Pažnja, studenti koji se muče između polugodišta i kraja godine: pretjerivanje u gaziranim pićima i slatkišima za samo šest tjedana vas može napraviti glupima.

Nova istraživanja UCLA-e je prvo pokazala kako prehrana bogata fruktozom stalno usporava mozak, ometa pamćenje i učenje – i kako se omega-3 masne kiselina mogu suprotstaviti tom poremećaju. Recenzirani časopis za fiziologiju objavio je te rezultate u svojem 15.svibnjskom izdanju.

“Naši rezultati pokazuju da ono što jedete utječe na to kako mislite”, rekao je Fernando Gomez-Pinilla, profesor neurokirurgije na Medicinskom fakultetu David Geffen na UCLA i profesor biologije i integrativne fiziologije na UCLA Univerzitetu Pisma.

“Prakticirajući visoko-šećernu prehranu duže vrijeme, ona mijenja se vaš mozak, a s time i sposobnost učenja i pamćenja podataka. No, dodatkom omega-3 masnih kiselina na svoj obroka može pomoći smanjiti štetu.”

Dok su ranija istraživanja je otkrila kako fruktoza šteti tijelu kroz svoju ulogu u dijabetesu, pretilosti i masnoj jetri, ova studija je prva otkrila kako šećer utječe na mozak.

UCLA tim se koncentrirao na visoko-fruktozni jeftiniji kukuruzni sirup, šest puta slađi od šećera šećerne trske, koji se obično dodaje prerađenoj hrani, uključujući i bezalkoholna pića, začinima, umacima od jabuka i dječjoj hrani. Prosječni Amerikanac troši više od 40 kilograma visoko-fruktoznog kukuruznog sirupa godišnje, prema Ministarstvu poljoprivrede SAD-a.

“Mi ne govorimo o prirodnoj fruktozi u voću, koji također sadrže važne antioksidanse”, objasnio je Gomez-Pinilla, koji je i član UCLA-a instituta za istraživanje mozga i ozljede mozga Istraživačkog Centra. “Mi smo zabrinuti zbog visoko fruktoznog kukuruznog sirupa koji se dodaje u proizvodnji prehrambenih proizvoda kao zaslađivač i konzervans.”

Gomez-Pinilla i koautor studije Rahul Agrawal, UCLA postdoktorski suradnik iz Indije, su proučavali dvije skupine štakora koji su svaki konzumirali fruktoznu otopinu kao zamjenu za pitku vodu u razdoblju od šest tjedana. Druga skupina je također primila omega-3 masnih kiselina u obliku lanenog ulja i DHA kiselinu, koji štiti sinapse od oštećenja – kemijske veze između moždanih stanica koje omogućuju pamćenje i učenje.

“DHA je neophodna za sinaptičke funkcije – sposobnost moždanih stanica da prenosi signale”, rekao je Gomez-Pinilla. “To je mehanizam koji čini učenje i memoriranje mogućima. Naše tijelo ne može proizvesti dovoljno DHA, tako da ona mora biti dopunjena kroz našu prehranu.”

Životinje su hranjene standardniom hranom i trenirali se kroz labirint dva puta dnevno tijekom pet dana prije početka eksperimentalne dijete. UCLA tim je testirao koliko su štakori bili u mogućnosti da navigiraju kroz labirint, koji sadrži brojne rupe, ali sa samo jednim izlazom. Znanstvenici su smještali vizualne orijentire u labirintu kako bi štakori naučili i zapamtili put.

Šest tjedana kasnije, istraživači su testirali sposobnost štakora da se podsjeti na put i pobjegne iz labirinta. Ono što su vidjeli ih je iznenadilo.

“Druga skupina štakora je upravljala kroz labirint mnogo brže od štakora koji nisu primili omega-3 masnih kiselina”, rekao je Gomez-Pinilla. “DHA-lišene životinje su bile sporije, a njihov mozak pokazuje pad u sinaptičkim aktivnostima. Njihove moždane stanice su imale problem u međusobnoj komunikaciji, onemogućavajući sposobnost štakora da misli jasno i da se podsjeti koji je naučio šest tjedana ranije.”

DHA-lišeni štakori su također razvili znakove otpornosti na inzulin, hormon koji kontrolira razinu šećera u krvi i regulira sinaptičke funkcije u mozgu. Bliži pogled na moždanog tkivo štakora sugeriralo je da je inzulin izgubio puno od svoje moći koja utječe na stanice mozga.

“Budući da inzulin može probiti krvno-moždanu barijeru, hormon može signalizirati neurone da deaktiviraju reakcije koje ometaju učenje i uzrokuju gubitak pamćenja”, rekao je Gomez-Pinilla.

On sumnja da je fruktoza krivac iza DHA-nedostatka u disfunkciji mozga štakora. Konzumiranje previše fruktoze može blokirati sposobnost inzulina da regulira kako stanice koriste i pohranjuju šećer za energiju potrebnu za obradu misli i emocije.

“Inzulin je važan u tijelu, za kontrolu šećera u krvi, ali može igrati drugačiju ulogu u mozgu, gdje se čini da inzulin ometa pamćenje i učenje”, rekao je on. “Naša studija pokazuje da visoko fruktozna prehrana šteti mozgu kao i tijelu. To je nešto novo!”

Gomez-Pinilla, rođen u Čileu i entuzijast vježbanja koji radi onoga što on propovijeda, savjetuje ljude kako bi unos fruktoze i šećera sveli na minimum i zamijenili slatke deserte svježim voćem. Povremeni red tamne čokolade koja nije obrađena s mnogo dodatnog zaslađivača je preporučljiva, rekao je on.

Treba jesti namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, kao što su losos, orasi i sjemenke lana, ili dnevno uzeti DHA kapsulu. Gomez-Pinilla preporučuje jedan gram dnevno DHA.

“Naši rezultati sugeriraju da redovito konzumiranje DHA štiti mozak od fruktoznih štetnih utjecaja”, kazao je Gomez-Pinilla. “To je kao da štedite novac u banci. Želite li izgraditi rezerve za vaš mozak kada u budućnosti zahtijeva dodatno gorivo protiv neke bolesti.”
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(preveo:mr.Alfred Bošković/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9030"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]