Dok su studije u prošlosti izračunale intenzitet noćnog umjetnog svjetla pomoću satelitskih slika, ovo je prvo istraživanje koje posebno istražuje količinu plavog svjetla

Gledate li u svoj pametni telefon u krevetu? Radite li noćnu smjenu? Živite u gradu? Ako ste odgovorili na “bilo koji od ovih pitanja, morate znati da je nova studija ustanovila da izloženost umjetnoj rasvjeti noću može povećati rizik od raka prostate i raka dojke.

Istraživanje koje su proveli španjolski istraživači promatralo je izloženost ljudi vanjskom umjetnom svjetlu iz uličnih svjetala pomoću satelitskih slika iz Međunarodne svemirske postaje zajedno sa izloženošću umjetnom svjetlu u zatvorenom prostoru kao što je to bilo opisano u upitnicima.

Promatrali su više od 4.000 ljudi sa i bez raka dojke i raka prostate iz 11 regija u Španjolskoj od 2008. do 2013. godine, te su proučavali podatke plavog svjetlosnog spektra za najduža prebivališta svake osobe.

Ljudi koji su bili izloženi većim količinama plave svjetlosti na otvorenom noću imali su 1,5 puta veći rizik od raka dojke i dvostruko veće šanse za dobivanje raka prostate u usporedbi s onima koji su bili manje izloženi.

Štoviše, ljudi koji su bili izloženi višim razinama umjetne umjetne svjetlosti imali su rizik od raka prostate koji je bio 2,8 puta veći.

Dok su studije u prošlosti izračunale intenzitet noćnog umjetnog svjetla pomoću satelitskih slika, ovo je prvo istraživanje koje posebno istražuje količinu plavog svjetla. Valja istaknuti da je izloženost drugim vrstama umjetne svjetlosti na otvorenom, poput svjetlosti sa velikim količinama zelenog i crvenog vidljivog spektra, nije bila povezana sa razvojem istraživanih karcinoma.

Budući da plava svjetlost ima kraću valnu duljinu od druge vidljive svjetlosti, ona ima više energije. Ona smanjuje oslobađanje melatonina, kojeg mozak koristi za regulaciju cirkadijurnog ritma vašeg tijela.

Smatra se da ometanje tih ritmova povećava rizik od raka osobe. Melatonin također može djelovati kao antioksidans, i dovoljna količina je potrebna za zaustavljanje pokretanja hormonski osjetljivih karcinoma poput raka prostate i raka dojke.

Mnoga vanjska LED svjetla imaju plavo svjetlo, osobito ona koja imaju temperaturu boje koja premašuje 3000 Kelvina. Mjerenje pokazuje svjetlosni spektralni sadržaj ili koliko plave, crvene, žute i zelene sadrži mjerena svjetlost.

Boje visoke temperature obično pokazuju veće količine plave svjetlosti. Američka medicinska asocijacija preporučuje da vanjske LED diode ne prelaze 3000 Kelvina zbog potencijalno opasnih utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš.

Neki su gradovi zamijenili svoje vanjske LED diode svjetlima koja koriste nižu temperaturu boje kao odgovor na zabrinutost građana.

Ako vaš grad ima ova svjetla, koristite rolete ili zavjese da kako biste spriječili da svjetlo sa ulice noću vam dolazi u stambeni prostor. Bez obzira gdje živite, trebali biste biti sigurni da vaša spavaća soba koristi “toplije” sijalice.

Što je sa svjetlom elektroničkih uređaja?

Istraživači su brzo opazili da njihova studija istražuje samo plavo svjetlo koje dolazi od vanjskih LED svjetala, a ne i ono sa pametnih telefona i tableta. Ipak, vjeruju da bi isti mehanizam mogao biti u igri, stoga je važno biti oprezan.

Dobro je obuzdati vaše korištenje elektroničkih uređaja prije no što idete na spavanje, jer može poremetiti san, ali ako imate bilo kakvih problema sa ovom navikom iz bilo kojeg razloga, jedna stvar koju možete učiniti je koristiti aplikaciju koja smanjuje emisiju plave svjetlosti vašeg uređaja.

Neki pametni telefoni imaju ugrađenu ovu aplikacju i to je jednostavno samo pitanje vaših postavki u vašem mobilnom telefonu. Na primjer, iPhone ima značajku “Night Shift” koja će filtrirati plavu svjetlost i može se postaviti da se aktivira svake večeri u određeno vrijeme ili prema zalasku sunca na vašem području. Na PC-u postoji aplikacija F.lux.

Ako radite noćnu smjenu, možda biste željeli uzeti u obzir naočale koje blokiraju plavo svjetlo. One su vrlo pristupačne i mogu biti osobito korisne ako radite pokraj prozora noću, i također koristite računalo.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Mnogi poslovi se obavljaju i po noći, u vrijeme koje nam je našim cirkardijskim ritmom namjenjeno za san

Negdje proizvodnja ne smije biti prekinuta (zbog profita naravno) ili se neke djelatnosti jednostavno obavljaju i po noći poput hitne službe, baš poput nekih drugih uslužnih djelatnosti koje se obavljaju čitavih 24 sata na dan, odnosno u tri smjene.

Upravo rad u noćnoj smjeni predstavlja težak udarac na naše zdravlje, on stvara odstupanja u cirkardijskom ritmu što je povezano s kardiovaskularnim, metaboličkim te probavnim poremećajima. Novije studije noćni rad povezuju i s rakom dojke i jajnika.

Većina nas koji ne se ne naspavamo dovoljno i kvalitetno po noći se osjeća loše čitav idući dan, sad probajmo zamisliti kako je ljudima koji ne samo da ne spavaju nego još moraju i raditi. Mnogi (koji to mogu izdržati) to obavljaju čitav svoj radni vijek.

Kako navodi jedna studija, posljedice su teške:

“Rad u smjenama, noćni rad posebno, može imati negativan utjecaj na zdravlje i dobrobit radnika, jer može izazvati: (a) poremećaje normalnih cirkadijskih ritmova psihofizioloških funkcija, počev s ciklusima spavanja / buđenja; (b ) smetnje radnog učinka i učinkovitosti u odnosu na 24-satno razdoblje, s posljedičnim pogreškama i nesrećama; (c) poteškoće u održavanju uobičajenih odnosa i na obiteljskoj i društvenoj razini, s posljedičnim negativnim utjecajima na bračni odnos, zaštitu djece i socijalne kontakte; (d) pogoršanje zdravlja koje se može manifestirati u poremećajima spavanja i prehrambenim navikama i, na duge staze, s težim smetnjama, pretežno u gastrointestinalnim (kolitis, gastroduodenitis i peptički ulkus), neuro-psihičkim (kronični umor, anksioznost, depresija) te kardiovaskularnim (hipertenzije, ishemijske bolesti srca) funkcijama.

Osim toga, smjene i noćni rad mogu imati specifične negativne učinke na zdravlje žena, kako u odnosu na njihove posebne hormonske i reproduktivne funkcije, tako i na njihove obiteljske uloge.

Procijenjeno je da će oko 20% svih radnika morati napustiti rad u smjenama u vrlo kratkom vremenu, zbog ozbiljnih poremećaja, oni koji ostanu raditi u smjenama pokazuju različite razine loše prilagodbe i (ne) tolerancije, koje se mogu očitovati više ili manje u različitim vremenskim razdobljima i s različitim intenzitetom.

U stvari, učinci takvih stresnih okolnosti mogu varirati među radnicima u smjenama u odnosu na mnoge “intervencijske varijable” uzimajući u obzir pojedine čimbenike (npr. dob, osobine ličnosti, fiziološke osobine), kao i radne situacije (npr. radna opterećenja, raspored smjena) te različite socijalne uvjete (npr. broj i dob djece, stanovanje, putovanje na posao).”

Povećani rizik od raka dojki ili jajnika

Dakle, evidentno je da rad u noćnoj smjeni posebno utječe i na zdravlje žena, posebno to ističu studije koje povezuju noćni rad s povećanim rizikom od raka dojki ili jajnika. Tako studija sveučilišta Queen iz Kanade utvrđuje da su žene, koje su radile 30 ili više godina u noćnoj smjeni, imale dvostruko veći rizik za razvoj karcinoma dojke u usporedbi sa ženama koje su radile manje godina tijekom noći.

Znanstvenici ističu da nisu sigurni zašto je to povezano, odnosno:

“Svjetla po noći i melatonin su predloženi kao jedan put po kojem noćne smjene mogu utjecati na rak dojke, i dok podaci iz prospektivnih studija općenito podržavaju zaštitne učinke melatonina na rak dojke, biomarkerske studije noćnog rada i melatonina su manje dosljedne.”, te predlažu daljnja istraživanja.

U ovoj studiji, znanstvenici su istraživali jesu li noćne smjene povezane s povećanim rizikom od raka dojke kod 1.134 žena s rakom dojke i 1.179 žena bez bolesti, ali u isto doba. Žene, koje su radile različite poslove, upitane su o njihovim uzorcima rada u smjenama kroz cijelu svoju radnu povijest, a bolnički zapisi su korišteni kako bi se utvrdilo tipove tumora.

To može biti važno, kažu autori, jer faktori rizika variraju ovisno o osjetljivosti hormona i hormona spavanja melatonina; poremećaj koji je bio uključen kod većeg rizika od raka dojke među noćnim radnicima u smjenama može potaknuti proizvodnju estrogena. Također, rizik je bio veći među onima čiji su tumori osjetljivi na estrogen i progesteron.

Također je značajna studija gdje su američki znanstvenici otkrili vezu između rada u noćnim smjenama i rizika od razvoja raka jajnika. Istraživači su promatrali 1.101 žena s naprednim karcinom jajnika, 389 s graničnim ili početkom bolesti te 1.832 žena bez bolesti. Analiza prikupljenih podataka pokazala je 24% veći rizik od uznapredovalog raka i 49% veći rizik od ranog stadija bolesti za noćne radnice u usporedbi s onima koji su radili tijekom dana.

Istraživači također napominju da su rezultati bili značajni samo za žene iznad 50 godina te da je jedino moguće objašnjenje poremećaj u radu hormona melatonina no da su za tu tvrdnju potrebna dodatna istraživanja.

Treba istaknuti i istraživanje koje je obuhvatilo 2 milijuna ljudi koje nalazi da rad u smjenama može dramatično povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Radnici koji rade u smjenama imaju gotovo 25% veću vjerojatnost od razvoja ovih događaja dok radnici koji rade u noćnim smjenama imaju najveći rizik od 41%. Ljudi koji rade u smjenama također imaju i višu razinu nezdravog ponašanja poput konzumacija hrane-smeća, lošeg spavanja i ne vježbanja, koje se povezuje sa srčanim problemima. No, znanstvenici su i to uzeli u obzir, a prekomjerna stopa rizika je ostala.

Ovo istraživanje je najveća analiza rada u smjenama i vjerojatnosti vaskularnih problema, uključujući srčane i moždane udare te angine. Za rad u smjenama je odavno poznato da remeti tjelesni sat i da je povezan s povišenim krvnim tlakom, visokim kolesterolom i dijabetesom, no ukupni učinak na zdravlje kardiovaskularnog sustava nije bilo jasan.

Tim međunarodnih znanstvenika analizirao je rezultate 34 studije koje uključuju 2.011.935 ljudi s ciljem istraživanja je li rad u smjenama povezan s vaskularnim problemima. Znanstvenici upućuju da bi svi radnici u smjenama, posebno oni koji rade u noćnim smjenama, trebali obratiti dodatnu pozornost na svoje zdravlje kao i na prehrambene navike te se uključiti u redovno tjelesno vježbanje.

Sasvim je normalno da se ne mogu naći nikakvi dokazi o tome da rad u smjenama, poglavito rad u noćnim smjenama, ne škodi ljudskom zdravlju.

Naprotiv, sve je veći broj rastućih dokaza koliko je takav rad štetan. Svi oni koji su primorani na takav rad bi trebali razmisliti o promjeni svog posla, a ukoliko to nije moguće, trebaju posvetiti posebnu pažnju svom zdravlju te uz pravilnu prehranu i vježbanje razmisliti i o tehnikama disanja, meditaciji ili jogi, kao i akupunkturi kako bi se riješili nagomilanog stresa te kako bi možda smanjili šanse od razvoja teških bolesti ili poremećaja.
 
Rad u noćnoj smjeni vam uništava mozak i smanjuje IQ

 
 
(nexus-svjetlost.com,youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19660"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

No dakle, sredina je poslijepodneva i pokušavate pronaći dobar razlog da ne drijemate

Imate puno posla još za napraviti. Ne želite ulijeniti. Samo ćeš otići u krevet malo ranije večeras. Mislite da mora biti nešto krivo s vama jer se uvijek čini da želite zadrijemati u ovo doba dana.

Pa, što biste napravili, ako bi vam rekli da kratko spavanje poslijepodne nije samo dobra ideja, već i zapravo način da poboljšate svoje zdravlje? To je istina. U stvari, drijemanje sredinom poslijepodneva od samo 10 minuta ili kako taj način spavanja neki ljudi vole nazvati “Spavanje koje daje snagu”, može vam pomoći da ostanete koncentrirani na posao još dva sata, što je u pravilu i više nego dovoljno da završite normalni radni dan.

Lagan desetominutni san tijekom dana može vam pomoći da dobijete snagu za sljedeća dva sata tijekom dana kada ste izrazito posapni, nakon neprospavane noći, dokazuju najnovija istraživanja. No kratki ‘predah’ po danu ne pomaže samo osobama koje se bore s nesanicom.

Kratko spavanje usred dana može vam pomoći da imate više energije, bolje obavite poslove koje trebate, budite kreativniji i istaknete se u masi zijevajućih osoba oko vas, tvrdi psihologinja i istraživačica sna, dr. Sara Mednick.

Kako možete iskoristiti sve dobrobiti kratkog drijemanja po danu? Nastavite čitati dalje…

Ovdje su 12 savjeta koji će vam pomoći da kratko odrijemate:

1. Razmislite o svojem rasporedu spavanja
Najbolje vrijeme za drijemanje ovisi o tome kad se ujutro ustajete. Ako ste se digli u pet, trebali biste odmrijemati u 13 sati, no oni koji spavaju do devet ujutro, trebali bi odmoriti oko 15 sati.

2. Odaberite poslijepodne
Tek su 1980.-ih godina znanstvenici uočili koliko je značajno dnevno spavanje kod odraslih osoba. Jedna od prvih stvari koje su uočili bila je da je kratko spavanje tijekom dana dio naše ljudske prirode. Otkrili su da kad ljudi mogu činiti što žele, imaju tendenciju odspavati dulje tijekom noći, te kratko odmoriti tijekom poslijepodneva.

3. Razmišljajte unaprijed
Ostajanje budnima cijele noći ili kasno lijeganje nije dobro za vaš organizam, no ako to već morate učiniti, drijemanje tijekom sljedećeg dana bi svakako trebalo biti na vašoj listi prioriteta. Dulji san tijekom dana (u trajanju od jednog ili dva sata) može povećati vašu budnost tijekom sljedeća 24 sata. Još više će vam pak poslužiti drijemanje kojim se pripremate za dugu noć, nego spavanje preko dana nakon neprespavane noći.

4. Razmišljajte o sigurnosti
Ako spavate samo šest do sedam sati svaku večer, povećavate rizik od spavanja za volanom, u usporedbi s osam prospavanih sati. No ako ste pospani i odspavate svega pola sata, povećava se vaša budnost gotovo u istoj mjeri kao da ste popili kavi, pokazalo je jedno istraživanje.

5. Pripremite se za noćnu smjenu
Svi koji rade satnicu koja ne uključuje klasični rad od 8 do 16 ili 9 do 17 sati mogu izvući itekakvu korist od spavanja tijekom dana. Analiziranje navika radnika koji rade noćnu smjenu otkrilo je da iako je spavanje predvečer u kombinaciji s kofeinom savršen način da ostanu budni, spavanje preko dana ih je bolje održavalo budnima, pogotovo osobe koje se nisu voljele osloniti na kavu za razbuđivanje.

6. Odredite vrijeme i drijemajte pametnije
Istraživanja su pokazala da je za najveći broj ljudi 10 do 20 minuta sna najučinkovitije. Dulja spavanja mogu uzrokovati inertnost ili osjećaj omamljenosti i mogu u biti otežati vaše daljnje funkcioniranje, pogotovo ako ste se probudili usred dubokog sna.

7. Nema ništa loše ako naručite buđenje
Namještanje alarma je jako dobro ako ste odlučili malo odspavati. Teško ćete se opustiti i zaspati ako ćete razmišljati o tome da se možda nećete probuditi u vrijeme kad biste trebali, a ako znate da imate alarm, ne morate razmišljati o tome. “Postavljanje alarma je stvarno korisno za drijemanje,” rekla je Janet Kennedy, dr.sc., klinički psiholog i osnivač NYC Sleep doktora.

8. Pronađite najbolje mjesto za drijemanje
Za najbolje spavanje preko dana nađite zamračeno, tiho mjesto na kojem možete prileći. Ako je potrebno, stavite masku za oči i čepiće za uši kako biste se isključili od svega što vas okružuje.

10. Probajte meditirati
Znate kako to ide: skoro zaspete otvorenih očiju na poslu ili na povratku kući, no u trenutku kad legnete vaš mozak počne raditi kao lud. Pokušajte se smiriti dovoljno da zaspete koristeći meditativne tehnike disanja ili vizualizacije.

11. Vjerujte svojim instinktima
Neki ljudi jednostavno nisu predoređeni za drijemanje. Ako niti jedan od gore navedenih savjeta ne pali (ne možete brzo zaspati, ne budite se razbuđeni, dapače, itd.) možda biste trebali preskočiti dnevni san i jednostavno paziti da dovoljno spavate po noći. Janet Kennedy je rekla je za The Huffington Post, “Neki ljudi jednostavno nisu dobri drijemači”. Vi samo morati dobiti dovoljno sna redovnim putem.

- Gubitak sna noću? “Ako osoba ima problema sa spavanjem noću – ili zaspe ili hoda u snu – savjetujem drijemanje za sve”, rekla je Janet Kennedy.

12. Izbjegavajte biti ‘onaj lik’ na poslu
Očito, neka radna mjesta, točnije većina, ne gledaju blagonaklono na to da zaposlenici malo odrijemaju tijekom radnog vremena. Ako vas šef ulovi u poslijepodnevnom drijemanju moguće je da će pomisliti da ste neradnik i pridružit ćete se gomili na Zavodu za zapošljavanje, a to ne želite, zar ne?

6 zdravstvene prednosti popodnevnog kratkog spavanja:

Opet, drijemanje je blagodat za vašu budnost: istraživanje NASA-e je utvrdilo da je povećan opreza kod pilota nakon samo 40-ak minuta drijemanja, u usporedbi s pilotima koji nisu odradili drijmanje. Čak i nakon samo 20 minuta će se vidjeti razlika.

Drijemanje poboljšava učenje i zadržavanje: Dublja faza brzog pokretanja očiju (REM) je povezana s kognitivnim procesima, pa i ne čudi da će vam duže drijemanje donijeti ove pogodnosti.

Drijemajući može povećati kreativnost: Ako ste se ikad probudili iz sna, samo da riješite problem koji vas je gnjavio, istraživači su otkrili da drijemači koji ulaze u REM imaju tendenciju za to.

Drijemajući ubrzava kreativnost: Većina šefova ne može vjerovati, ali znanost je dokazala da je popodnevni odmor čista suprotnost lijenosti na poslu.

Drijemanje popravlja raspoloženje: Pospanost dovodi do ekscentričnosti. Samo razmišljajte o malom dijetetu (malom plentravcu) koje nije imao drijemanje.

Drijemanje oslobađan od stresa: Drijemanje može biti luksuz, naravno, ali samo kratki bijeg u drijemanje može imati predivan pozitivan učinak na vašu razinu stresa, što također smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
 
(preveo i uredio: mag. spec. Alfred Bošković / uredio: nsp)