Uzroci bolesti se jedno vrijeme mogu zadržavati na raznim kućanskim predmetima i kontaktnim putem unijeti u organizam ljudi, izazivajući akutna crijevna, ali i druga, teža oboljenja.

Za razdoblje nakon poplava preporučuje se prokuhavanje vode u trajanju pet do deset minuta od proključavanja vode. Naime, povlačenjem vodotoka i smanjenjem intenziteta poplava postoji opasnost od pojave zaraznih bolesti, te će tad biti važno poduzimati intenzivne higijensko – profilaktičke mjere kao što su dezinfekcija radnih površina, pokućstva, posuđa, uz kontinuirano osiguravanje higijenski ispravne vode za piće.

Uzroci bolesti se jedno vrijeme mogu zadržavati na raznim kućanskim predmetima i kontaktnim putem unijeti u organizam ljudi, izazivajući akutna crijevna, ali i druga, teža oboljenja. Stoga je neophodno i održavanje osnovnih mjera osobne higijene, prvenstveno redovno pranje ruku.

Uputstvo građanima – kako se ponašati nakon poplava sačinila je uprava civilne zaštite zajedno sa udrugom NNNI, te mole građane da ga se pridržavaju

Ovo su smjernice za razdoblje nakon poplava:

• Slušajte vijesti da saznate je li voda za piće sigurna za piti.
• Izbjegavajte poplavne vode koje mogu biti onečišćene uljem, benzinom ili fekalijama iz kanalizacije. Voda također može biti električki nabijena iz podzemnih ili oborenih električnih vodova/kablova.
• Izbjegavajte kretanje kroz vode.
• Budite svjesni prostora gdje su poplavne vode. Ceste mogu biti podrovane, oštećene ili oslabljene i mogu propasti ili se odroniti pod težinom automobila.
• Ostanite daleko od oborenih električnih kablova i prijaviti ih elektrodistribuciji.
• Povratak kući samo kada lokalne vlasti potvrde da je sigurno.
• Ostanite uz bilo koju zgradu, ako ste okruženi poplavnim vodama.
• Budite jako oprezni prilikom ulaska u zgrade, postoje opasnosti od skrivenih šteta, posebno u temeljima.
• Od komunalnih preduzeća tražiti uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacionih sustava što je prije moguće. Oštećeni kanalizacijski sustavi su ozbiljne opasnosti po zdravlje.
• Očistite i dezinficirajte sve što je bilo mokro. Mulj od poplavnih voda može sadržavati kanalizaciju i druge kemikalije.

Oporavljanje od poplava i sučeljavanje s oštećenom imovinom:

Prvi koraci: Vaš dom je bio potopljen. Iako su se poplavne vode povukle one su se možda još zadržale na nekim drugim područjima. Mnoge opasnosti još uvijek postoje i prijete.

Neke stvari trebate zapamtiti za dane koji nam predstoje:

• Ceste još uvijek mogu biti zatvorene, jer one su oštećene ili su pokrivene vodom. Nasipi/barikade još su postavljeni za vašu zaštitu. Ako ste došli na barikade ili potopljena ceste, idite drugim-alternativnim pravcem.
• Slušajte radio i vijesti o tome što učiniti, kamo otići ili mjesta koja treba izbjegavati.
• Službe spašavanja biti će na ugroženom području i pomagat će ljudima. Možete im pomoći.

Ukoliko se morate kretati ili voziti u područjima koja su potopljena:

• Ostanite na čvrstom tlu. Kretanje i vode veće od 35 cm, mogu vas oboriti s nogu. Stajaće vode mogu biti električki nabijene iz podzemnih ili oborenih vodova/kablova.
• Poplava mogu uzrokovati velike promjene, tako da se možete dezorjentisati i na poznatim mjestima. Podzemne vode i poplavne vode često nagrizaju cestu i šetališta. Poplavni nanosi raznog materijala mogu sakriti životinje i slomljene boce, i to je također rizik. Izbjegavajte hodanje ili vožnju kroz vodu.
• Idite na sigurno. Dodatne poplave ili brze poplave mogu se ponoviti. Slušajte lokalna upozorenja i informacije lokalnih vlasti i službi spašavanja. Ako vaš automobil staje u brzo rastućim vodama, izađite odmah i nađite sigurno mjesto na uzvišenom tlu.

Ostati zdravi

Poplava može uzrokovati emocionalni i fizički stres. Morate paziti i na sebe i svoju obitelj, kao što ste se usredočili na čišćenje i popravak.

• Odmarajte se često i dobro jedite.
• Držite se određenog plana rada. Napravite popis radnih aktivnosti i učiniti jednu po jednu.
• Raspravite svoje brige s drugima i potražite pomoć. Kontaktirajte Crveni križ i druge slične organizacije za informacije emocionalne podrške dostupne u vašem području.

Čišćenje i popravak Vašeg doma

Isključite struju na glavnom prekidaču ili razvodnoj kutija s osiguračima, čak i ako je isključeno napajanje u vašoj ulici, mjesnoj zajednici. Na taj način, možete se odlučiti kada je vaš dom suh i spreman da ga ponovno uključite.

• Učinite sve da Vaš dom učinite sigurnim.
• Zaštitite svoj dom i stvari od daljnjeg oštećenja.
• Snimiti štete za potporu Vašeg osiguranja, potraživanja i zahtjev za pomoć /OSIGURANJE IMOVINE, Policom osiguranja imovine možete zaštititi vaše kuće, stanove, kuće za odmor, poslovne prostore i slične objekte, namještaj, mašine i ostalu opremu i omogućiti pokrivenost štete nastale usljed sljedećih opasnosti: poplava i bujica, odron i klizanje tla, izljev vode iz cijevi i dr.
• Vodite računa kako uključiti plin ili vodu ili ako curi i kako problem otkloniti.
• Vodite računa kako očistiti aparate, namještaj, podove i druge predmete.
• Popravak, Vaš dom je potopljen dostupna je besplatno služba civilne zaštite tel. 112 za ispumpavanje vode iz Vašeg doma.

Dobivanje pomoći

• Crveni križ i druge humanitarne organizacije mogu Vam pružiti sredstva za čišćenje: kanister, metla, kanta i dr. potrošni materijal.
• Obratite se svom osiguranju kako bi razgovarali o šteti.
• Slušajte radio za informacije o pomoći koja može biti osigurana od strane općine, županije ili državnih tijela ili drugih organizacija.
• Ako angažirajte firmu za čišćenje ili popravku, budite sigurni da su kvalificirani za obavljanje posla. Provjerite njihove reference.

I zapamtite! Ne očekujte da vam Vlada pomogne i da vas spasi !

 

 
 
depo.ba, youtube.com/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=17577"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Desetak posto svjetskog stanovništva ne sumnja da nam je apokalipsa suđena. Preko polovice stanovništva misli da kada se desi katastrofa, će nam vlada pomoći. Da li je to istina?

Pokret onih koji se u svijetu pripremaju za katastrofu raste, no u nas su se pripreme za »kraj svijeta« održavale svako malo samo što se to onda zvalo NNNI – s jedne strane vježbe s gas maskama na glavi, a s druge škrinje pune sindikalnih svinjskih polovica

Sirince u Turskoj, Rtanj u Srbiji, ili francuski Bugarach. Bunker Staljinov u centru Moskve dubok 65 metara, ili luksuzno sklonište sagrađeno u dvorištu Amerikanca Rona Hubbarda.

Možda pri konačnoj odluci presudna bude puka geografija, činjenica da nam je srbijanska planina bliža od turskog gradića, a možda presudna bude cijena i činjenica da se bunker iznajmljuje za 16.000 dolara, dok Amerikanac prodaje nastambe otporne na napad nuklearnog i kemijskog oružja za 46.000 dolara pri čemu u cijenu ulaze krevet, kuhinja, zahod i, atmosfere radi, mali kamin. Dileme su mnoge za one koje i dalje ne sumnjaju da nam je smak svijeta suđen. Pa, ako nije došao ovog petka, doći će nekog drugog taman da se oni koji vjeruju – njih desetak posto na svijetu – pripreme. Zato se i zovu preppers (pripremači, preživljavači).

Činjenica je, naime, da su se svjetski mediji više nego ikada pozabavili smakom svijeta i ljudima koji se uredno za njega pripremaju. Satiričkog odmaka nije bilo previše, ali su zato savjeti pljuštali odasvud, bilo da ih nudi National Geographic, ili pak USA Today. Evo, nekih savjeta za čim duže preživljavnja onog trena kad ostatak indolentna svijeta ne bude imao kud do li nestati, taman da se nakon lažne uzbune na miru pročitati mogu.

Što će vam tvrđave

Najčešća pogreška je, kažu licencirani stručnjaci za sigurnost, uložiti previše novca i truda u izgradnju neprobojne tvrđave. Jer, što će vam sklonište ako nakon njegove izgradnje više nemate novca za kupnju odgovarajućih zaliha hrane i druge potrepštine. Stručnjaci za sigurnost upozoravaju kako debeli zidovi i čvrsta vrata ne mogu biti dostatnom zaštitom od prirodnih nepogoda ili nuklearnih napada.

Pametnije je, vele, dizajnirati sklonište tako da opasnost do vrata ne može ni doći. S druge pak strane, valja misliti i na to kako će se u skloništu, bude li sve po planu, živjeti dugo, a to hoće reći da se mora razmišljati o tome kako ćeš ga zagrijati, kako ćeš kuhati, kako ćeš proizvoditi električnu energije, prikupljati vodu. Sklonište mora biti održivo. Na koncu, više od sama materijala vrijedi pametan izbor lokacije skloništa, pri čemu stručnjaci za ovu problematiku savjetuju mjesto u dolini, u blizini izvora vode i šume, blizu obradivih površina na kojima bi dan poslije možda i kakva hrana mogla uspjevati. Ako je u blizini još i kakav izvor energije, to je to!

Još ponešto vrijedi znati, recimo da je metalni krov dobra investicija poradi kvalitete tako prikupljene vode, da je drvo najbolji obnovljivi resurs za grijanje a drvena peć ultimativan »gadžet«, te da će svaki pravi poklonik teorije o smaku svijeta osigurati i rezervni položaj, zlu ne trebalo. Na koncu, odluka o pravilnom odabiru vrste skloništa svodi se na isto čim se čeljad vodi kada kupuje krov nad glavom ili vikendicu, ovisi o procjeni terena, klime, godišnjeg doba i dostupnih sredstava.

Diljem Amerike postoje savjetnici za ovakvu vrst kataklizme. Oni kazuju i to kako je u slučaju kraha civilizacije voda najpreča ljudska potreba. Neke procjene kažu kako bi zalihe valjalo planirati poštujući računicu da vam treba galon vode za piće svaki dan, plus još četiri galona za osobnu higijenu.

Galon je inače velik malo više od 4.5 litre. Neće, dakako, štetiti ni ako ste za sklonište odabrali neko kišno područje, a dobra je i vijest da nam danas na raspolaganju stoji više tehnologija zahvaljujući kojima vodu možemo pročišćavati. Nakon vode slijedi pitanje hrane. I tu se valja dobro informirati, jer drugačiji način života, pojačane fizičke aktivnosti tražit će i unos više kalorija i čim zdravijih namirnica.

Amerika opet kaska

Pravi vjernik u sudnji dan morao bi, kažu, pohraniti zalihu hrane za najmanje godinu dana i to na nekom mjestu gdje će biti sigurna od krađe, i ostati upotrebljivi što je dulje moguće. Dakako, time je riješen tek dio problema. Valjat će se primjerice i braniti od onih koji će poželjeti ukrasti vaše zalihe, valjat će biti izdržljiv, valja imati kacige i prsluke, instalirati dobar nadzor i kvalitetnu radio vezu među svojim ljudstvom…

Što to konkretno znači možda kazuje priča što ju je donio portal CBN Newsa. Uvjereni kako je krah ovoga svijeta neizbježan Braxton Southwick, supruga mu Kara i njihovo šestoro djece u dobi od 13 do 21 godine pohranili su 700 kilograma brašna, 600 kilograma šećera, 800 kilograma pšenice, vode, plina, dizelskog goriva, kemijskih odijela, ugljena, 14 pušaka i osam kokoši. Spremni su spomenuto i prevesti na sigurno kada dođe čas. Oni su jednostavno dio pokreta koji uredno raste dok se priprema za kraj civilizacije.

Koliko doduše u SAD-u »preppersa« ima nepoznato je, no anketa iz rujna National Geographic Channela pokazala je da 28 posto Amerikanaca zna jednog. Navodno devet od deset Amerikanaca očekuje da će se katastrofa dogoditi u narednih četvrt stoljeća. Pri tom najviše tipuju na uragan koji će nas uništiti, zatim potres, teroristički napad i financijski kolaps.

Samo, ipak je to samo Amerika, zemlja koja kaska za ovom našom regijom i kad se čini da su korak ispred. Zaboravlja se primjerice, kako su se u nas priprema za »kraj svijeta« održavale svako malo samo što se to onda zvalo NNNI – Ništa nas ne smije iznenaditi. S jedne strane vježbe s gas maskama na glavi, a druge škrinje pune sindikalnih svinjskih polovica. Činilo se tako normalno biti stručnjak za ONO i DSZ. Danas se to, eto, zove kvalitetna priprema za sudnji dan i stručnjak za izvanredna stanja.

Balkan za vrijeme katastrofe. Sličnost sa američkim scenarijem slučajna

Dok se cijeli Balkan borio s poplavama, u Beogradu se pustoše marketi i prodavnice, kupujući najviše vodu. Neki uzimaju čak i po četrdeset flaša ili karnistera?!

U Beogradu je vladala opća pomama za vodom, u kojoj se masovno kupuje u svim marketima u prodavaonicama. Građani izlaze i kupuju vodu za piće u ogromnim količinama.

Neki od njih kupuju po trideset do četrdeset flaša, dok drugi ne stižu da dođu na red i kući odlaze sa jednom ili dve flaše vode za piće.

Izvesni Beograđanin uspeo je da kupiti čitavih četrdeset “balona” voda, pohlepno tovareći, ali zato žena s malom djecom nije, pa je kući otišla praznih ruku, svjedočio je reporter Telegrafa iz jednog od gradskih supermarketa.

U situacijama katastrofe, ljudi se ponašaju na čudan način. Psihologija ljudi u katastrofama liči pomalo na životinjsko ponašanje. U tim trenucima padaju sve maske i ljudi se prikazuju u pravom svjetlu. Kaos, panika, pohlepa su samo tek neka ponašanja u nizu koja slijede nepripremljene građane kada kako se kaže im dođe “iz guzice u glavu”. Zamislite sada amerikance u slučaju katastrofe, od kojih samo 7% kupuje u trgovinama sa cash papirnatim novcem, ostali kupuju preko kreditnih kartica. U slučaju nedavne katastrofe Sandy Uragana, sve benzinske pumpe su imale čitače kreditnih kartica, ali nisu IMALE STRUJE. Znači samo se moglo plaćati cash novcem. Možete si zamisliti kakve su ponude davane prodavačina na benzinskim pumpama, samo za par litara benzina.

PSIHOLOGIJA KATASTROFE

Japanci mirno reagiraju na katastrofu jer ih cijeli život spremaju za ovo. U psihi je Japanca da slušaju onoga tko je nadređen, čiji je posao da misli, a tvoje je da radiš što ti se kaže, i to je osnovna razlika između psihologije Japanaca i naše.

Prvi naputak koji je japanski premijer dao bio je: ostanite mirni i slušajte upute. Nema tu rasprave treba li se ponašati baš tako, tko je uzeo lovu, tamo toga nema.

Oporba nije dovodila u pitanje odluke Vlade i da su se evakuacije provodile u pet minuta. Japanci već u osnovnoj školi počinju učiti kako se ponašati za prirodnih katastrofa, dobro su utrenirani i zato su s takvom mirnoćom reagirali na katastrofu.

Redovite vježbe

Pretpostavljamo da vježbe izvode jednom mjesečno, kao mi nekada, sjećate se akcija NNNI (ništa nas ne smije iznenaditi), čak i osnovci znaju da je, ako su kod kuće, najbolje da se sklone u kupaonicu jer je to najmanja i najsigurnija prostorija u stanu, i što je posebno važno, ima vode.

Znaju da treba napuniti kadu vodom, jer, pokazalo je iskustvo iz Kobea, Japan, jedan od najvećih problema je nedostatak pitke vode zbog puknuća cijevi, a voda je važna i zbog požara koji su česta posljedica potresa. Ako i ne stignete napuniti kadu vodom, poslužit će i ona iz vodokotlića.

Čim dođe do katastrofe, često dođe i do naglog povećanja psihičkih zdravstvenih problema kod ljudi koji su njome pogođeni. Ovo je zbog toga što prirodne katastrofe prijete našem osjećaju kontrole u svijetu. Naš osjećaj kontrole je poput mentalnog pogona, poput prilagodljive pokretačke sile, koja nam pomaže da ostanemo motivirani. Kada se dogode loši, neočekivani događaji, ne osjećamo da imamo bilo kakav utjecaj na bilo što i to je trenutak kada počnemo gubiti samopouzdanje.

Postavljanje ciljeva je najbolji način pomoći da se primijeni ili preuzme kontrola. Usmjeravanje prema ciljevima nam pomaže da dobijemo skup informacija o situaciji. Ciljevi djeluju poput mjerila pomoću kojega uspoređujemo buduće događaje.

Ovo pomaže smanjiti naš osjećaj nesigurnosti zato jer nam nudi način interpretacije dobrih i loših iskustava koja su se dogodila. Nalazi iz laboratorija predlažu, da mi uvijek ne činimo ono što je najbolje da bi dobili informacije i dugoročno preuzeli kontrolu, tipično, mi pretjerano reagiramo na jake promjene, kada je najbolje da budemo čvrsti. Samo zapamtite, NE PANIČARITE!

SLIJEDI VIDEO KOJI PRIKAZUJE KAKO SE ČOVJEK PONAŠA U SITUACIJAMA KATASTROFE

Zona Sumraka – Epizoda “Sklonište”
 

 
 
(telegraf, novilist, jutarnji, youtube/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=17560"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]