovor na oralnu glukoza, Hum Nutr Clin Nutr 1983; 36C (1):. 49_51.
11. Polja, M.., Et al. “Utjecaj nedostatak bakra na metabolizam i ugibanja u štakori hranjeni saharoza ili škrob dijetama,” Am J Clin Nutr 1983;. 113:1335-1345.
12. Lemann, J. “Dokaz da Glukoza Gutanje priječi Net renalna tubularna reapsorpcija kalcija i magnezija.” Am J Clin Nutr 1976;. 70:236-245.
13. Chiu, C. Am J Clin Nutr srpnja 2007;. 86:180-188
14. “Šećer, bijelo brašno Povlačenje proizvodi kemijske odgovor.” Ovisnosti pismo. Srpnja 1992:4.
15. Dufty, William Sugar Blues (New York: Warner Books, 1975)…
16. Ibid..
17. Jones, TW, et al. Poboljšana Adrenomedullary odgovor i povećana osjetljivost na Neuroglygopenia: temeljnih mehanizama negativan utjecaj šećera Gutanje kod djece J Pedijatrija.. Veljače 1995; 126:171-7.
18. Ibid..
19. Lee, ATand Cerami A. “. Uloga glikozilacije u Aging” Anali New York Academy of Science 1992;. 663:63-70.
20. . Abrahamson, E. i Peget, A. tijelo, um i šećer (New York: Avon, 1977.)
21. Glinsmann, W., et al. Procjena zdravstveni aspekti šećer sadržan u ugljikohidrata sladila. FDA Izvješće šećera Task Force. 1986:39.
Mäkinen KK sur. . Nacrtna Izvješće o učincima 16_month ksilitol Chewing_Gum Programa naknadne na 40_Month saharoze desni Programa Karijes istraživanje 1998;. 32 (2) 107-12.
Riva Touger-Decker i Kor van Loveren, šećeri i karijesa.
Jesam. J. Clin.Nutr. Listopada 2003, 78:881-892.
22. Oduševljen, H., et al. “Nutrient intake, pretilosti, dijabetesa i.” Brit Med J. 1989; 1: 655-658.
23. Tragnone, A. i sur. Prehrambene navike kao rizični čimbenici za upalne bolesti crijeva Eur J Gastroenterol Hepatol siječnja 1995.;. 7 (1) :47-51.
24. Yudkin, J. Slatko i opasno. (New York, Bantam Books: 1974), 129.
25. Darlington, L., Ramsey, et al. . “Placebo-kontrolirana, slijepih studija Prehrambenog manipulacije terapije kod reumatoidnog artritisa,” Lancet veljače 1986; 8475 (1) :236-238.
26. Ovlasti, L. “Osjetljivost: Vi reagiraju na ono što jedete.” Los Angeles Times veljače 12, 1985.
Cheng, J. et al. Prethodno Klinička studija na korelacija između alergijskog rinitisa i prehrambenih čimbenika Lin Chuang Er Bi Yan Hou Ke Za Zhi kolovoz 2002;. 16 (8) :393-396.
27. Crook, WJ Kvasac Veza (TN: Profesionalne Knjige, 1984)..
28. Heaton, K. “Sweet Put do žučnih kamenaca.” Brit Med J. 14. travnja 1984; 288:1103-1104.
. Misciagna, G., i dr. Am J Clin Nutr 1999;. 69:120-126.
29. Yudkin, J. “Šećer Potrošnja i infarkta miokarda.” Lancet 6. veljače 1971;. 1 (7693) :296-297.
Šah DJ, et al. Pogubnost Šećer i zaštitni učinci škroba na kardiološkog pregradnja, kontraktilne disfunkcije, a mortalitet kao odgovor na pritisak preopterećenja. Am J Physiol srca circ Physiol. Rujna 2007; 293 (3): H1853-H1860
30. Prione, T. saharin bolest (Novi Kanaan, CT: Keats Publishing, 1974)..
31. op. cit..
32. Prione, T. i Campbell, G. dijabetes, koronarne tromboze i saharin bolesti. (Bristol, Engleska, John Wright i Sinovi, 1960).
33. Behall, K. “. Utjecaj estrogena Sadržaj oralnih kontraceptiva i potrošnja saharoze na vrijednosti parametara krvi” Bolest Abstracts International-1982;. 431-437.
34. Glinsmann, W., et al. . Procjena zdravstveni aspekti šećer sadržan u ugljikohidrata sladila FDA Izvješće šećera Task Force 1986;. 39:36 _38.
35. Tjaderhane, L. i Larmas, M. visoke Saharoza Dijeta Smanjuje mehaničke čvrstoće kostiju u Uzgoj štakora. Am J Clin Nutr. 1998:128:1807-1810.
36. Wilson RF i Ashley FP Učinci eksperimentalnu Varijacije u prehrambenim unos šećera i oralnu higijenu na biokemijsko sastavu i pH Besplatna Glatka površina i aproksimalnih plaketa J Dent Res lipnja 1988;.. 67 (6) :949-953
37. Beck-Nielsen H., et al. Učinci prehrane na staničnoj inzulinske obvezujuća i osjetljivost na inzulin u mladih zdravih ispitanika “Dijabetes 1978;.. 15:289-296.
38. Mohanty P. et al. Glukoza izazov Potiče reaktivni kisikovi spojevi (ROS) generacije koje leukocita J Clin Endocrin metabolička kolovoz 2000;.. 85 (8) :2970-2973.
39. Gardner, L. i Reiser, S. “Učinci Prehrambenog ugljikohidrata na posta razinama ljudskog hormona rasta i kortizola.” Zbornik Soc Exp Med Biol 1982;. 169:36-40.
40. Ma Y. i sur. . Udruga Između unos ugljikohidrata i razine lipida u serumu J Am Coll Nutr travnja 2006;. 25 (2) :155-163
41. . Preuss, HG Šećer-induciranih krvnog tlaka Povišenja Preko životni vijek Tri Substrains od Wistar štakora J Am Coll od Nutr 1998;. 17 (1) 36-37.
42. Furth, A. i Harding, J.: “Zašto Šećer je loše za vas.” New Scientist 23. rujna 1989;. 44.
43. Lee AT, Cerami A. Uloga glikozilacije u Starenje Ann NY Acad Sci 21. studenog 1992;.. 663:63-70.
44. Appleton, N. lizati naviku Sugar (New York: Penguin Putnam Avery: 1988)..
. 45 Henriksen H. B ., a Kolset SO . . Tidsskr Niti Laegeforen 6. rujna 2007; 127 (17) :2259-62.
46. Prione, T.: saharin bolest (Novi Kanaan Ct: Keats Publishing, Inc, 1974). 0,131.
47. Ibid.. 132.
48. Vaccaro O., et al. . Odnos Postload glukoze u plazmi mortaliteta s 19 godine praćenja Diabetes Care listopad 15,1992;. 10:328-334.
Tominaga, M., et al, smanjena tolerancija glukoze je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ali ne natašte. Diabetes Care. 1999:2 (6) :920-924.
49. Lee, AT i Cerami, A. “modifikacije proteina i nukleinskih kiselina po reducirajući šećeri: moguća uloga u starenja.” Priručnik za biologiju starenja (New York: Academic Press, 1990.)..
50. Monnier, VM “Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja.” J Gerontol. 1990:45 (4) :105-110.
51. Dyer, DG, et al. “Akumulacija Maillard reakciju proizvoda u kožu Collagen u dijabetes i starenje.” J Clin Invest. 1993:93 (6) :421-422.
52. Veromann, S. et al. Dijetalna Šećer i sol predstavljaju stvarne faktori rizika za razvoj katarakte Ophthalmologica srpanj-kolovoz 2003;.. 217 (4) :302-307.
53. Monnier, VM “Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja.” J Gerontol. 1990:45 (4) :105-110.
54. Schmidt AM et al. Aktivacija receptora za napredne proizvode glikozilacije kraj: mehanizam za kronične vaskularne disfunkcije u dijabetičara Vasculopathy i ateroskleroza circ Res ožujak 1999 19; 84 (5) :489-97…
55. Lewis, GF i Steiner, G. Akutni učinci inzulina u kontroli VLDL proizvodnje u ljude. Posljedice za inzulin otporne Državna Diabetes Care travnja 1996;.. 19 (4) :390-3
R. Pamplona, ​​M.. J., et al. “Mehanizmi Glikacija u aterogeneze.” Med hipoteze 1990;. 40:174-181.
56. . Ceriello, A. Oksidativni stres i Glikemijski Uredba Metabolizam veljače 2000;. 49 (2 Suppl 1) :27-29.
57. Appleton, N. lizati naviku Sugar (New York: Penguin Putnam Avery, 1988)..
58. Hellenbrand, W. Dijeta i Parkinsonova bolest. Moguću ulogu u prošloj unos specifične hranjive. Rezultati iz self-primjenjenog Hrana frekvencije upitnika u case-control studije neurologiju rujna 1996.;. 47 (3) :644-650
Cerami, A., et al. “Glukoza i starenja.” Scientific American svibnja 1987:. 90.
59. Goulart, FS “Are You Šećer Smart?” Američki fitness Mar-travanj 1991:. 34-38.
60. Scribner, KB sur. Masne jetre i povećana pretilost u Mice konzumiranja Brzo vs Polako upija ugljikohidrata. Pretilost. 2007; 15:2190-2199.
61. Yudkin, J., Kang, S. i Bruckdorfer, K. “Učinci velikih količina šećera.” Brit J Med 22. studenoga 1980;. 1.396.
62. Goulart, FS “Are You Šećer Smart?” Američki fitness ožujak-travanj 1991:. 34-38
63. Ibid..
64. Ibid..
65. Ibid..
66. Ibid..
67. Nash, J. “. Zdravlje kandidati” Bit Jan 1992-1923:. 79-81.
68. Grand, E. “Alergije na hranu i migrene.” Lancet. 1979:1:955-959.
69. . Michaud, D. Dijetalna šećera, glikemijski teret i rizik od raka gušterače u prospektivna studija J Natl Cancer Inst 4. rujna 2002;. 94 (17) :1293-300.
70. Schauss, A. Dijeta, kriminal i delinkvencije (Berkley Ca; Parker Kuća, 1981)..
71. Peet, M. “Međunarodni Varijacije u ishod shizofrenije i prevalencija depresije u odnosu na nacionalne dijetetski prakse: Ekološka analiza.” Brit J Psych 2004; 184:404-408..
72. Cornee, J. et al. “Case-control studije karcinoma želuca i prehrambene čimbenike u Marseilleu, u Francuskoj”, Eur J Epidemiol 1995;. 11:55-65.
73. Yudkin, J. Sweet and Dangerous (New York: Bantam Books, 1974). 129.
74. . Choi HK, a Curhan G bezalkoholnih pića, fruktoza potrošnja i rizik od gihta kod muškaraca:… prospektivna studija skupine British Medical Journal veljače 9,2008; 336 (7639) :309-312.
75. Reiser, S. et al. . Učinci šećera na Indeksi na toleranciju glukoze u čovjeka “Am J Clin Nutr 1986:43;. 151-159.
76. Reiser, S. et al. . Učinci šećera na Indeksi na toleranciju glukoze u čovjeka “Am J Clin Nutr 1986;. 43:151-159.
77. Molteni, R, et al. Visoke masnoće, rafinirani šećer Dijeta Smanjuje hipokampusa Brain-izvedeni Neurotrophic Factor, neurona plastičnosti i učenje neuroznanosti 2002;.. 112 (4) :803-814.
78. . Monnier, V., Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja J Gerontol 1990;. 45:105-111.
79. Frey, J. Ima li šećera u Alzheimerova bolest Annales de Biologie Clinique 2001;?. 59 (3) :253-257.
80. Yudkin, J. “. Metabolički promjena uzrokovane šećera u odnosu na srčanih bolesti i dijabetesa” Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1-2) :5-8.
81. Ibid..
82. Blacklock, NJ, “Saharoza i Idiopatska Bubrežna Stone.” Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1-2) :9-12.
Curhan, G., et al. Koristite pića i rizika za bubrežnih kamenaca u žena. Ann Inter Med. 1998:28:534-340.
83. . Ceriello, A. Oksidativni stres i Glikemijski Uredba Metabolizam veljače 2000;. 49 (2 Suppl 1) :27-29.
84. Moerman, CJ, i sur. Dijetalna unos šećera u etiologiji bilijarnog trakta raka Internat J Epidemiol travnja 1993;.. 2 (2) :207-214.
85. Lenders, HAC gestacijske dobi i dojenčad Veličina po rođenju su povezane s unosu među trudnice adolescenata Am J Nutr lipnja 1997;.. 1113-1117.
86. Ibid..
87. Bostick, RM, et al. “Šećer, Meat.and unos masti i Non-prehrambene Čimbenici rizika za rak debelog crijeva incidencija u Iowi žene.” Rak Uzroci i kontrole. 1994:5:38-53.
88. Ibid..
Kruis, W., et al. “Učinci dijeta niskima i visokim udjelom šećera na Gut Transit, žučne kiseline metabolizam i bakterijsku fermentaciju Gut 1991;.. 32:367-370.
Ludwig, DS, i sur. Visoki glikemijski indeks namirnice, prejedanje, pretilost i Pedijatrija ožujka 1999.;. 103 (3) :26-32.
89. Yudkin, J i EISA, O. Dijetalna Saharoza i estradiol Koncentracija u mladih muškaraca. Ann Nutr metabolička. 1988:32 (2) :53-55.
90. Lee, AT i Cerami A. “Uloga glikozilacije u starenje.” Ann NY Acad Sci 1992;. 663:63-70.
91. . Moerman, C. et al “Dijetalna unos šećera u etiologiji žučni mjehur raka mokraćnog sustava.” Internat J spo travnja 1993;. 22 (2) :207-214.
92. Avena NM Dokaz za šećer ovisnosti: Bihevioralni i Nuerochemical učinci povremena, prekomjernoj unos šećera Neurosci Biobehav Rev 2008; 32 (1) :20-39..
Colantuoni, C., et al. Dokazi To Intermitentna, Prekomjerni unos šećera uzrokuje endogenog opioidnog ovisnost Obes Res lipnja 2002;.. 10 (6) :478-488.
93. Ibid..
94 Pismo Edell Zdravlje rujna 1991;.. 07:01.
95. Sunehag, AL, i sur. Glukoneogenezu u novorođenčadi vrlo niske porodne težine Primanje Total parenteralne prehrane Dijabetes 1999;.. 48 7991 – 8000).
96. Christensen L. et al. Utjecaj dijetetski promjene na emocionalne nevolji. J Abnor psihologa. 1985; 94 (4) :565-79.
97. Ludwig, DS, i sur. Visoki glikemijski indeks namirnice, prejedanje i pretilost Pedijatrije Mar1999;.. 103 (3) :26-32.
98. Girardi, NL otupjela catecholamine Odgovori nakon glukoza Gutanje u djece s poremećajem deficita pažnje Pedijatrija Res 1995;.. 38:539-542.
.. Berdonces, JL Pozornost deficit hiperaktivnost i infantilne Otk Enferm siječnja 2001; 4 (1) 11-4
99. . Blacklock, NJ Saharoza i Idiopatska Bubrežna Stone Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1 & 2) :9-17.
100. Lechin, F. et al. Učinci oralnoga glukoze opterećenje na plazma neurotransmitori u ljude Neurophychobiology 1992;.. 26 (1-2) :4-11.
101. Arieff, AI IVS šećera vode može Cut Off kisika do mozga. Veterani uprava Medical Center u San Francisco San Jose Mercury;. 12. lipnja / 86.
102. De Stefani, E. Dijetalna Šećer i raka pluća: Studija slučaja kontrola u Urugvaju Nutr i rak 1998; 31 (2):.. 132_7.
103. Sandler, BP Dijeta Sprječava Polio (Milwakuee, WI,: Lee zaklada za prehrambene znanosti, 1951)..
104. Murphy, P. Uloga šećer u epileptičnim napadajima. Townsend Letter za liječnici i pacijenti. Svibnja, 2001.
105. Štern, N. & Tuck, M. Patogeneza hipertenzije u šećernom bolešću. Šećerna bolest, temeljna i klinički test. 2. izdanje, (Fil: Lippincott Williams & Wilkins, 2000) 943-957.
106. Christansen, D. Critical Care: Šećer Limit spašava živote Znanost Vijesti 30. lipnja 2001; 159:404…
107. Donnini, D. et al. Glukoza može izazvati stanične smrti kroz slobodni radikali posredovane mehanizam. Biochem Biohhys Res komu. 15. veljače, 1996:219 (2) :412-417.
108. Levine, AS, i sur. Šećeri i masti: Neurobiologija naklonosti Am J Nutr 2003 133:831 S-834S..
109. Schoenthaler, S. Probni Los Angeles Odjel Dijeta-Ponašanje program: Jesam Empirijska analiza šest institucionalnim okruženjima Int J Biosocial Res.. 5 (2) :88-89.
110. Deneo-Pellegrini H,. et al.Foods, hranjive tvari i raka prostate: case-control studije u Urugvaju fra J Cancer 1999 Svibanj; 80 (3-4) :591-7…
111. . Glukoneogenezu u novorođenčadi vrlo niske porodne težine Primanje Total parenteralne prehrane Dijabetes 1999 travanj;. 48 (4) :791-800.
112. Lenders, HAC gestacijske dobi i dojenčad Veličina po rođenju su povezane s unosu kod trudnih adolescenata Am JF Nutr 1998;.. 128:807-1810.
113. Peet, M. Međunarodni Varijacije u ishod shizofrenije i prevalencija depresije u odnosu na nacionalne dijetetski prakse: Ekološka analiza Britanac J Psihijatrija 2004; 184:404-408…
114. Fonseca, V. et al. Učinci visoke masnoće dijeta saharoze na Enzimi u Homosysteine ​​metabolizma u Ratu Metabolizam 200;.. 49:736-41.
115. Potischman, N, et.al. . Povećani rizik od ranoj fazi raka dojke koji se odnose na potrošnji slatke namirnice među ženama manje od 45 godina u Sjedinjenim Američkim Državama “Rak uzrokuje Kontrola 2002 prosinac;. 13 (10) :937-46.
116. Negri. E. et al. Faktora rizika za adenokarcinom tankog crijeva.
Intern J Cancer 1999:82:. I2 :171-174.
117. Bosetti, C. sur. Hrana Grupe i larin rizik od raka: Case-control studije iz Italije i Švicarske Inter J Cancer 2002:100 (3):.. 355-358.
118. Shannon, M. suosjećanja Pogledajte pretežak. CCL obitelji pronađeni. Studeni-Dec.1993. 20 (3) :3-5.
119. Zdravlje Nakon 50. Johns Hopkins Med Pismo. Svibnja 1994.
120 .. Rajeshwari, R. et al. Svjetovni Trendovi u Dječjim Zaslađeni-pića potrošnja (1973-1994): Studija Bogalusa srca. J AM Dijeta izv. prof. Veljača 205; 105 (2) :208-214.
121. Levine, AS sur. “. Šećeri i masti: Neurobiologija naklonosti” Am J Nutr, 2003; 133:831 S-834S.
122. Booth, DAM sur. “Slatkoća i izbor hrane:. Mjerenje sladila ‘Učinci na usvajanju” Slatkoća Dobbing, J., Ed, (London: Springer-Verlag, 1987)…
123. Cleve, TL Na causation proširenih vena. (Bristol, Engleska, John Wright, 1960.)
124. op. cit..
125. Ket, Y. i sur. Dijabetes, oslabljen glukoze natašte i razvoj kognitivnih oštećenja u starijih žena Neurologija 2004;.. 63:658-663.
126. Chatenoud, Liliane sur. Rafinirani-žitarica usisnog i rizik od raka u odabranim Italiji. Am. J. Clin Nutr. Prosinca 1999; 70:1107-1110.
127. Yoo, S. et al. Usporedba dijetetski unos povezana s metabolizma Faktori rizika sindrom u mladih odraslih osoba: Bogalusa Heart Study Am J Clin Nutr 2004 listopad, 80 (4) :841-848..
128. Shaw, Gary M. i sur. Oštećenje neuralne cijevi povezane s majke Periconceptional unosu od jednostavnih šećera i glikemijski indeks.
Jesam. J. Clin Nutr. Studenog 2003, 78:972-978.
129. Krilanovich, Nicholas J. Fruktoza Zlouporaba, epidemije pretilosti, Specijalne Problemi djeteta, i poziva na akciju Am. . J. Clin Nutr studenoga 2004; 80:1446-1447.
130. .. Jarnerot, G., potrošnja rafiniranog šećera po bolesnika s Crohnovom bolest, ulcerozni kolitis, ili razdražljiv utroba sindrom skand J Gastroenterol 1983 studeni;. 18 (8) :999-1002.
131. Allen, S. “Šećeri i masti:. Neurobiologija naklonosti” Am J Nutr.
2003; 133:831 S-834S.
132. De Stefani E, et al. Saharoza kao čimbenik rizika za rak debelog crijeva i rektuma: Case-control studije u Urugvaju Int J Cancer 5. siječnja 1998; 75 (1) :40-4…
133. Levi F, i sur. . Dijetetski čimbenici i rizika od raka endometrija Rak 1. lipnja 1993;. 71 (11) :3575-3581.
134. Mellemgaard A. i sur. Prehrambene Čimbenici rizika za karcinom bubrežnih stanica u Danskoj Eur J Cancer travnja 1996.;. 32A (4) :673-82.
135. Rogers AE, et al. Nutritivni i Dijetalna Utjecaji na jetre tumorigenesis u miševa i štakora Arch Toxicol Suppl 1987;.. 10:231-43. Pregledajte.
136. Sorensen LB, et al. “Učinak saharoze na upalnih markera u debelih čovjeka” Am J Clin Nutr kolovoz 2005;. 82 (2)
137. Mohanty, Priya, et.al. “Glukoza Izazov Potiče reaktivni kisikovi spojevi (ROS) generacije koje leukocita,” J Clin Endocrinol metabolička .. 2000, kolovoz: 85 (8) 2970-2973.
138. Arumugam V, i sur. “A High-Glycemic Meal Pattern Elicited Increased Subjective Appetite Sensations in Overweight and Obese Women.” Appetite . 2007; [Epub ahead of print].
139. Smith RN et al. “The Effect of a High-protein, Low Glycemic-load Diet Versus a Conventional, High Glycemic-load Diet on Biochemical Parameters Associated with Acne Vulgaris: A Randomized, Investigator-masked, Controlled Trial.” J Am Acad Dermatol 2007;57:247-256.
140. Selva, DM, et al. Monosaccharide-Induced Lipogenesis Regulates the Human Hepatic Sex Hormone-Binding Globulin Gene. J. Clin. Invest. 2007. doi:10.1172/JCI32249.
141. Fu ML, et al. Associatation Between Unhealthful Eating Patterns and Unfavorable Overall School Performance in Children. J Am Diet Assoc. 2007;107(11): 1935-1942. 142. Krietsch, K., et al. Prevalence, Presenting Symptoms, and Psychological Characteristics of Individuals Experiencing a Diet-related Mood-disturbance. Behavior Therapy. 1988;19(4): 593-604.
142. Krietsch, K., et al. Prevalence, Presenting Symptoms, and Psychological Characteristics of Individuals Experiencing a Diet-related Mood-disturbance. Behavior Therapy. 1988;19(4): 593-604.
143. Drewnowski A. et al Taste Preferences in Human Obesity: Environmental and Familial Factors. Am J Clin Nutr. 1991; 54: 635-641.
144. Berglund, M. et al. Comparison of Monounsaturated Fat with Carbohydrates as a Replacement for Saturated Fat in Subjects with a High Metabolic Risk Profile: Studies in the Fasting and Postpr andial States. Am. J. Clin Nut. Dec 1, 2007;86(6):1611 – 1620.
145. Ouyang X. et al. “Fructose Consumption as a Risk Factor for Non-alcoholic Fatty Liver Disease.” J of Hepatol. 2008;48(6):993-999.
146. De Stefani E., et al. “Dietary patterns and risk of bladder cancer: a factor analysis in Uruguay.” Cancer Causes Control , 2008; [Epub ahead of print].
 
NoviSvjetskiPoredak.com