Deseci tisuća prosvjednika krenulo je na ulice Glasgowa tijekom vikenda, pozivajući na kraj vladavine kraljice Elizabeta u Škotskoj

Više od 80.000 prosvjednika sudjelovalo je u godišnjem događaju pod nazivom “All Under One Banner” koji ima za cilj postizanje škotske neovisnosti.

“All Under One Banner” se opisuje kao “organizacija za neovisnost čiji je glavni cilj marširati u redovitim intervalima dok se Škotska ne oslobodi” i kaže da je otvorena za sve one koji žele živjeti u nezavisnoj državi.

Koordinator Neil Mackay izjavio je kako je uvjeren da će se drugi referendum uskoro dogoditi.

“Očekujemo do 40.000 ljudi danas na ulicama Glasgowa, a nakon toga imamo politički skup u Glasgow Greenu” – rekao je vođa prosvjeda.

“Svrha je povećati pokret, potaknuti i ukrcati što više ljudi “na brod”, i dati dobar prikaz pokreta što je više moguće”.

“Što se nas tiče, bit će još jedan referendum o neovisnosti, i to će biti prije 2021. kada se Brexit napokon dogodi. Spremni smo, i to ćemo svake godine svake godine provoditi diljem Škotske.”

Gospodin Mackay je rekao da su ljudi putovali iz čitave Škotske da bi došli na marš za neovisnost.

Dodao je: “Ljudi također dolaze iz Engleske, imamo snažne engleske Škote za neovisnost na maršu koji je danas neočekivano velik”.

“Izaslanstvo je došlo i iz Njemačke, a došli su i građani diljem svijeta koji su mjesecima unaprijed rezervirali letove i hotele”.

Događaj je također sadržavao glazbu i govore, sa vođama marša koji su pozivali građane da donesu svoje “zastave, transparente, cijevi (škotske gajde) i bubnjeve”.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Finska bi mogla da postati prva zemlja koja će službeno priznati Kataloniju kao republiku, piše londonski “Daily Express”

Taj potez bi ovu skandinavsku zemlju mogao direktno suprotstaviti Europskoj uniji.

Poslanik iz Laponije, Miko Karna, najavio je, naime, da će finskom parlamentu podnijeti predlog da prizna novonastalu državu, prenosi list.

Kako se podseća, Karna, koji je iz redova vladajuće stranke centra koju predvodi premijer Juha Sipila, čestitao je Kataloniji nakon što je regionalni parlament u petak izglasao odcjepljenje od Španjolske.

Ako bi Finska službeno priznala Kataloniju kao novu državu to bi bio samo još jedan udarac za EU koja je snažno podržala jedinstvenu Španjolsku, navodi list.

“Ako bi Finska priznala Kataloniju, time bi se narugala Europskoj uniji i njenom odbijanju da prizna novi status te države”.

Istovremeno, ukazuje londonski dnevnik, predsjednik Europske komisije i član kontraverzne Bilderberg grupe Jean-Claude Juncker upozorio je da se pojavljuju “pukotine” u okviru EU zbog potresa u Kataloniji koje dovode do rascjepa u Uniji.

Škotska vlada je također uputila poruku podrške, navodeći da Katalonija “mora imati” pravo da odredi vlastitu budućnost.

Škotska vlada je saopćila da “poštuje i razumije” stav katalonske vlade, a centralnu vladu u Španijolskoj kritizirala je zbog “odbijanja dijaloga”.

“Daily Express” piše da bi i Argentina mogla formalno priznati Republiku Kataloniju.

Ljevičarski poslanik argentinskih socijalista Juan Carlos Giordano, koji zastupa provinciju Buenos Aires, rekao je, naime, da će u parlamentu podnijeti prijedlog da ta južnoamerička zemlja prizna Kataloniju.
 
(B92)

Španjolska vlada najavila je u subotu uvođenje izravne uprave nad Katalonijom te objavila kako će idući tjedan, nakon što odluku potvrdi Senat, oduzeti ovlasti sadašnjim katalonskim vođama te što prije raspisati nove izbore u “neposlušnoj” pokrajini

“Nije bilo druge”, izjavio je španjolski premijer Mariano Rajoy, “neposluh i vladavinu prava morali smo vratiti aktivacijom članka 155. španjolskog ustava”.

Riječ je o članku španjolskog ustava iz 1978. godine kojom se otvara mogućnost da se autonomskoj regiji Kataloniji suspendira autonomija i za kojim do ovog trenutka nijedna španjolska vlada nije posegnula.

Katalonska vlada i njezin vođa Carles Puigdemont još su u četvrtak zaprijetili da će proglasiti neovisnost Katalonije ukoliko se vlada odluči na taj potez i u subotu se čekala Puigdemontova reakcija na strogo pozicioniranje vlade.

Katalonski separatisti probili su prije toga dva roka koja im je dala središnja vlada u Madridu da odgovore na pitanje jesu li nakon referenduma 1. listopada proglasili ili ne neovisnost Katalonije. Puigdemont je čitavo to vrijeme pozivao na dijalog odbijajući odgovoriti na pitanje.

Carles Puigdemont nastavio je i u subotu u dosadašnjem tonu osuđujući napada Madrida na katalonsku demokraciju te je pozvao katalonski parlament na raspravu o mjerama koje je nazvao “najgorim napadima na Kataloniju još od diktature Francesca Franca”. “Katalonija ne može prihvatiti ovaj plan vlade. Odgovor građana bit će snažan i odvesti nas korak unazad”, poručio je Puigdemont.
 

 
Protiv odluke vlade u Madridu (ove, ali i one da zatvori dva istaknuta katalonska separatista) prosvjedovali su jučer brojni Katalonci, prema procjenama lokalne policije njih najmanje 450.000 već je popodne bilo na ulicama Barcelone. Još dok se čekalo obraćanje Puigdemonta, odluku Madrida osudili su njegovi najbliži suradnici.

Predsjednica katalonskog parlamenta Carme Forcadell nazvala je potez vlade “de facto državnim udarom”. “To je autoritarni puč unutar zemlje članice EU”, izjavila je ona. Katalonski potpredsjednik Oriol Junqueras jednako je žučno reagirao. “Rajoy nije samo suspendirao autonomiju. Suspendirao je i demokraciju”, poručio je Junqueras dok je gradonačelnica Barcelone Ada Colau izjavila kako je to “ozbiljan napad na prava i slobode svih, ne samo građana Katalonije”.

Oglasio se i predsjednik nogometnog kluba Barcelona, Josep Maria Bartomeu, koji je poručio da klub “daje punu podršku katalonskim demokratski izabranim institucijama”.

Eduard Rivas Mateo, glasnogovornik opozicijske Socijalističke stranke, koja načelno podržava stav španjolske vlade, izjavio je da njegova stranka ipak “nepodržava grubu primjenu članka 155″. No, Inés Arrimadas, koja vodi centrističku stranku Ciudadanos, i protivi se odcjepljenju, izjavila je da će “novi izbori vratiti demokraciju u regiju”.

Naime, novi izbori ključan su dio plana španjolske vlade za riješavanje krize s Katalonijom. “Ne možemo u demokratskoj zemlji dopustiti da se ignorira zakon”, objasnio je Rajoy te dodao kako će se u roku od šest mjeseci raspisati izbori u Kataloniji, a “on se nada da će to biti što prije”.

Katalonski vođa Carles Puigdemont izgubit će u međuvremenu sve svoje ovlasti, a njegovu funkciju preuzet će relevantna ministarstva. “Nećemo oduzeti Kataloniji autonomiju već ćemo razriješiti dužnosti osobe koje ne poštuju zakon”, objasnio je Rajoy. Očekuje se da će pod izravnu vlasti Madrida doći ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno da će iz Madrida doći novi šef policije.

Najavljuje se da će se španjolska vlada uplesti i u javne medije koji su većinom bili glavni promotori katalonske neovisnosti. U Senatu Rajoyeva Pučka stranka ima većinu, a već je osigurala potporu glavne opozicijske stranke socijalista pa se očekuje da će svi zaključci vlade biti potvrđeni. No, stvari sigurno neće ići glatko.

Kada Senat potvrdi vladinu odluku, Puigdemont će prestati biti katalonski predsjednik, ali prije toga ima tjedan dana da povuče svoj potez. Vođa katalonskih separatista Puigdemont ranije je zaprijetio glasanjem o neovisnosti pokrene li se članak 155. Istraživanje mišljenja Katalonaca pokazuje da se 68 posto slaže s izlaskom na nove izbore.

U tom slučaju Puigdemontu je pozicija vrlo potresena zbog načina na koji je, barem zasad, iznio cijelu krizu s katalonske strane. Referendum s kojim je počela duboka politička kriza u Španjolskoj, 1. listopada privukao je 43 posto katalonskih građana od koji je 90 posto glasalo za nezavisnost.

No, vlada u Madridu unaprijed je glasanje proglasila ilegalnim jer se protivi Ustavu. Simpatije svjetske javnosti nakratko su se bile nagnule na stranu katalonskih separatista jer je španjolska vlada poslala tisuće policajaca na ulice Barcelone i drugih katalonskih gradova i na sve načine pokušala onemogućiti glasanje na referendumu. Više stotina osoba je ozlijeđeno u sukobu s policijom koja je protiv građana koji su željeli mirno glasati upotrijebila gumene metke i palice.

Pitanje je kako će se prema izborima u režiji Madrida postaviti katalonske stranke. Krajnja lijeva stranka CUP najavila je da će takve izbore bojkotirati. Isto bi mogli napraviti i stranke koje se zalažu za neovisnost.

Od španjolskih nacionalnih stranaka jedino je vođa ljevičarskog Podemosa Pablo Iglesias kritizirao Rajoyja riječima da njegov potez ne otkriva autoritet već nesposobnost vlade da ponudi rješenje. “Ovim se Katalonija odguruje od Španjolske”, izjavio je Pablo Iglesias.

El Pais: Šef katalonske vlade Puigdemont mogao bi i u zatvor

Rajoy jučer nije pozvao na raspuštanje katalonskog paralamenta, ali je naveo da predsjednik parlamenta u Barceloni neće moći poduzeti nijednu mjeru koja bi se mogla prosuditi kao protivna španjolskom ustavu u razdoblju od 30 dana.

Među ostalim, parlament neće moći predložiti novog čelnika na mjesto Puigdemonta ako to prosudi dobrim za šanse separatističkih stranaka na izvanrednim izborima.

Ako bi katalonski lider Carles Puigdemont odlučio proglasiti neovisnost regije od Španjolske, mogao bi biti uhićen zbog poticanja pobune, a za to je moguća zatvorska kazna od čak 30 godina. U Kataloniji su se očekivale velike demonstracije zbog poteza Madrida.
 

#BREAKING ???? 450,000 attended today's march #Barcelona 2 protest against imprisonment of two pro-independence leaders & Spanish intervention pic.twitter.com/KS8LGyMxCK

— Peronella (@peronelladarago) 21. listopada 2017.

 
(jutarnji.hr)

Oko 200 tisuća Katalonaca preplavilo je u utorak regionalni glavni grad Barcelonu zahtijevajući oslobađanje dvojice nezavisnih aktivista uhićenih dan ranije pod optužbom za poticanje na pobunu

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici dviju vodećih skupina za odvajanje Katalonije – Assemblea Nacional Catalana (ANC) i Omnium Cultural, zadržani su u pritvoru bez mogućnosti plaćanja jamčevine, pod istragom za poticanje na pobunu organiziranjem prosvjeda 20. i 21. rujna zbog akcije španjolske policije usmjerene protiv katalonskih separatista.

Zagovornici katalonskog samoodređenja izašli su na ulice zahtijevajući njihovo oslobađanje. Nosili su svijeće i transparente s natpisima “Sloboda političkim zatvorenicima” i “Europo, pomozi nam”, te uzvikivali slogane poput “Niste sami” i “Van španjolskoj pravdi”.

Glasnogovornik katalonske separatističke vlade u utorak je izjavio kako uhićenja pokazuju španjolske institucije u gorem svjetlu nego za vrijeme diktatorskog Frankova režima.

“Ono što frankistički Sud javnog ćudoređa nije nikada učinio uspijeva njegovom sudskom nasljedniku 21. stoljeća”, kazao je glasnogovornik i ministar u katalonskoj vladi Jordi Turull nakon sastanka kabineta regionalne vlade u Barceloni.

Točno u podne na tisuće je ljudi u Barceloni prestalo s radom i izašlo na ulice zahtijevajući oslobađanje pritvorenika.

Uoči večernjih prosvjeda, Turull je najavio sudjelovanje regionalnih ministara ali ne i katalonskog čelnika Carlesa Puigdemonta, te pozvao sudionike na miran protest.

Dužnosnici španjolske vlade ustraju u tome da su uvjeti pritvora zakoniti i odobreni od strane nezavisnog suca, bez političkih pritisaka. “Tu ne možemo govoriti o političkim zatvorenicima, već o političarima koji su zatvorenici”, rekao je u Madridu ministar pravosuđa Rafael Catala.

Zadržavanje Sancheza i Cuixarta u pritvoru moglo bi, međutim, dovesti do eskalacije sukoba koji je dosad bio uglavnom miran, ali koji već poprima obrise najozbiljnije političke krize u Španjolskoj od neuspjelog državnog udara 1981.

Premijer Mariano Rajoy dao je Puigdemontu rok do četvrtka da opozove proglašenje nezavisnosti ili se suoči s aktivacijom članka 155. španjolskog ustava koji bi Madridu omogućio stavljanje pod kontrolu katalonske vlade i raspuštanje tamošnjeg parlamenta, te upotrebu sile u provođenju zakona.
 

 
(jutarnji.hr)

Juncker je gorljivi sljedbenik Bilderberg grupe koja ga je postavila kao predsjednika Europske komisije

On je kazao da je “vrlo zabrinut” zbog separatističkih tendencija u Europi i ohrabrio je španjolskog premijera Mariana Rajoya da se pobrine za to da situacija bude stavljena pod kontrolu.

Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker izjavio je danas da ne želi da Katalonija postane neovisna jer bi to ohrabrilo druge regije da naprave isto, nakon čega bi upravljanje Europskom unijom postalo previše složeno.

“Ako dopustimo Kataloniji, a to nije naša stvar, da se odvoji, drugi će učiniti isto. Ja to ne želim”, rekao je Juncker u svom govoru na sveučilištu u Luxembourgu.

On je kazao da je “vrlo zabrinut” zbog separatističkih tendencija u Europi i ohrabrio je španjolskog premijera Mariana Rajoya da se pobrine za to da situacija bude stavljena pod kontrolu.

Komentirajući katalonske pozive na posredovanje EU, rekao je da Komisija ne može posredovati ako to od nje zatraži samo jedna strana. EU je priopćio da ima povjerenje u Rajoya da će riješiti to unutarnje pitanje.
 
(vecernji.hr)

Reagirala je i katalonska opozicija, čija liderica Inés Arrimadas kaže da Puigdemontov čin predstavlja udar na demokraciju, parlament, Španjolsku i Europsku uniju

Dok je Carles Puigdemont u utorak držao govor u parlamentu koji su tisuće stanovnika Barcelone pratile na golemom zaslonu na središnjem gradskom trgu, jedni su plakali od ganuća, drugi su bili zbunjeni, a treći su ga slušali s prijezirom

Kada je katalonski predsjednik govorio o “neovisnosti” svoje pokrajine, Merce Hernandez (36) je bila ganuta do suza. “Kakvo uzbuđenje, ovo je povijesni dan. Sretna sam”, rekla je.

Puigdemontov govor “čini mi se savršen, to sam i očekivao”, rekao je Albert Llorens, 69-godišnji umirovljenik.

No, pristaše neovisnosti nisu bili sasvim zadovoljni, budući da je Puigdemont u govoru poručio da “odgađa proglašenje neovisnosti kako bi ovih dana mogao početi dijalog” sa središnjom vladom u Madridu.

“U biti smo zadovoljni, ali smo očekivali više”, dodao je Pere Valldeneu (66) koji je došao čuti predsjednikov govor. “Ništa se neće dogoditi jer Madrid to neće dopustiti”, požalio se.

Sheila Ulldemolins (28) je sažela mišljenje velikog broja ljudi koji su bili na trgu. “Bio je to neodređen govor”, rekla je.

Na fotografijama s mjesta događaja vidljiva je velika promjena raspoloženja: uoči Puigdemontova govora vladala je euforija, a kada je on prvo odgođen, mogla se vidjeti napetost da bi se dobrim dijelom nakon završetka obraćanja atmosfera pretvorila u žalost. Neki su i zaplakali.

Nakon Puigdemontova izlaganja koji je trajao gotovo sat vremena, Trg luka pobjede počeo se polako prazniti.

Nakon 1. listopada i zabranjenog “referenduma” o samoodređenju Katalonije, na kojemu se više od 90 posto glasača izjasnilo za odcjepljenje, po podacima katalonskih vlasti sklonih neovisnosti, Puigdemont se našao pod golemim pritiskom: s jedne strane pristaša trenutačnog razlaza s Madridom, s druge, španjolske konzervativne vlade koja čitav proces smatra protuzakonitim te Katalonaca koji žele ostati u sastavu Španjolske.

Krize se pribojavaju i gospodarski krugovi. Neke tvrtke su već premjestile sjedište izvan Katalonije.

Nikakav dijalog zasad nije na pomolu i Španjolska je u najgoroj krizi od ponovne uspostave demokracije 1977.

I sami Katalonci su podijeljeni o tom pitanju. Većina ih se čak izjasnila protiv neovisnosti u anketi provedenoj u srpnju.

Oštra reakcija

Reakcija Madrida na rezultat referenduma bila je oštra. Premijer je zaprijetio uspostavom direktne vladavine nad Katalonijom, odnosno aktivacijom nikad prije korištenog Članka 155. španjolskog Ustava, koji središnjoj vladi omogućava da preuzme kontrolu nad autonomnom regijom ako ona “ne ispunjava obveze koje joj nameću Ustav ili drugi zakoni ili se ponaša na način koji ozbiljno šteti općem interesu Španjolske”.

Pritisak će se samo još više pojačavati.

Oglasila se i Europska unija, zabrinuta zbog posljedica koje bi neovisnost Katalonije mogla imati izvan granica Španjolske. Jasno je dala do znanja da bi izlazak Katalonije iz Španjolske značio izbacivanje te regije iz Europske unije.
 
(jutarnji.hr)

Baskija, Škotska, Flandrija, Južni Tirol, Korzika, Bavarska … mnoge regije Zapadne Europe već dugo traže nezavisnost od svojih zemalja podrijetla ili barem ukazuju na tu ideju

Raspad SFR Jugoslavije i Sovjetskog Saveza stvorio je mnoge nove države u istočnom dijelu Europe. Ali na zapadu kontinenta granice su bile kao urezane u kamenu.

Bar na prvi pogled. Bilo je doduše grupa koje su tražile odcjepljenje, neke od njih su bile i militantne, ali sa slabim učinkom. Dešavanja u Kataloniji bi mogla dati novu snagu čitavom nizu pokreta za odcjepljenje u zapadnoj Europi.

Baskija

Težnja za nezavisnošću Katalonaca dobrim dijelom je posljedica financijske pomoći koju Madrid šalje upravo u Baskiju i u pokrajinu Navara sa glavnim gradom Pamplonom.

Baskijski nacionalizam i baskijski jezik takođe su bili potiskivani za vrijeme Frankovog režima. Baskija je ekonomski mnogo slabija od Katalonije, ali su zato tamošnji separatisti mnogo nasilniji.

U borbi za nezavisnost od Madrida organizacija ETA je u poslednjih 50 godina ubila preko 800 ljudi. Doduše, taj separatistički pokret se 2011. javno se odrekao nasilja. Na putu ka nezavisnosti i dalje tapkaju u mjestu. Referendum iz 2014. bio je simboličan i nepriznat.

Škotska

Nigjde na zapadu Europe nije izgledalo tako vjerovatno štampanje novih geografskih karti kao u slučaju Škotske. Unija Škotske i ostatka Velike Britanije traje već dobrih 300 godina. No na referendumu 2014, na koji je pristao i London, pobornici nezavisnosti su tijesno izgubili.

Ipak, izlazak Britanije iz EU naveo je rukovodstvo u Edinburgu da razmotri održavanje novog referenduma, možda već 2018. Naime, Škoti su većinski bili za ostanak u EU. Ankete ipak kažu da bi ishod sljedećeg referenduma o nezavisnosti bio sličan prethodnom.

Flandrija

Na posljednjim parlamentarnim izborima u Belgiji, kao najjača stranka u Flandriji pokazala se Nova flamanska alijansa, koju predvodi Bart de Wever. Taj političar vjeruje da je belgijska država pred raspadom i da bi trebalo graditi samostalnu Flandriju.

Separatizam u Belgiji prilično je neobičan – ako se odcijepi flamanski dio u kojem se govori varijanta nizozemskog, država će izgubiti preko polovine stanovništva, ali i gospodarske snage. Veliki problem bio bi status Bruxellesa u kome su sjedišta Europske unije i NATO-a.

Neki već spominju i pripajanje frankofone Valonije Francuskoj, Luksemburgu, pa čak i Nemačkoj. Ali Belgijanci su do sada uspjevali se držati zajedno.

„Padanija“

Secesija sjevera Italije ima potpuno ekonomske pobude. Naime, tamo se nalaze razvijene regije Lombardija, Pijemont, Venecija, kao i druge bogate i industrijalzirana područja.

Mnogi građani u tom dijelu zemlje vjeruju da Talijani sa juga žive na grbači marljivih sjevernjaka. Takozvana „Lega Nord“ nekada je tražila nezavisnu „Padaniju“, područje koje bi obuhvatio razvijeni sjever današnje Italije. Danas se koplja lome oko zahtjeva da u regiji ostane tri četvrtine zarađenog novca.

Južni Tirol

I ovo područje je zvanično unutar granica Italije, ali samo od kraja Prvog svjetskog rata. Ranije je bilo dio Austrougarske. Nakon smrti Musolinija, Južni Tirol postepeno je dobijao sve veću jezičku i političku ekonomiju.

Stanovnici te regije raspolagali su i dobrim dijelom novca sakupljenim od poreza i činilo se da sve teče glatko. Ali ekonomska kriza ponovo je probudila separatizam.

Italija je, poslije Grčke, druga po zaduženosti u eurozoni i muče je velike gospodarske teškoće. Tirolci su imućni i ne žele se opterećivati problemima zajedničke talijanske države. Sve se glasnije čuje parola: Dalje od Rima.

Korzika

Francuske vlasti dugo su suzbijale autonomaške tendencije na tom otoku, uključujući tu i korištenje lokalnog jezika u školama i javnom životu.

Militantne grupe kao što je FLNC također su godinama pokušavale nasilno se odvojiti od Pariza, izvodeći napade na zvaničnike ili simbole francuske države. Tek ljeta 2014. pokret FLNC je saopćio da se više neće služiti nasiljem. Ali potencijal za sukobe ostaje – kada je francuska vlada 2000. godine predložila prilično neupadljive mjere za povećanje autonomije Korzike, konzervativna opozicija u toj zemlji izašla je na barikade.

Bavarska

Veoma mali broj Bavarca ozbiljno misli da je osnivanje vlastite države pravi potez. A ipak, zvanični naziv ove nemačke pokrajine je „Der Freistaat Bayern“, odnosno „Slobodna država Bavarska“. Ta nemačka federalna jedinica na jugu zemlje vjerovatno bi se mogla snaći i odvojeno od ostatka Njemačke.

Bavarska ima najveću površinu od svih njemačkih saveznih država, u njoj živi 13 miliona ljudi, i ona ima najveći gospodarski obrt u Njemačkoj. Kao i u drugim zemljama, to bogatstvo izaziva trzavice – Bavarci smatraju da previše novca odlazi u zajedničku kasu.

Doduše, ima i oštrijih stavova. Član stranke bavarske Kršćansko-demokratske unije (CSU), novinar Wilfried Scharnagl, u svojoj knjizi „Bavarska može i sama“ 2012. se zalagao za izlazak iz SR Njemačke. Za sada, nema općenarodnog pokreta koji dijeli njegove stavove.
 
(dw.com)

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump čestitao je predsjedniku Kosova Hashimu Thaciju Dan nezavisnosti Kosova

‘Američki predsjednik je u čestitci naveo da se partnerstvo između dvije države oslanja na zajedničke vrijednosti i interese, te da je budućnost suverenog, multietničkog i demokratskog Kosova zasnovana na stabilnom Balkanu, prosperitetnom i u potpunosti integriranom u međunarodnu zajednicu’, stoji u izjavi Predsjedništva Kosova.

‘Sjedinjene Američke Države su zajedno sa svim građanima Kosova proslavile osvajanje istorijske zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Brazilu, kao i debi reprezentacije Kosova na međunarodnim igrama FIFA-e’, također piše u čestitci.

Trump ja dodao da SAD očekuje nastavak suradnje sa Kosovom, s naglasakom na povećanju demokratskog i gospodarskog razvoja, jačanju vladavine prava, rješavanju sporova sa susjedima te borbu protiv terorizma.
 

THANK YOU President @realDonaldTrump for letter of congratulations on our Independence Day. #Kosovo fortunate to have a friend like USA.

— Hashim Thaçi (@HashimThaciRKS) 16. veljače 2017.

(jutarnji.hr)

Parlament Katalonije je podržao zaključke komisije koja je proučavala proces odvajanja regije od Španjolske

Zaključke povjerenstva je podržalo 72 zastupnika koji predstavljaju separatističku partiju “Zajedno za ‘da’” i “Kandidature narodnog jedinstva”.

Protiv povjerenstva je glasovala koalicija “Da, to je moguće” koju podržava stranka Podemos. Centristi iz stranke “Građani”, “Narodne stranke” i socijalisti bili su suzdržani.

Povjerenstvo je odredila rokove dobivanja neovisnosti Katalonije i ukazala na jednostrani mehanizam demokratske procedure, uključujući referendum za novi Ustav.

Španjolska vlada će podnijeti žalbu na odluku parlamenta Katalonije ustavnom sudu Španjolske.

Izlazak Katalonije iz sastava Španjolske podržava 47,7 posto stanovnika regije, dok je protiv 42,4 posto.
 
(sputniknews.com)

Predsjednik Palestine je najavio da planira tužiti britansku vladu za stvaranje Izraela i podvrgavanje palestinskog naroda ilegalnoj okupaciji i brutalnosti

Mahmoud Abbas kaže da će tužiti Veliku Britaniju zbog Balfourske deklaracije iz 1917. godine koja je proglasila Palestinu “Židovskom nacionalnom domovinom”.

Prema pisanju Gulfnews.com palestinski ministar vanjskih poslova Riad Al Maliki je napravio najavu u ime Mahmoudom Abbasa u ponedjeljak na otvaranju summita Arapske lige u mauritanskom glavnom gradu Nouakchott.

Al Maliki je rekao da će tužba biti podnesena u međunarodnom sudu, ali nije ulazio u detalje.

Balfourova deklaracija postavila je viziju budućeg izraelskog režima i izazvala valove židovske imigracije tijekom britanskog mandata u Palestini nakon 2. Svjetskog rata.

Prema dr. Hanna Eissa, koji je dio palestinskog tima koji priprema tužbu, palestinski pokušaj dizanja optužnice protiv britanske vlade bi značilo dostavljanje poruke da britanska vlada preuzme povijesnu odgovornost i slijedi primjer Njemačke koja je prepoznala i odužila se žrtvama nacističkog holokausta.

Izrael je proglasio svoju “neovisnost” 1948. nakon što je mandat istekao i dobio naknadno rat protiv svojih arapskih neprijatelja.

Al Maliki navodi da je deklaracija “sudbonosno obećanje od onih koji ne posjeduju onima koji ne zaslužuju”.

“Balfourova deklaracija je bila nezakonita i nelegitimna u međunarodnom pravu. Britanska vlada je dala je ono što nije njezino, ljudima kojito ne zaslužuju”, rekao je dr. Eissa novinama Gulf News.

On je rekao da su britanske vlasti provele Balfourovu deklaraciju na palestinskoj zemlju i pomogli cionističkom pokretu da uspostav četiri glavne snage sigurnosti koje su dovele do uništenja 531 palestinskih gradova i sela.

“Patnja palestinskog naroda započela izdavanjem Balfourove deklaracije i nastavljena je sve do danas, a Britanija mora platiti za to”, rekao je on.

“Britanska vlada ostaje glavni saveznik i partner izraelske vlade”.

Po odobrenju Opće skupštine UN-a, rekao je da Međunarodni sud pravde može izdati savjetodavno mišljenje koje nije obvezujuće.

Al Maliki je rekao da je Britanija je u potpunosti odgovorna za izraelske zločine počinjene nad Palestincima od kraja britanskog mandata u 1948.

Dr. Eissa tvrdi da britanski mandat nije bila utemeljen na suverenosti na osmanskom teritoriju palestinske pokrajine i da nije mogao dao pravo britanskoj vladi na bilo koji način da se osigura prava cionističkog pokreta u Palestini.

Potpisan od strane britanskog ministra vanjskih poslova Lorda Arthur James Balfoura 1917. godine, deklaracija se smatrala podrškom i prepoznavanjem cionističkog pokreta od strane velesila.
 
NoviSvjetskiPoredak.com