Kada se nalazite u stresnim situacijama, često se čini da se svijet urotio protiv vas

Možda ćete zaboraviti na važne stvari ili možda nećete moći donositi čak i jednostavne odluke. Ispada da postoji znanstveno objašnjenje za ono što vam se događa.

Istraživanja su pokazala da kronični stres može fizički smanjiti vaš mozak.

Stres izaziva oslobađanje kortizola u tijelu, također poznatog kao hormon stresa. Kortizol u tijelu nije loša stvar. Ovaj hormon može pomoći smanjiti krvni tlak, razinu šećera i upalu. Štoviše, kratki stresni događaji mogu potaknuti stvaranje novih živčanih stanica, što posljedično poboljšava mentalne sposobnosti.

Međutim, previše stresa nema te iste učinke. Umjesto toga, produljeni stres dovodi do povišenih razina kortizola koje mogu utjecati na vaš mozak, posebno na sivu tvar.

Moždano tkivo može se podijeliti na sivu tvar koja se sastoji od moždanih stanica i bijelu tvar, koja sadrži vlakna koja se protežu od stanica. Količina sive tvari koja se nalazi u određenim dijelovima mozga izravno je povezana s različitim kognitivnim sposobnostima i vještinama.

Oni ljudi koji su stalno pod stresom imaju imaju manje sive tvari u hipokampusu i prefrontalnom korteksu.

Hipokampus je dio mozga koji je uključen u učenje i pamćenje. U međuvremenu, prefrontalni korteks sudjeluje u komunikaciji između različitih područja mozga, što je važno za reguliranje misli, emocija i radnji.

Postoji dokaz da se volumen sive tvari smanjuje zbog kroničnog stresa. U nedavnoj studiji časopisa Neurology istraživači su ispitali razinu kortizola, pamćenje, vještine razmišljanja i volumen mozga kod 2231 zdravih sredovječnih sudionika istraživanja.

Rezultati su pokazali da su sudionici, osobito žene, s visokom razinom kortizola loše funkcionirali u testovima memorije i kognitivnim testovima. Također je ustanovljeno da im se smanjio volumen mozga.

“Nešto niži volumeni mozga i smanjeno pamćenje u opsegu kojeg smo vidjeli u ovoj studiji povezani su s većim rizikom od demencije 10 do 20 godina kasnije” – rekao je dr. Sudha Seshadri, direktor Instituta za Alzheimerovu bolest i neurodegenerativne bolesti na Sveučilištu Glenn Biggs.

Sličan fenomen “skupljanja” mozga uočila je dr. Monica Starkman sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Michiganu kod bolesnika s Cushingovom bolešću. Ovo rijetko stanje karakterizira prekomjerna razina kortizola u tijelu.

Prema dr. Starkmanu, hipokampus pacijenata koji pate od ove bolesti bio je manji u usporedbi s onim u zdravih normalnih subjekata. Srećom, ova studija je također pokazala da se, kada se razina kortizola smanjila nakon liječenja, volumen njihovog hipokampusa povećao zajedno s rezultatima učenja.

Sveukupno, ove studije upućuju na to da kronični stres može imati negativne učinke na volumen sive tvari. To može dovesti do problema s različitim funkcijama mozga.

Ostali učinci stresa na tijelo

Osobe koje su pod velikim stresom često imaju sljedeće zdravstvene probleme:

Problemi s kožom – Stres može pogoršati stanja kože poput akni, psorijaze, rosacee i ekcema. Nadalje, kronični stres može produljiti proces zacjeljivanja rana.

Povećani rizik od infekcija – Previše stresa može negativno utjecati na imunološki sustav i učiniti ljude osjetljivijim na prehladu i druge infekcije.

Depresija – smanjenje mozga zbog stresa također dovodi do depresije. Osim toga, kronični stres može dovesti do prekomjernih upala i povećanih faktora rizika od depresije.

Slaba probava – Stres može uzrokovati simptome kao što su žgaravica, probavne smetnje, mučnina, povraćanje, proljev i konstipacija.

Novi-Svjetski-Poredak.com