Europska komisija preporučila je zabranu nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila da tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) štete središnjem nervnom sustavu kukaca, uključujući pčele

Članice Europske unije u petak su se dogovorile u potpunosti zabraniti tri aktivne supstance koje se koriste u pesticidima jer su znanstvene studije utvrdile da su štetne po pčele.

Europska komisija preporučila je zabranu nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila da tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) štete središnjem nervnom sustavu kukaca, uključujući pčele.

Pčele oprašuju velike poljoprivredne površine te je svako smanjenje njihovog broja razlog za zabrinutost u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

“Zdravlje pčela mi je od najveće važnosti jer utječe na bioraznolikost, proizvodnju hrane i okoliš”, rekao je povjerenik Komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis.

Nakon što su države članice EU-a u petak na Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i stočnu hranu kvalificiranom većinom podržale prijedlog Europske komisije zabranit će se svaka uporaba tri sporna neonikotinoida na otvorenom.

Pesticidi koji sadrže te supstance i dalje će se moći upotrebljavati u staklenicima gdje im pčele nisu izložene. Očekuje se da odluka stupi na snagu do kraja godine.

Europska Akcijska mreža za pesticide (PAN), koju čini više nevladinih organizacija koje upozoravaju na štetne učinke pesticida, ocijenila je da ta odluka “povijesni dan” za Europu.

“Dopuštanje neonikotinoida tijekom četvrt stoljeća bila je greška i dovela je do katastrofe po okoliš”, rekao je Martin Dermine iz PAN-a.

Farmaceutski div Bayer, proizvođač neonikotinoida, ustvrdio je da zabrana “nije opravdana” jer su pesticidi sigurni “kada se koriste u skladu s uputstvima” na proizvodu.

Odluka je “loša po europski poljoprivredni sektor i okoliš i neće popraviti broj pčela ili drugih oprašivača”, ustvrdila je ta tvrtka u izjavi.

Odluku o zabrani tih supstanci pozdravili su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Davor Škrlec i Marijana Petir.

“Godinama svjedočimo smanjenju populacije pčela. Naime, od 1850. godine istrijebljene su 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke. Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak za preokretanje pada populacije pčela u Europi. Prema procjenama koje je objavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), većina pesticida na bazi neonikotinoida predstavlja rizik za divlje pčele i medonosne pčele. Stoga smo u rezoluciji Europskog parlamenta u ožujku pozvali na provedbu sveobuhvatne i dugoročne strategije za zdravlje i repopulaciju pčela. Zatražili smo uspostavu akcijskog plana za borbu protiv smrtnosti pčela i ukidanje odobrenja svih aktivnih supstanci u pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela”, ističe Škrlec, priopćio je njegov ured.

U priopćenju ureda zastupnika se navodi kako su tijekom provođenja istraživanja vezanih uz razloge smanjivanja populacije pčela, primijećene anomalije u njihovom ponašanju.

Uočena je dezorijentiranost zbog koje pčele nisu mogle pronaći svoju košnicu, prestale su “plesati” u košnici kako bi ostalim pčelama pokazale put prema nalazištu hrane te su se čak prestale brinuti za potomstvo.

Zbog toga je došlo do opustošenja košnica, a pčele ličinke su ugibale od gladi. Znanstvenici su zaključili da je vjerojatni razlog za takvo zbunjujuće ponašanje pčela pesticid koje se miješa u sredstvo za zaštitu biljaka i koji je baziran na neonikotinoidu.

Sličnog sastava kao i nikotin u cigaretama, djeluje na pčele poput droge koje čak postaju “ovisne” i traže polja koja su tretirana tim pesticidom.

“Kao članica Intergrupe Europskog parlamenta za klimatske promjene, biološku raznolikost i održivi razvoj pozdravljam podršku država članica prijedlogu Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida (…).

Smanjenje broja medonosnih pčela i divljih oprašivača ima negativan učinak na poljoprivredu, proizvodnju i sigurnost hrane, ali i na biološku raznolikost i ekosustave, a njihovoj ranjivosti doprinosi i korištenje pojedinih aktivnih tvari u pesticidima poput neonikotinoida.

Koliko su pčele i pčelarski sektor važni Europskom parlamentu govori i nedavno prihvaćeno ‘Izvješće o mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU-a’ na koje su usvojena i moja 43 amandmana.

U Izvješću je ukazano na važnost da se dugoročno zdravlje i održivost pčelarskog sektora u Europi oslanja na jamčenje zdravlja i održivosti lokalnih ekotipova, ali i na zabrani onih djelatnih tvari u pesticidima, uključujući neonikotinoide i sistemske insekticide, za koje je znanstveno dokazano da ugrožavaju zdravlje pčela”, izjavila je za Hinu Marijana Petir.
 

(vecernji.hr)

Po prvi put u povijesti pčele su dodane na popis ugroženih vrsta

Navodi se da je znanstveni genij našeg doba Albert Einstein jednom rekao: “Ako nestanu pčele sa površine Zemlje, čovječanstvo će imati samo još četiri godine života”.

Posljednjih desetljeća povećana uporaba pesticida rezultirala je oštrim padom pčelinje populacije.

Nemati pčele ne znači samo nemati med ili pčelinji vosak. To također znači da nema hrane, da nema životinja, povrća, biljaka, cvijeta ili meda.

Ne morate biti genije da vidite sve to. Ali, trebate biti genije da maknete tu opasnost i nadolazeću propast izvan vremenskog okvira.

Studije su pokazale povezanost između neonikotinoidnog insekticida i nazadovanja pčelinjih populacija.

Dana 22. rujna je američki bumbar predložen od strane Ameirčke oganizacije za ribu i divljač da se stavi na popis ugroženih vrsta.

Ovo je poziv za buđenje ljudi u svezi problema uništavanja staništa i korištenja pesticida – posebno neonikotinoida – jer će se uskoro autohtona pčela prvi put u kontinentalnom dijelu SAD službeno predložiti za listu ugroženih vrsta.

Međutim, što se tiče pčela, to je samo vrh ledenog brijega.

Iako stanje bumbara napokon dobiva javnu pažnju koju zaslužuje, druge autohtoni pčele su na brzom putu do izumiranja i već su proglašene ugroženima.

Dana 30. rujna, po prvi puta u povijesti, pčele su staviljene na popis ugroženih vrsta.

Sedam vrsta havajske žuto-lice pčele roda Hylaeus, jednom od najzastupljenijih insekata na tropskim otocima, sada su tako rijetke da su jedna od najmanje zastupljenih oprašivača u toj saveznoj državi.

“Ono što smo vidjeli doista je da je situacija sa pčelama puno gora nego što smo mislili”, kaže Cynthia King, entomolog sa Havajskog Odjela šumarstva i životinjskog svijeta.

Društvo Xerces, neprofitna grupa posvećena zaštiti beskralješnjaka i njihovih staništa, podnijela je zahtjev 2010. godine kako bi se zaštitila sedam vrsta žuto-lice pčele, tako nazvana po zlatnoj oznaci između očiju mužjaka.

Ta sićušna, lijepa stvorenja su od ključne važnosti za oprašivanje izvornih cvjetnica i jedinstvenog otočnog ekosustava Havaja.

Tijekom milijuna godina, pčele i određeni cvjetovi su razvili specijalizirane biljne oprašivačke interakcije u kojima oba organizma izvlače korist. Ako pčele nestanu, neke cvjetnice i biljke bi također mogle nestati i to ima domino efekt u ekosustavu.

Predugo su korporativni poticatelji otrovnih kemikalija, kao što su Bayer i Monsanto, zajedno sa svojim partnerima u federalnim agencijama, skrivali i umanjivali znanost o neonikotinoidima.

Iako su brojni pripravci dobili žig ta odobrenje, osiguravajući milijarde profita i mita, okoliš i zdravlje ljudi su bili žrtve.

Dolazi vrijeme kada će gubitak staništa pčela postajati sve veći, a korištenje pesticida mora postati naslovnica u vijestima, prije nego se probudimo iz ovog zlog sna i shvatimo da su ova korisna stvorenja otišla zauvijek, a s njima i stabilnost našeg prehrambenog sustava i prirodnog ekosustava.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Porast industrijske poljoprivrede – na čelu s tvrtkama kao što su Monsanto, koje najviše promoviraju monokulturu, kemijski baziranu poljoprivredu i patentirane oblike života – donijele su poplavu pesticida koji uništavaju prirodne ekosustave

Insekti i životinje koje jedu insekte su žrtve milijuna litara otrovnih pesticida bačenih na obradive površine, koji zatim otiču u vodene puteve ili se vjetrom odnose na obližnja staništa gdje ih se ponovo raznose lokalni oprašivači poput pčela.

U 1980., Bayer je razvio snažnu novu klasu pesticida koja se zvala neonikotinoidi (neonics), koji je brzo zavladao industrijskom poljoprivredom. U 2008. godini oni su predstavljali 24 posto globalnog tržišta insekticida, a proizvod “Imidakloprid” je postao najkorišteniji insekticid na svijetu.

Gotovo sav američki kukuruz i oko jedna trećine američke soje je tretirana sa neonikotinoidima.

“Veliki napredak” se dogodilo kada je agrobiznis razvio sjemenke obložene neonikotinoidima, gdje je svaki dio rastuće biljke postao prožet toksinima, uključujući i pelud.

Nakon što su državni regulatori zabili ruku duboko u džepove agrobiznisa, požurili su da odobriti neonikotinoide u komercijalnoj prodaji, a znanstvene studije su započele dokumentiranje ekološkog utjecaja.

Populacija ptica i drugih kukcoždera počela je opadati zbog nedostatka kukaca, kako se neonikotinoid sve više koristio.

Godine 2006. počeli smo biti svjedoci dramatičnom izumiranju pčelinjih populacija, koji igraju ključnu ulogu u oprašivanju usjeva hrane. Kolaps kolonija postala je uobičajena pojava, a pčele su pokazivale klasične znakove trovanja insekticidima trovanja kao što su tremor, nekoordinirano kretanje i konvulzija.

Mrtve pčele u i oko košnica pokazale su prisutnost neonikotinoida, i novo istraživanje je pokazalo da niske razine neonikotinoida kod pčela potiču osjetljivost na virusne infekcije i grinje, te smanjuje reproduktivnu sposobnost matica.

Kukuruzna pelud i pelud maslačka koja se vraćala u košnice rutinski je bila pozitivna na neonikotinoide.

Ostali insekti su bili poharani od strane neonikotinoida, uključujući i sjevernoameričkog bumbara koje je trenutno istrijebljen i do 90 posto. Prijetnja divljim pčelama, pčelama i ostalim oprašivačima postaje sve jasnija kako izlazi sve više istraživanja na svjetlost dana.

Sada je prva dugoročna studija o utjecaju neonikotinoida na divljim pčelama potvrdila da je popularni pesticid povezan s dugoročnim padom populacije pčela.

Istraživači u Engleskoj analizirali su 18 godina podataka o 64 divljih vrsta pčela i korištenja neonikotinoida na uljanoj repici, koja je široko tretirana sa neonikotinoidima, nalazeći da je za oko polovice ukupnog pada broja pčela zaslužan ovaj insekticid.

Ukupno 34 vrste insekata koje iskorištavaju uljanu repicu pokazale su barem 10-postotni pad u odnosu na neonikotinoide, s najviše pogođena grupa insekata je doživjela pad od 30 posto i to sve zbog neonikotinoida.

Nalazi tima Centra za Ecologiju i hidrologiju su se pojavila i u časopisu Nature.

“Povijesno gledano, ako uzgajate uljanu repicu, mnoge pčele imaju tendenciju da imaju koristi od toga, jer one provode ogromno traganje za hranom i resursima u cijelom ekosustavu”, rekao je glavni autor studije dr. Ben Woodcock za BBC.

“No, ta korelacija studija sugerira da jednom kada se repica počne tretirati sa neonikotinoidima do 85 posto, pčele počinju biti izložene i ove štetne kemikalije počinju utjecati na njih.”

Istraživanje dodaje da je nekoliko laboratorija i kratkoročni terenskih istraživanja pronašlo negativne učinke neonikotinoida na pčele i divlje pčele. Čak je i EPA bila prisiljena priznati da neonikotinoidi ubijaju pčele.

“Negativni učinci koji su prethodno istraženi čine dugoročno veliki štetu raznim vrstama insekata”, rekao je koautor studije dr Nick Isaac.

Dok će agrobiznis i dalje negirati da njihov omiljen insekticid ima bilo kakve veze s padom pčelinje populacija, dobro informirani potrošači već su prisilili maloprodaju na promjene.

Međutim, velika većina insekticida neonikotinoida je u rukama tvrtki kao što su Bayer i Monsanto, koji proizvode sjemenke i kemikalije pune neonikotinoida.

Njihovi prijatelji su FDA i druge vladine agencije koji su sudionici u zataškavanju utjecaja neonikotinoida bez da doista razmisle o tome kako ti toksini utječu na okoliš.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Više od 37 milijuna pčela je uginulo u Kanadi nakon što je GMO kukuruz nedavno zasađen u lokalnom području

Prema lokalnom pčelaru, Dave Schuitu, budući da je GMO kukuruz zasađen blizu nihove farme, on je kao izravna posljedica izgubio više od 37 milijuna pčela.

Anonhq.com izvještava:

Prema izvješćima, Schuit i drugi lokalni pčelari vjeruju da su neonikotinoidi, ili “neonics” krivi za toliki broj umrlih pčela.

Oko 37 milijuna pčela na farmi u Kanadi je umrlo nakon što je GMO kukuruz zasađen u okolnom području, prema izvještajima lokalnih pčelara.

Dave Schuit, pčelar koji proizvodi med u gradu Elmwood u Kanadi, tvrdi da je zbog GMO kukuruza koji je zasađen u okolnom području, njegova farma izgubila oko 37 milijuna pčela (oko 600 košnica).

Imidakloprid i klotianidin, dva najkorištenija pesticida kompanije Bayer CropScience (koja je nedavno kupila kompaniju Monsanto), i oba sadrže neonikotinoide, su povezani s mnogim pomorima pčela u europskim i američkim državama.

Međutim, unatoč opasnostima povezanim sa uporabom ove kemikalije, pesticidi se i dalje redovito koriste i prodaju na tržištu.

Unatoč svojoj veličini, utjecaj pčela na okoliš je gotovo neusporediv. Zapravo, pčele su odgovorne za oprašivanje oko jedne šestine cvatova biljnih vrsta širom svijeta i oko 400 različitih poljoprivrednih vrsta biljaka.

U 2010. godini, pčele su pomogle osigurati više od 19 milijardi dolara vrijednosti poljoprivrednih kultura u Americi.

Procjenjuje se da je otprilike jedna trećina hrane koju jedu amerikanci. Kao rezultat toga, nije teško vidjeti da su pčele potrebne za održavanje sustava naše moderne hrane.

Međutim, bez obzira na njihovu očitu važnosti u našem ekosustavu, pčelinja populacija ubrzano opada u posljednjih nekoliko desetljeća.

U stvari, 44 posto pčelinjih zajednica u SAD-u je umrlo prošle godine, izvijestilo je prošlog mjeseca američko ministarstvo poljoprivrede.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com