Država štiti prehrambenu i drugu industriju, a ne potrošače. No, zato znanstvenici trebaju govoriti i osvijestiti konzumente da čitaju deklaracije, te upozoravati koji aditivi i sastojci mogu, sukladno znanstvenim istraživanjima, ugroziti zdravlje

Ledeni vjetar je kolač koji obožavaju djeca, a i stariji jer kažu da je lagan, a u usporedbi s drugim teškim slasticama neki ga stavljaju i na listu zdrave hrane. Sastoji se od jaja, šećera, malo jabučnoga octa, brašna, mlijeka, vanilije, masla, slatkog vrhnja i raznog voća.

Barem bi tako sastav trebao izgledati. Često se prodaje i u našim slastičarnicama, potrošači vjerojatno misle da konzumiraju prirodni kolač iz kućne radinosti s gore navedenim sastojcima. Ali fotografija naše čitateljice s deklaracijom tog kolača iz jedne dalmatinske slastičarnice pokazuje njegov ‘ponešto’ drukčiji sastav, piše Slobodna Dalmacija.

Pa tako u svoje tijelo unosite i ovo: E471, E472, E322, E401 i E404, E101, E160a, aroma, brašno, masnoća, pa onda opet malo aditiva: E420ii, E436, E435 i E340. I onda na red dolazi bjelance, cijelo jaje, više vrsta voća… Dakle, posluže vam kolač s 11 e-brojeva.

Kako provjeriti svaki pojedinačni “E” i njegovu eventualnu štetnost?

Grupa hrvatskih stručnjaka iz podučja medicinske biokemije, medicine, kemije, farmacije osnovali su Savjetovalište o E-brojevima. Također, na webu (e-brojevi.udd.hr) stavili su svoja saznanja o aditivima koji se koriste u prehrani.

Ovisno o utjecaju na ljudsko zdravlje, E-brojevi su označeni različitim bojama: aditive označene crvenom bojom svakako bi trebalo izbjegavati, one označene žutom bojom ne bi trebalo često konzumirati, dok aditivi označeni zelenom bojom ne ugrožavaju ljudsko zdravlje.

I sada se vratimo na naš kolač. Dio E-brojeva iz “ledenog vjetra” se nalazi u kategoriji zelenih, dakle bezopasni su, međutim tri E-broja su u katergoriji žutih, između kojih je i 436 polioksietilen (20)-sorbitan-tristearat (polisorbat 65), a za koji se kaže da u organizmu može povećati resorpciju štetnih tvari topljivih u mastima. Iako se smatra bezopasnim, često konzumiranje, kažu naši stručnjaci, nije preporučljivo.

Također, u ‘našem’ kolaču se nalazi i jedan crveni ‘E’ za koji stručnjaci kažu da ga treba svakako izbjegavati i to E340. Za njega, među ostalim, piše ovo: “Kalijevi fosfati. Prevelik unos fosfata može omesti resorpciju drugih minerala. Često konzumiranje nije preporučljivo. Izbjegavati!”, stoji u upozorenju oko tog aditiva iz “ledenog vjetra”.

Važno je istaknuti da dalmatinski slastičari, kao i prehrambena industrija ne krše zakon ili neki drugi propis koristeći navedene aditive u hrani. Na potrošaču je da čita deklaracije. No, strani i naši stručnjaci svejedno upozoravaju da ima dobrih i loših aditiva.

Država štiti prehrambenu i drugu industriju, a ne potrošače. No, zato znanstvenici trebaju govoriti i osvijestiti konzumente da čitaju deklaracije, te upozoravati koji aditivi i sastojci mogu, sukladno znanstvenim istraživanjima, ugroziti zdravlje. Kolač iz vaše priče ne bih nikada jela niti bih ga dala svojim ukućanima, ima toliko zdravih i prirodnih slastica koje mogu napraviti sebi i svojim bližnjima – kaže nam Anita Šupe, nutricionistica iz Šibenika.

Navedimo i da nisu svi aditivi štetni, naprotiv. Primjerice, kurkumin, roboflavin, klorofil, karoteni, likopen, octena kiselina, brašno sjemenki rogača, pčelinji vosak i deseci drugih svakodnevno konzumirajmo u hrani bez straha.

Biolog i imunolog dr. sc. Srećko Sladoljev izbjegava hranu s pojedinim aditivima, ali kaže i da nešto buni i otežava razlikovanje aditiva.

Trebalo bi zakonski jasno odijeliti koji su E-brojevi bezazleni, a koji predstavljaju rizik ako se učestalo konzumiraju. Potrošaču se teško snaći, neće on hodati okolo s papirom i uspoređivati E-brojeve – kaže Sladoljev.

Nakon što smo to razjasnili vratimo se “našem” kolaču koji nas je ponukao da obiđemo i naše trgovine i provjerimo koji se sve štetni aditivi kriju u proizvodima koje najviše konzumiramo. Pogledali smo etikete stotinjak proizvoda, a upitali smo i trgovce što se najviše prodaje.

“Amerikanizacija” kuhinje

Salame, tj. trajne i polutrajne kobasice, hrenovke, gotove pizze, toast sirevi, suhomesnati proizvodi – sve su to artikli koji se najčešće nalaze na našim stolovima. U posljednje vrijeme “amerikanizacija” kuhinje se najviše vidi po tome što kupujemo gotove pizze, ubacimo je u mikrovalnu i večera za cijelu obitelj je spremna.

Pizza koju smo mi imali u rukama sadrži konzervans natrijev nitrit koji je, prema Savjetovalištu za E-brojeve, označen crvenom bojom, dakle trebalo bi takve namirnice zaobilaziti u širokom luku. Sadrži i difosfate, a za njih se ovo kaže: “U velikim koncentracijama mogu ometati resorpciju kalcija, magnezija i željeza u organizmu, pa unos velikih količina (više od 1,5 do 2,5 g na dan) može dovesti do smanjenja koštane mase, osteoporoze i do taloženja kalcija u organizmu. Često konzumiranje nije preporučljivo”.

Pizza je ‘začinjena’ i aromom dima. Tu je i popularna kocka za juhu koja sadrži glutaminska kiselina, a o njoj se kaže: “Prirodni pojačivač okusa i zamjena za sol (vidi E621 – E625). Moguće je da uzrokuje alergijske i pseudoalergijske reakcije. Smije se dodavati mnogim namirnicama jer se zasad smatra bezopasnom. Mogući utjecaj glutaminske kiseline i/ili njezinih soli u obliku prehrambenih aditiva na nastanak određenih bolesti još nije istražen do kraja, a znanstvena je javnost podijeljena u mišljenju oko sigurnosti uporabe ovih aditiva. Izbjegavati!”.

Osim toga na deklaraciji kocke piše “sadrže i dinatrijev inozinat, dinatrijev guanilat”. Zamislite, takva kocka za juhu od povrća sadrži samo 0,8 posto mrkve, 0,7 posto celera i 0,5 posto poriluka! Dakle, 98 posto sastojaka čine kojekakve arome, konzervansi, pojačivači okusa, stabilizitarori, zgušnjivači…

Školarci često za marendu jedu tople sendviče. U jednom splitskom fast foodu su nam rekli da u njega stavljaju toast šunku visoke kvalitete.

Provjerom smo utvrdili da ta šunka “visoke kvalitete” sadrži samo 50 posto svinjskog mesa, ostalo je voda, škrob, biljna vlakna, maltodekstrin i naravno aditivi: E407, aroma mesa, E450, E451, E316, E621, E250.

Pa tako naši stručnjaci za prvog s liste aditiva iz šunke, među ostalim, kažu: “Istraživanja na eksperimentalnim životinjama pokazala su da razgradni produkti karagenana, koji nastaju pod utjecajem visoke temperature i kiselina, izazivaju ulceracije gastrointestinalnoga trakta te da mogu dovesti do kancerogenih promjena ili uzrokovati nastajanje Chronove bolesti.”

Za drugi aditiv je navedeno da ga treba izbjegavati jer može dovesti do “smanjenja koštane mase, osteoporoze i do taloženja kalcija u organizmu”.

U ruke smo uzeli i jednu od najpopularnijih salama, a koja opet sadrži natrijev glutamat. Pojedini naši stručnjaci preporučuju ga izbjegavati. Tu je i “E250 natrijev nitrit”, za koji naši stručnjaci kažu da je to: “sredstvo za konzerviranje – često konzumiranje nije preporučljivo; izbjegavati!”.

U tom trajnom proizvodu se nalazi i kalijev nitrit, a za koji znanstvenici kažu: “U kiseloj sredini (npr. u želucu) ili pri temperaturama višima od 130 °C (npr. pri prženju hrane) nitriti se pregrađuju u nitrozilov kation koji ima sposobnost nitrozacije sekundarnih i tercijarnih amina, pri čemu nastaju kancerogeni nitrozamini.

Vitamin C (E300), kao i ostali antioksidansi, sprječavaju nastajanje kancerogenih nitrozamina. Svi su nitriti problematični aditivi. U organizmu ometaju transport kisika u krvi jer prevode hemoglobin u inaktivni oblik – methemoglobin. Izbjegavati!”, pišu, između ostaloga, naši stručnjaci, piše Slobodna Dalmacija.
 

 
(slobodnadalmacija.hr,youtube.com/uredio:nsp)