Ako se želite baviti kreativnim poslom i želite naučiti puno stvari, morate zaboraviti na stres

Svakog dana ljudi susreću stvari koje ih dovode u stres, bilo da se radi o školi, poslu ili čak drugim ljudima.

Budući da toliko često doživljavaju stres, mnogi su ga ljudi prihvatili to kao stalni dio svog života i prestali su ga doživljavati. Međutim, to se ne bi trebalo funkcionirati jer stalan stres može biti vrlo štetan za mozak.

Stres se klasificira u dvije glavne vrste: akutni ili kronični.

Akutni stres, koji je također poznat kao odgovor u obliku “borbe ili bijega”, općenito je bezopasan i čak može biti koristan.

Prilikom akutnog stresa se izlučuju hormoni stresa adrenalin i norepinefrin koji su posebno korisni u hitnim slučajevima. Jednom kada više nema potrebe za tim hormonima, tijelo ih se odmah oslobađa.

S druge strane, kronični stres proizvodi kortizol. Ovaj hormon, za razliku od adrenalina i norepinefrina, još dugo ostaje u tijelu. Zbog toga, to može biti vrlo štetno za tijelo, osobito na mozak.

Mnogo je načina na koji kronični stres i kortizol utječu na mozak:

#1. Stvaranje slobodnih radikala – Kortizol stimulira povećanje količine proizvedenog glutamata. To je štetno jer glutamat stvara slobodne radikale, molekule s neparnim elektronima koji su visoko reaktivni za druge tvari.

Ove molekule napadaju moždane stanice stvarajući rupe u njihovim staničnim membranama, uzrokujući njihovo raskidanje i umiranje. Promjene u načinu života koje su povezane sa stresom, kao što su gubitak sna, povećanje unosa “junk” hrane, konzumiranja alkohola i pušenje cigareta, također povećavaju slobodne radikale.

#2. Zaboravljivost i promjene raspoloženja – Ljudi koji su pod stresom imaju tendenciju da lako zaboravljaju stvari, jer su signali mozga koji su povezani s pamćenjem oslabljeni. Nasuprot tome, signali povezani sa raspoloženjem ojačani su tako da ljudi također snažno osjećaju emocije.

#3. Strah i tjeskoba – Amigdala je dio mozga koji je odgovoran za izazivanje straha. Pod kroničnim stresom povećava se aktivnost iz ove regije mozga zbog povećanja veličine i broja staničnih veza.

#4. Inhibicija proizvodnje stanica mozga – Stanice mozga ne traju zauvijek. Na kraju, oni će umrijeti, i morat će ih zamijeniti nove. Za ovaj proces obnove je odgovoran je neurotrofni faktor izveden iz mozga (BDNF). Međutim, kortizol sprječava stvaranje BDNF-a, čime se smanjuje broj nastalih novih moždanih stanica. Ako se razine BDNF ne vrate u normalu, to može dovesti do zdravstvenih problema poput depresije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, shizofrenije, demencije i Alzheimerove bolesti.

#5. Depresija – Pod kroničnim stresnim uvjetima, mozak proizvodi manje neurotransmitera serotonina i dopamina, poznate kao “molekula sreće” i “motivacijska molekula”. Smanjena razina ovih neurotransmitera dovodi do različitih tipova depresije. Depresija uzrokovana nedostatkom dopamina dovodi do niske razine motivacije, letargije i smanjenja uživanja u životu. U međuvremenu, depresija na bazi serotonina utječe na opće raspoloženje, uzrokujući anksioznost i razdražljivost.

#6. Povećani rizik od mentalnih bolesti – iako uzrok mentalnih bolesti još uvijek nije dobro poznat, studije su pokazale da su mozgovi ljudi koji se suočavaju s kroničnim stresom fizički razlikuju od mozga onih koji nisu pod stresom. Ta promjena povećava rizik od mentalnih bolesti poput anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja, shizofrenije, bipolarnog poremećaja i ovisnosti.

#7. Smanjene kognitivne sposobnosti – Ljudi koji su često pod stresom teško razmišljaju. To se događa zato što se aktivira “borba” za opstanak, što uzrokuje da instinkti imaju prednost pred racionalnim mislima i razmišljanjima.

#8. Manja veličina mozga – prisutnost kortizola negativno utječe na veličinu mozga, posebno hipokampusa i prefrontalni korteks, kroz sprečavanje regeneracije neurona.

#9. Ranjivost na neurotoksine – Normalno, mozak je ranjiv na toksine, ali uz pomoć krvno-moždane barijere može podalje zadržati štetne tvari. Kada je osoba pod stresom, krvno-moždana barijera postaje propusnija, tako da štetne tvari lakše dolaze do mozga. Zbog toga se povećava rizik od raka mozga, infekcija i multiple skleroze.

#10. Veći rizik od demencije i Alzheimerove bolesti – Mnogi ljudi se boje dijagnoze Alzheimerove bolesti, pogotovo sada kada je ta bolest postala šesti vodeći uzrok smrti. Studije su otkrile da kronični stres, osobito tijekom srednjih godina, povećava mogućnost razvoja Alzheimerove bolesti. Nadalje, kronični stres je također faktor rizika za početak demencije.

#11. Smrt stanica mozga – Kronični stres uzrokuje da se stanice mozga prestanu dijeliti znatno skraćivanjem telomera, koji su zaštitne kape na kraju kromosoma. To posljedično dovodi do stanične smrti.

#12. Upala mozga – Mozak ima svoj imunološki sustav u obliku mikroglija. Za razliku od ostalih imunoloških stanica, mikroglije se ne mogu isključiti nakon što su aktivirane, tako da nastavljaju stvarati upalu dok ne umru. Kronični stres je jedan od uobičajenih pokretača za aktivaciju mikroglija.

Novi-Svjetski-Poredak.com