<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Novi Svjetski Poredak &#187; natrijev nitrit</title>
	<atom:link href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/tag/natrijev-nitrit/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com</link>
	<description>Novi Svjetski Poredak</description>
	<lastBuildDate>Mon, 07 Oct 2019 18:48:03 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.2.1</generator>
		<item>
		<title>HRANA: 7 ULTRAKANCEROGENIH NAMIRNICA</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/06/02/hrana-7-ultrakancerogenih-namirnica/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/06/02/hrana-7-ultrakancerogenih-namirnica/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 02 Jun 2013 19:44:13 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[VIJESTI IZ SVIJETA]]></category>
		<category><![CDATA[ZDRAVLJE I MEDICINA]]></category>
		<category><![CDATA[Akrilamid]]></category>
		<category><![CDATA[antibiotici]]></category>
		<category><![CDATA[arterije]]></category>
		<category><![CDATA[bisfenol A]]></category>
		<category><![CDATA[čips]]></category>
		<category><![CDATA[gazirano piće]]></category>
		<category><![CDATA[gušterača]]></category>
		<category><![CDATA[hormoni]]></category>
		<category><![CDATA[hrenovke]]></category>
		<category><![CDATA[jabuke]]></category>
		<category><![CDATA[jagode]]></category>
		<category><![CDATA[kancerogen]]></category>
		<category><![CDATA[karijes]]></category>
		<category><![CDATA[kobasice]]></category>
		<category><![CDATA[kokice]]></category>
		<category><![CDATA[konzervans]]></category>
		<category><![CDATA[krumpir]]></category>
		<category><![CDATA[losos]]></category>
		<category><![CDATA[masti]]></category>
		<category><![CDATA[mesne prerađevine]]></category>
		<category><![CDATA[meso]]></category>
		<category><![CDATA[metilimidazol]]></category>
		<category><![CDATA[namirnice]]></category>
		<category><![CDATA[naranče]]></category>
		<category><![CDATA[natrijev nitrit]]></category>
		<category><![CDATA[parizer]]></category>
		<category><![CDATA[pesticidi]]></category>
		<category><![CDATA[Potrošači]]></category>
		<category><![CDATA[pretilost]]></category>
		<category><![CDATA[rak]]></category>
		<category><![CDATA[rožđe]]></category>
		<category><![CDATA[salama]]></category>
		<category><![CDATA[šećer]]></category>
		<category><![CDATA[slanina]]></category>
		<category><![CDATA[tumor]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14121</guid>
		<description><![CDATA[Znate li razliku između namirnica s malo dodatnih masti i šećera i namirnica koje sadrže opasne kancerogene tvari koje mogu izazvati dugoročnu štetu vašem zdravlju? Postoji sedam ultrakancerogenih namirnica koje biste trebali izbjegavati. Evo koje su to:
Mesne prerađevine
Meso pripremljeno dimljenjem, stvrdnjavanjem, soljenjem ili meso koje sadrži kemijske konzervanse povezuje se s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Većina tih vrsta mesa proizvodi se s kancerogenim sastojkom poznatim kao natrijev nitrit, koji se koristi da bi pakirano meso dobilo jarko crvenu boju, kako bi izgledalo svježe.
Studija koju je 2005. godine provelo Havajsko sveučilište pokazuje da prerađeno meso povećava rizik od raka gušterače i do 67% posto.
Hrenovke se, na primjer, prave od dijelova životinjskih organa, živčanog tkiva, komadića kostiju i hrskavice i drugih neukusnih dijelova životinje. Životinje od kojih se ovaj proizvod pravi su najvjerojatnije hranjene žitom pomiješanim s hormonima, antibioticima, pesticidima i fekalnim tvarima.
Nakon detaljnog pregleda više od 7.000 kliničkih studija, ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/06/losa-hrana-tumor-rak.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-14122" title="losa-hrana-tumor-rak" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/06/losa-hrana-tumor-rak.jpg" alt="losa-hrana-tumor-rak" width="589" height="417" /></a>Znate li razliku između namirnica s malo dodatnih masti i šećera i namirnica koje sadrže opasne kancerogene tvari koje mogu izazvati dugoročnu štetu vašem zdravlju? Postoji sedam <span style="text-decoration: underline;">ultrakancerogenih namirnica</span> koje biste trebali izbjegavati. Evo koje su to:</span></h3>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Mesne prerađevine</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Meso pripremljeno dimljenjem, stvrdnjavanjem, soljenjem ili meso koje sadrži kemijske konzervanse povezuje se s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Većina tih vrsta mesa proizvodi se s kancerogenim sastojkom poznatim kao natrijev nitrit, koji se koristi da bi pakirano meso dobilo jarko crvenu boju, kako bi izgledalo svježe.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Studija koju je 2005. godine provelo Havajsko sveučilište pokazuje da prerađeno meso povećava rizik od raka gušterače i do 67% posto.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Hrenovke se, na primjer, prave od dijelova životinjskih organa, živčanog tkiva, komadića kostiju i hrskavice i drugih neukusnih dijelova životinje. Životinje od kojih se ovaj proizvod pravi su najvjerojatnije hranjene žitom pomiješanim s hormonima, antibioticima, pesticidima i fekalnim tvarima.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Nakon detaljnog pregleda više od 7.000 kliničkih studija, koje pokrivaju veze između prehrane i raka, Svjetski fond za istraživanje raka je objavio da bi<strong> potrošači trebali prestati s kupnjom i konzumiranjem mesnih prerađevina do kraja života.</strong></span></p>
<p style="text-align: center;">
<p><span style="color: #000000;">Ove prerađevine uključuju: slaninu, kobasice, hrenovke, zapakiranu šunku, parizere, salame, ali i sve vrste crvenog mesa koje se koristi u zamrznutim vrstama obroka.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Gazirana pića</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Sadrže ogromnu količinu kalorija, šećera i umjetnih sastojaka koji nemaju hranjivu vrijednost. Jedno gazirano piće sadrži oko 70 grama šećera.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Prema istraživanjima, najpopularnija dijetalna i &#8220;regularna&#8221; gazirana pića imaju isti utjecaj na zubni sjaj kao i akumulatorska kiselina, što dovodi do povećanja osjetljivosti zuba i pojave karijesa unatoč dobroj oralnoj higijeni.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Istraživanje koje je proveo University of Minnesota pokazuje da osobe koje popiju minimalno dva gazirana pića tijekom tjedna, skoro udvostručuju rizik od dobivanja raka gušterače.</span></p>
<p style="text-align: center;">
<p><span style="color: #000000;">Gazirana pića tamne boje sadrže kemikaliju poznatu pod nazivom 4-metilimidazol, nusprodukt kemijske prerade, koji se koristi kako bi se stvorila umjetna boja. Istraživanja povezuju 4-MEI s rakom.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Pored toga, mnogobrojna istraživanja </span><span style="color: #000000;">povezuju </span><span style="color: #000000;">gazirana pića s pretilošću.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Čips</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Pun je trans-masti odnosno hidrogenizirane biljne masti, ugljikohidrata, natrija, pojačivača okusa, boja i konzervansa. Sve navedeno može uzrokuje začepljenje arterija.</span></p>
<p style="text-align: center;">
<p><span style="color: #000000;">Visoka temperatura na kojoj se čips proizvodi obično uzrokuje stvaranje kancerogenih tvari, kao što je akrilamid koja se također nalazi i u cigaretama.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Prema profesoru Deila Harris s američkog sveučilišta Clark, akrilamid izaziva nekoliko stotina tisuća slučajeva raka godišnje.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Čak i čips sa smanjenim sadržajem trans-masti može sadržavati akrilamid.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Kokice za mikrovalnu</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Prema istraživanja američkog sveučilišta UCLA, kemikalije koje se nalaze u unutarnjem omotaču vrećice, uključujući perfluorooktansku kiselinu, dio su klase spojeva koja se mogu povezati s neplodnošću kod ljudi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Tijekom istraživanja, ustanovljeno je da kemikalije uzrokuju pojavu raka jetre, testisa i gušterače. Prilikom spremanja u mikrovalnoj, kemikalije isparavaju i povlače se u unutrašnjost kokica.</span></p>
<p style="text-align: center;">
<p><span style="color: #000000;">Većina proizvođača je obećala da će izbaciti ovu kiselinu do 2015. godine.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Uzgojeni losos</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">On ne samo da sadrži znatno manje količine vitamina D u usporedbi s &#8220;divljim&#8221; lososom, već sadrži i ogromnu količinu raznih zagađenja, kao što su polihlorovanim bifenilima, kancerogene tvari i razne pesticide, od kojih je najčešći dihlor-difenil-trikloretan.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ovakav losos se može konzumirati jednom u pet mjeseci, bez straha da će se povećati rizik od raka.</span></p>
<p style="text-align: center;">
<p><span style="color: #000000;">Ribe iz uzgoja se obično liječe visokom dozom antibiotika.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Jabuke i druge vrste &#8220;prljavog&#8221; voća</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Prema istraživanju američke radne grupe za okoliš, <strong>namirnice koje u prosjeku sadrže najviše pesticida su jabuke.</strong> Sadržaj pesticida u više od 700 testiranih uzoraka iznosi 98% posto.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ostale visoko kontaminirane namirnice uključuju grožđe, jagode, krumpir i naranče.</span></p>
<p style="text-align: center;">
<p><span style="color: #000000;">Od testiranih uzoraka, više od 90% posto sadrži tragove pesticida. Pored toga što su otrovni za ljude, pesticidi mogu povećati rizik od nekih vrsta raka, a pojedina istraživanja pokazuju da izloženost majki može povećati rizik od smanjenja koeficijenta inteligencije i hiperkinetičkog poremećaja kod djece.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Dakle, vodite računa da dobro operete voće i povrće prije nego ih servirate u tanjur.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;"><strong>Konzervirani paradajz</strong></span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Unutrašnjost ambalaže većine konzerviranih namirnica sadrži bisfenol-A, kemikaliju koja se ponaša kao estrogen i koja remeti hormonalnu aktivnost organizma.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Istraživanja povezuju ovu kemikaliju sa srčanim oboljenjima, oštećenjima crijeva, neplodnošću i drugim reproduktivnim problemima.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, izloženost bisfenolu A je vrlo raširena u cijelom svijetu. Iako sve konzervirane namirnice nisu zabrinjavajuće, konzervirani paradajz je posebno opasan, jer se zbog njegove visoke kiselosti neprijateljska kemikalija zadržava u njemu.</span></p>
<p style="text-align: center;">
<p><span style="color: #000000;">Litra konzerviranog paradajza obično sadrži oko 50 mcg bisfenola A, a to je dovoljno visok nivo koji može utjecati na ljude, posebno na djecu.</span><br />
&nbsp;<br />
<font size="2"><em>*stisnite dolje desno &#8220;Titlovi&#8221; radi prijevoda ili stisnite &#8220;pravokutnik&#8221; i odaberite &#8220;Prijevod titla&#8221;*</em></font><br />
<iframe width="590" height="332" src="https://www.youtube.com/embed/l9sBWfv4Vik?rel=0&amp;controls=0&amp;showinfo=0" frameborder="0" allow="autoplay; encrypted-media" allowfullscreen></iframe><br />
&nbsp;<br />
<em>NoviSvjetskiPoredak.com<em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/06/02/hrana-7-ultrakancerogenih-namirnica/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>PRESTANITE JESTI SMEĆE: Koji sve Opasni Sastojci Vrebaju iz Brze Hrane?</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/05/31/prestanite-jesti-smece-koji-sve-opasni-sastojci-vrebaju-iz-brze-hrane/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/05/31/prestanite-jesti-smece-koji-sve-opasni-sastojci-vrebaju-iz-brze-hrane/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 31 May 2013 09:12:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[amonijak]]></category>
		<category><![CDATA[boja]]></category>
		<category><![CDATA[bolest]]></category>
		<category><![CDATA[brza hrana]]></category>
		<category><![CDATA[Butil hidroksi toluen]]></category>
		<category><![CDATA[fast food]]></category>
		<category><![CDATA[gazirana pića]]></category>
		<category><![CDATA[hamburgeri]]></category>
		<category><![CDATA[hiperaktivnost]]></category>
		<category><![CDATA[hrana]]></category>
		<category><![CDATA[Kalijev acesulfam]]></category>
		<category><![CDATA[kancerogeno]]></category>
		<category><![CDATA[karamel]]></category>
		<category><![CDATA[konzervans]]></category>
		<category><![CDATA[namirnice]]></category>
		<category><![CDATA[natrijev nitrit]]></category>
		<category><![CDATA[pommes frites]]></category>
		<category><![CDATA[rak]]></category>
		<category><![CDATA[sastojci]]></category>
		<category><![CDATA[šećer]]></category>
		<category><![CDATA[sladilo]]></category>
		<category><![CDATA[tumor]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14090</guid>
		<description><![CDATA[Istraživanja pokazuju kako se u popularnoj brzoj hrani vrlo često mogu pronaći sastojci koji se povezuju s rizikom od ozbiljnih bolesti poput raznih vrsta karcinoma. Iako takvi sastojci nisu zastupljeni u velikim količinama, ipak je dobro znati kakve sve opasnosti vrebaju iz omiljenih vam namirnica
Milijuni ljudi diljem svijeta svakodnevno konzumiraju hamburgere, pržene krumpiriće i sokove. Većina njih vjeruje da su svi sastojci takvih namirnica sigurni te da ni na koji način ne ugrožavaju zdravlje. Ipak, ta većina trebala bi još jednom razmisliti jer u brzoj hrani vrebaju mnogi opasni aditivi.
Butil hidroksi toluen
Ovaj komplicirani naziv zapravo se odnosi na konzervans koji se koristi u hrani za ljude te u hrani za pse, a može ga se pronaći i u kozmetičkim proizvodima. U Americi su ga pronašli u hamburgerima jednog popularnog lanca brze hrane. Iako su dopuštene tek minimalne količine tog konzervansa, neki se ne drže pravila, a nije poželjna čak ni ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/05/brza-hrana-ubija.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-14091" title="brza-hrana-ubija-fast-food" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/05/brza-hrana-ubija.jpg" alt="brza-hrana-ubija-fast-food" width="550" height="425" /></a>Istraživanja pokazuju kako se u popularnoj brzoj hrani vrlo često mogu pronaći sastojci koji se povezuju s rizikom od ozbiljnih bolesti poput raznih vrsta karcinoma. Iako takvi sastojci nisu zastupljeni u velikim količinama, ipak je dobro znati kakve sve opasnosti vrebaju iz omiljenih vam namirnica</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Milijuni ljudi diljem svijeta svakodnevno konzumiraju hamburgere, pržene krumpiriće i sokove. Većina njih vjeruje da su svi sastojci takvih namirnica sigurni te da ni na koji način ne ugrožavaju zdravlje. Ipak, ta većina trebala bi još jednom razmisliti jer u brzoj hrani vrebaju mnogi opasni aditivi.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Butil hidroksi toluen</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Ovaj komplicirani naziv zapravo se odnosi na konzervans koji se koristi u hrani za ljude te u hrani za pse, a može ga se pronaći i u kozmetičkim proizvodima. U Americi su ga pronašli u hamburgerima jednog popularnog lanca brze hrane. Iako su dopuštene tek minimalne količine tog konzervansa, neki se ne drže pravila, a nije poželjna čak ni mala količina s obzirom na to da je riječ o sastojku koji je dokazano kancerogen.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Karamel boja</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Pronađena je u gaziranim pićima, ali i nekim vrstama prženih krumpirića. Karamel boja je zapravo skupina boja koje su izrađene od različitih kemikalija i hrane. Neki boje su bezopasne, a neke baš i nisu. One koje su dobivene u procesu u kojemu se koristi šećer i amonijak sadržavaju kemijske spojeve koji se povezuju s povećanim rizikom od raka pluća u miševa. Znanstvenici smatraju da ti spojevi mogu biti opasni i za ljudska pluća. Danas se karamel boja najčešće koristi u gaziranim pićima.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Umjetne boje – žuta 5 i 6</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Ove umjetne boje mogu se pronaći u nekim ledenim čajevima, kao i u nekim slasticama.</span><br />
<span style="color: #000000;"> Inače, umjetna bojila se koriste u proizvodima poput pekarskih proizvoda i pića. Mnoga od njih odobrile su razne zdravstvene organizacije i u načelu u malim količinama ne štete. No neka istraživanja daju naslutiti da čak i male količine umjetne boje, a posebno žute 5 i 6, izazivaju hiperaktivnost kod djece. Dobro je zato pažljivo čitati deklaracije proizvoda ako želite izbjeći probleme.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Kalijev acesulfam</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Kalijev acesulfam je zapravo umjetno sladilo koje se može pronaći nekim dijetalnim napicima, odnosno u light verzijama popularnih sokova. Stavlja se u napitke da poboljša okus, a neki stručnjaci tvrde da je potencijalno opasan. Naime, u nekim istraživanjima pokazalo se da umjetno sladilo može povećati rizik od karcinoma. Stručnjaci naglašavaju kako su potrebna daljnja istraživanja.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Natrijev nitrit</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">To je začin i konzervans koji se zna koristiti u suhomesnatim proizvodima, uključujući i slanine, hrenovke i šunke. Natrijev nitrit stručnjaci povezuju s povećanim rizikom od raka, uz napomenu kako ništa konkretno nije dokazano, odnosno da su potrebna daljnja istraživanja. U svakom slučaju, namirnice s tim začinom zasigurno ne ulaze u kategoriju zdrave hrane. Postoje istraživanja koja pokazuju da takve namirnice mogu uzrokovati probleme sa srcem.</span><br />
&nbsp;<br />
<em>(tportal.hr, youtube.com/uredio:nsp)</em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/05/31/prestanite-jesti-smece-koji-sve-opasni-sastojci-vrebaju-iz-brze-hrane/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
