Iranski predsjednik Hassan Rouhani rekao je da su Sjedinjene Države poticale terorizam na Bliskom Istoku, provodeći američku politiku za širenje haosa i radikalizma u cijeloj regiji

U intervjuu koji je vodio u utorak navečer, Rouhani je odbacio svaku ideju da je Iran u „fanatičnoj“ potrazi za nuklearnim oružjem – kao što je njegov američki kolega tvrdio u govoru ranije tog dana – i izjavio je da je Washington umjesto toga glavni problem na Bliskom istoku.

“Danas je Amerika, nažalost, pristalica terorizma u našoj regiji – i kamo god Amerika ide, terorizam se širio u poput epidemije” – rekao je Rouhani, ukazujući na američku intervenciju u Siriji kao slučaj.

Zemlja koja je prisutna i leti zračnim prostorom Sirije i bombardira zemlju bez dozvole vlade te države – je Amerika (Sjedinjene Države).

Rouhani je dodao da su američke sankcije Iranu također kvalificirane kao oblik terorizma, ističući njihove loše učinke na zdravstveni sustav zemlje i troškove lijekova. Kazao je da je ublažavanje sankcija i dalje težak preduvjet prije nego što će Teheran čak razmotriti dolazak na stol za razgovore sa Amerikom.

“Ako prestanu sa sankcijama, atmosfera će se promijeniti” – rekao je predsjednik Rouhani.

Unatoč tome što je američki predsjednik Donald Trump pokazao želju da okonča američku vojnu prisutnost u Siriji, Washington nastavlja tamo provoditi izričite operacije protiv želje njihove vlade.

Godinama je pod upravom Baracka Obame, SAD također davao stotine milijuna dolara oružja i druge pomoći pobunjeničkoj oporbi u Siriji, poplavivši zemlju oružjem i produživši krvavi sukob.

Američko miješanje u drugim dijelovima svijeta – od Sjeverne Afrike do Srednje Azije – također je pomoglo u ostvarenju poplava nasilja i ekstremizma.

Nakon gotovo dva desetljeća rata u Afganistanu, militantne skupine ondje drže veći teritorij nego ikad prije, izvodeći redovite napade na američke i afganistanske snage.

U međuvremenu u Libiji, posljedica NATO-ove akcije koja je svrgnula vođu Muammar Gadafija 2011. godine, i dalje drži zemlju u kaosu.

Napetosti između Washingtona i Teherana sve više rastu od prošle godine, kada je predsjednik Trump povukao Sjedinjene Države iz nuklearnog sporazuma potpisanog između Irana i svjetskih sila, i ponovno nametnuo ukinute sankcije gospodarstvu te zemlje.

Brojni incidenti oko Perzijskog zaljeva – uključujući „sabotaže“ na tankere, rušenje američkog špijunskog bespilotnog zrakoplova i napadi na saudijsku naftnu infrastrukturu – bili su pripisani Iranu, održavajući američko neprijateljstvo na visokoj poziciji.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Pristalice Muamera Gadafija preplavile su grad Bani Walid kako bi obilježile pola stoljeća od svrgavanja monarhije od strane vojnih časnika koje je vodio pokojni libijski vođa, a koje su pro-NATO pobunjenici brutalno ubili prije osam godina

Stanovnici grada Bani Walida, malog pustinjskog gradića koji je ostao odan Gadafiju čak i nakon njegove jezive egzekucije kao rezultat intervencije koju je vodio NATO 2011., u nedjelju su preplavili ulice kako bi obilježili godišnjicu revolucije 1969. godine koja je srušila Kralja Idrisa, ukinuvši libijsku monarhiju.

Mnogi koji su izašli na ulice grada Bani Walida mahali su zelenim zastavama, nacionalnom zastavom Libije koja je bila pod Gadafijem i nosili plakate sa slikama Gadafija i njegovog drugog sina Saifa al-Islama.

Automobili su solidarno trubili dok su se vozili pored veselih demonstranata.

Vojni prevrat 1. rujna 1969. godine vodio je Gadafi, koji je vodio skupinu od 70 mladih časnika koji su preuzeli vlast u navodnom “državnom udaru”, koji nije rezultirao nikakvim nasiljem ili smrću.

To je bilo u suprotnosti s Gadafijevom vlastitom sudbinom.

U listopadu 2011. mučili su ga i ubili militanti odani pobunjenicima koje su podržali zapadnjaci na čelu sa NATO savezom i Hillary Clinton.

Njegova smrt je uvukla Libiju u politički kaos i propast, iako je jednom bila najbogatija zemlja na kontinentu.

Gotovo osam godina od Gadafijeve smrti, Libija je još uvijek podijeljena između različitih vojnih frakcija, s tim da vlada koja je podržana od strane marionetske organizacije UN u Tripoliju, sada ima kontrolu nad ogromnim naftnim rezervama koje je vodio maršal Khalifa Haftar.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Predsjednik Trump želi smanjiti broj vojnika u Afganistanu do predsjedničkih izbora u studenome 2020., rekao je američki državni tajnik Mike Pompeo

Dok traju pregovori u glavnom katarskom gradu Dohi između talibana i američkih dužnosnika o okončanju 18-godišnjeg rata u Afganistanu, nasilja je sve više.

Pregovori u Njemačkoj

U najnovijem izvješću UN-ove misije u Afganistanu (UNAMA) navodi se da najveći broj civila strada u kopnenim borbama i sukobima, nakon toga u napadima bombi kućne izrade i u zračnim napadima. Najmanje je 3812 afganistanskih civila ubijeno je ili ranjeno u prvoj polovici 2019. u ratu protiv islamističkih militantnih skupina, uključujući znatno povećanje broja žrtava vladinih snaga i snaga pod vodstvom NATO-a, navodi se u UN-ovu izvješću objavljenom jučer.

Talibani i pripadnici Islamske države ubili su 531 Afganistanca i ranili 680 u razdoblju između 1. siječnja i 30. lipnja.

Tvrdolinijske islamističke skupine namjerno su izvele napad na 985 civila, uključujući vladine dužnosnike, plemenske čelnike, vjerske učitelje, navodi se u izvješću UNAMA-e.

Provladine snage i NATO ubile su više civila nego talibani i drugi islamisti: 717 i ranile 680 Afganistanaca u šest mjeseci do 30. lipnja, što je 30 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Unatoč optimizmu Donalda Trumpa kako bi se do početka rujna mogao postići sporazum o primirju s talibanima i kako bi u toj zemlji zavladao mir, situacija se ponovno zakomplicirala i vratila na početak.

I dok državni ministar za mirovna pitanja Abdul Salam Rahimi vjeruje da će izravni razgovori Kabula s talibanima biti održani u iduća dva tjedna, po svemu sudeći u Njemačkoj, gdje će afganistansku vladu predstavljati delegacija od 15 članova, talibani prije pregovora s afganistanskom vladom traže povlačenje američkih i NATO-ovih snaga, kao uvjet za pregovore i moguće okončanje rata, što je potvrdio i glasnogovornik talibanskog političkog ureda u Kataru Suhail Shaheen.

‘Svaki je stranac okupator’

Shaheen je istaknuo da talibani neće promijeniti svoj stav jer je “svaki strani vojnik na tlu Afganistana okupator koji ne može sudjelovati u unutarafganistanskom dijalogu”.

Trump želi smanjiti broj vojnika u Afganistanu do predsjedničkih izbora u studenom 2020., rekao je američki državni tajnik Mike Pompeo.

Objava vremenskih okvira unutar kojih će se provesti smanjenje broja vojnika dodatno potiče nagađanja da je Trump spreman sklopiti bilo kakav dogovor s talibanskim pobunjenicima koji će SAD-u dopustiti barem djelomično povlačenje snaga prije izbora u SAD-u.

U Afganistanu je 20.000 stranih vojnika, među kojima 14 tisuća Amerikanaca.

(vecernji.hr)

Visoki talibanski dužnosnik odbacio je izravne razgovore s američkom središnjom vladom u Kabulu, rekavši da nisu mogući nikakvi međudržavni politički pregovori dok su u zemlji prisutni strani vojnici

Pregovori će započeti tek nakon što se najavi povlačenje misije NATO-a pod vodstvom SAD-a iz Afganistana, rekao je glasnogovornik talibanskog političkog ureda u Kataru, Suhail Shaheen.

Talibani su od listopada održali sedam runda izravnih pregovora s američkim dužnosnicima u glavnom gradu Katara u Dohi, ali su odbili učiniti isto s vladom u Kabulu, koju smatraju nelegitimnom.

U subotu je afganistanski državni ministar za mirovna pitanja Abdul Salam Rahimi rekao da će vlada biti spremna sjesti s militantima u naredna dva tjedna ako talibani prihvate ponudu.

Razgovore može ugostiti jedna europska država, a trenutno se formira pregovarački tim od 15 osoba, rekao je.

Američki specijalni izaslanik za pomirenje u Afganistanu, Zalmay Khalilzad, rekao je da se međuafganistanski razgovori neće odvijati dok Washington ne potpiše svoj “vlastiti dogovor” s talibanima.

Unatoč gotovo dva desetljeća prisutnosti snaga predvođenih SAD-om u zemlji, militanti i dalje kontroliraju velike dijelove teritorija, a Kabul posljednjih godina uporno gubi zemlju koju zauzimaju talibani.

Prema američkom posebnom inspektoru za obnovu Afganistana (SIGAR), središnja vlada imala je učinkovitu kontrolu nad samo 53,8 posto zemlje u listopadu 2018. – što je značajan pad sa 72 posto u 2015. godini, piše RT.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Svojedobno su nas učili da Amerika i NATO šire mir i demokraciju po svijetu, međutim, tko normalan može u to vjerovati kad se iz aviona vidi da ih više zanimaju izvori nafte, nego ljudska prava

Sjetite se samo napada na Irak pod lažnom optužbom da imaju kemijsko oružje, ili pak NATO agresije na Libiju kojom je ta zemlja gurnuta nazad u kameno doba.

I maloj djeci je jasno da se Amerika i NATO ne bore za ljudska prava, nego prirodne resurse zemalja koje napadaju.

Da im je uistinu stalo do ljudskih prava, prvo bi intervenirali u okupiranoj Palestini gdje već 70 godina traje izraelski teror, a potom u Jemenu gdje se goloruk narod bori protiv Saudijske invazije.

A što se tiče “demokracije” u Afganistanu, svima je jasno da je tamo nema, da je vlada u Kabulu marionetska, te da ne uživa podršku naroda koji tamo živi. Bez NATO “mirovnih snaga” srušila bi se kao kula od karata, što jasno daje za zaključiti da cilj NATO-a nije dovesti demokraciju u Afganistan.

Međutim, za razliku od demokracije koje nema niti u tragovima, polja maka cvjetaju kao nikad prije.

Razmislite o sljedećem, Talibani su u suradnji s UN-om 2000.g. pokrenuli uspješnu kampanju protiv uzgoja opiumskog maka, čime je površina pod tom kulturom pala na samo 8000 hektara (2001.), međutim, “igrom slučaja” već iduće godine je pokrenuta NATO-a agresija na tu zemlju.

Pod NATO okupacijom površina na kojoj se uzgaja opiumski mak je kontinuirano rasla iz godine u godinu i trenutno iznosi čak 263.000 hektara (2018.)

32 puta veća proizvodnja opiumskog maka u praksi znači i šokantan porast potrošnje heroina, koji je u Afganistanu rezultirao neviđenom socijalnom katastrofom. Čak 3,6 milijuna ljudi je ovisno o heroinu, od toga je milijun žena. Krasna emancipacija, zar ne?

Što se tiče života civila koje NATO tobože štiti, više ih stradava od strane marionetske vlade i NATO snaga, nego od Talibana.

Rezultat toga je golema migracija stanovništva, 2001. kad su Talibani bili na vrhuncu moći, iz Afganistana je u Njemačku došlo samo 5000 izbjeglica, dok je broj Afganistanaca koji su izbjegli u Njemačku 2017. iznosio 125.000. Ako je pod NATO-om bolje nego pod Talibanima, zašto je čak za 25 puta porastao broj ljudi koji od tamo bježe?

Nije valjda da im se ljepše živjeti pod Talibanima u relativnom miru, nego u beskrajnom ratu kojeg Amerika forsira u savezništvu s marionetskom vladom u Kabulu i bezbrojnim narko kartelima.

Zapitajte se tko gubi, a tko dobiva od tog rata?

Afganistanski civili i Hrvatska zasigurno ne, zašto smo onda i dalje uključeni u taj sukob? Zato jer postoje korumpirani političari i novinari koji služe toj agendi i navijaju za to da se nastavi uludo rasipanje novca iz našeg proračuna, kao i životi naših vojnika.

- Zastupnik hrvatskog Sabora Ivan Pernar

Novi-Svjetski-Poredak.com

Neugodan gaf je ozbiljno ugrozio sigurnost i spremnost NATO-a za obranu nakon što je javni dokument nehotice otkrio previše

Tijelo podružnice NATO-a pod nazivom Odbor za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine NATO-a objavilo je prošlog travnja nacrt izvješća pod nazivom „Nova era nuklearnog suzbijanja? Modernizacija, kontrola naoružanja i srodne nuklearne sile“ koju je posebno napisao kanadski senator.

U nevjerojatnom slučaju curenja dokumenta, dokument je zapravo identificirao lokacije europskih lokacija na kojima Amerika drži atomske bombe diljem Europe, što se smatra visoko povjerljivim informacijama.

Iako je informacija koja je procurila brzo izbrisana od strane dužnosnika NATO-a, belgijski list De Morgen je uočio tu pogrešku, nakon čega je njihovo izvješće postalo viralno na interentu.

Belgijski naslov u listu De Morgen glasio je: “Konačno crno na bijelo: U Belgiji ima američkog nuklearnog oružja.”

Dokumentom su otkrivene tajne informacije koje se odnose na lokacije oko 150 američkih atomskih bombi u različitim bazama u Europi, “posebice gravitacijske bombe B61.”

Izvješće identificirano u odjeljku pod nazivom “Nuklearni položaj NATO-a”, koji je potom ponovno objavio De Morgen o tajnim podacima je glasilo:

“Ove atomske bombe su pohranjene u šest američkih i europskih baza – Kleine Brogel u Belgiji, Buchel u Njemačkoj, Aviano i Ghedi-Torre u Italiji, Volkel u Nizozemskoj i Incirlik u Turskoj.”

Pročišćena verzija konačnog izdanja dokumenta ponovno je objavljena prošlog tjedna, a informacije o mjestima američkog nuklearnog oružja su izbrisane.

Zanimljivo je da Italija ima najveću zalihu američkih atomskih bombi – negdje između 60 i 70 – s Turskom i Njemačkom koji također imaju veliku količinu, što je zabrinjavajuće u slučaju Turske zbog povećanih napetosti zbog ruskog sporazuma vezanog za raketni sustav S-400.

Takav opsežni američki nuklearni arsenal na europskom tlu ostatak je i nastavak povijesne izgradnje Hladnog rata, kada je Washington bio usmjeren u borbu protiv sovjetske ekspanzije u Europi, što je također omogućilo saveznicima SAD-a da proizvode svoje vlastite nuklearne bombe.

Europski je tisak ovog tjedna izazvao šokantne i alarmantne naslove o ovom otkriću.

To doista otkriva opasnu situaciju s obzirom na nedavni kolaps jednog ključnog ugovora iz razdoblja Hladnog rata koji je držao sustave za isporuku nuklearnih glava i raketa izvan Europe, “Ugovor o nuklearnim projektilima srednjeg dometa (INF)”.

Prema službenoj izjavi NATO-a u Washington Postu, dokument nije nastao u samom NATO-u, nego u parlamentarnoj skupštini saveza, posebice jednom od osnivača saveza, Kanade.

U priopćenju NATO-a Postu je objavljeno: “Mi ne komentiramo detalje lokacije atomskog oružja NATO-a.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Prvi dijelovi ruskog sustava obrane od projektila S-400 dostavljeni su u petak Turskoj, članici NATO saveza, priopćilo je tursko ministarstvo obrane, što bi moglo voditi napetostima sa Sjedinjenim Državama koje su upozorile na moguće sankcije zbog dogovora

Dijelovi sustava S-400 dostavljeni su u zračnu luku Murted nedaleko glavnoga grada Ankare, priopćilo je ministarstvo.

‘Dostava ostalih dijelova sustava nastavit će se tijekom idućih dana’, najavilo je tursko Vijeće obrambene industrije. ‘Kada sustav bude u cijelosti spreman, on će se koristiti na način na koji će to odrediti vlasti’, dodali su.

Predsjednik Tayyip Erdogan rekao je nakon susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na susretu G20 prošloga mjeseca kako Sjedinjene Države ne namjeravaju nametnuti sankcije Ankari zbog kupovine sustava S-400. Trump je kazao kako se prema Turskoj nije postupalo pošteno, no nije isključio mogućnost sankcija.

Sjedinjene Države tvrde kako sustav S-400 nije usklađen s NATO-vom mrežom obrane te kako može ugroziti borbene avione F-35, zrakoplove u čijoj izgradnji sudjeluje Turska i koje namjerava kupiti.

Uslijed mogućih američkih sankcija, Turska bi mogla biti isključena iz programa F-35, iako Erdogan odbacuje takvu mogućnost.

Washington je već započeo proces isključivanja Turske iz programa tako što je zaustavio obuku turskih pilota na zrakoplovima u Sjedinjenim Državama.

(tportal.hr)

Američki tajnik za obranu pokušava “internacionalizirati” američki skukob s Iranom uvjeravajući saveznike NATO-a da pomognu započeti krvavi rat

Francuska je, kako se izvješćuje, ukorila njihov napredak, kazavši kako se savez ne smije povezati sa sukobom u zaljevu.

Mark Esper ovog se tjedna sastaje sa svojim kolegama iz NATO-a u Bruxellesu, pokušavajući dovesti članice NATO-a na stranu Washingtona dok se sukob s Teheranom rasplamsava.

Razgovarajući s novinarima u sjedištu NATO-a u četvrtak nakon sjednice iza zatvorenih vrata, Esper je kazao kako drugi saveznici moraju javno osuditi “loše ponašanje” Irana, tvrdeći kako bi to pomoglo potisnuti događaje sa “vojnog puta”.

No, čini se da među Europljanima postoji skepticizam oko nastojanja Washingtona da izgradi koaliciju koja će se suprotstaviti Iranu.

Tijekom sastanka, Esper je “upozoren od Francuske da ne uključuje NATO savez u bilo koju vojnu misiju u zaljevu”, izvijestio je Reuters.

Pariz je, zajedno s drugim europskim teškašima poput Berlina, pozvao SAD da “podupre iranski nuklearni sporazum iz 2015. godine”, koji su SAD prije više od godinu dana napustile u onome što se može smatrati okidačem tekuće eskalacije.

Šef Pentagona pozvao je saveznike na sudjelovanje u pomorskim ophodnjama u Perzijskom zaljevu. Patrole, smatra on, su spriječile daljnje napade na naftne tankere.

Washington je Iran optužio da je koristio bombe kako bi oštetio šest tankera u dva različita incidenta, ali neki europski narodi izrazili su sumnju da su dokazi koje su SAD predstavio lažni samo da bi se započeo sukob u Zaljevu.

Iran je odbacio optužbe i nagovijestio da su ti incidenti operacije pod “lažnom zastavom” koje su trebale potaknuti napetosti i opravdati nagomilavanje američke vojske na Bliskom istoku.

Napad pod “lažnom zastavom” sugerira napad jedne zemlje na samu sebe ili svoje saveznike, nakon čega bi se optužili neprijatelji za taj čin. Smisao svega toga je započinjanje rata fabricirajući lažni napad neprijateljske strane.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Poljoprivrednici u idiličnom ruralnom dijelu Rumunjske imali su što vidjeti kada su ih iznenada okružili američki vojnici, dok su oklopna vozila prolazila kroz poljoprivredna polja, uništavajući hektare usjeva

Očigledno u potpunom kaosu američke trupe su uz pomoć tenkova, Hummera i pješadijskog vozila Bradley prolazili kroz beskonačna polja pšenice, suncokreta i kukuruza u Stelnici, selu na Dunavu jugoistočno od Bukurešta.

Uništavanje polja u četvrtak ozbiljno je zapanjilo mještane, od kojih su neki uspjeli snimiti incident na kameri.

Zemljoposjednici su na lokalnoj internetskoj stranici o poljoprivrednim poslovima rekli da ih je to sve potpuno iznenadilo kada su prvi put vidjeli dim kako se diže preko polja, misleći da je došlo do požara.

No prizor vojnih vozila samo je još više zbunilo mještane, budući da su poljoprivrednici bili potpuno nesvjesni da su vozila dio planiranih vježbi NATO-a.

Ušli smo u prostor između tenkova, ali nas nisu primijetili. Prkosili su nam, išli su preko polja suncokreta, kukuruza, a zatim i žita.

Kada je rumunjska policija naposljetku stigla, rasvijetlili su situaciju.

Očigledno, Amerikanci su pomiješali svoje koordinate i završili na poljima farmera na putu za mjesto Bordušani, koje je nekih 10 kilometara sjeverno – na kojem se održava tjedan dana dugačka NATO vježba pod nazivom “Sabre Guardian 2019″.

Američka vojska priopćila je kako je njegova jedinica prešla preko privatnog poljoprivrednog zemljišta zbog “nepovoljnih vremenskih uvjeta”, prema lokalnim medijima.

Iako još uvijek nema procjene ukupne štete, izjava rumunjske vojne industrije pokazala je da su nevoljni vojnici uništili hektare usjeva. Lokalne vlasti već su započele proces traženja odštete.

Vježbe su usmjerene na poticanje multinacionalne vojne integracije između saveznika NATO-a u istočnoj Europi, te su među pola tuceta vježbi koje se trebaju održati tijekom ljeta u blizini ruske granice.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Poziv NATO-a da povuče ruske trupe sa Krima je neadekvatan, izjavio je ruski senator sa Krima Sergej Cekov

„Krimljani žive u miru i spokojstvu, a NATO bi želio da destabilizira situaciju na Krimu. Njima (NATO-u) se ne sviđa način na koji se Krim razvija, ali nećemo im pružiti to zadovoljstvo“ – rekao je Cekov za Sputnjik.

Prema njegovim riječima, Krim se ponovo ujedinio sa Rusijom legalno i pravno, a zahtjevi predstavnika Alijanse nisu adekvatni.

Prvi zamjenik predsjednika krimskog parlamenta Jefim Fiks smatra da NATO-ov poziv Rusiji da povuče trupe sa Krima podsjeća na staru pokvarenu ploču.

„Vrijeme je da prestanu da koriste stare pokvarene ploče i promjene retoriku u odnosu prema Rusiji. Krim je ruski i na to je stavljena točka. Stavovi NATO-a o ovom pitanju nas ne zanimaju. Neka se brinu o svojim poslovima, a Krim će se sam snaći kako da radi“ – istaknuo je Fiks za Sputnjik.

Sa svoje strane, šef radne grupe za međunarodno-pravna pitanja u stalnom predstavništvu Republike Krim pri predsjedniku Ruske Federacije Aleksandar Molohov izjavio je za Sputnjik da ne treba obraćati pažnju na riječi predstavnika NATO-a.

„Nije rekao ništa novo. Redovne ritualne fraze koje odražavaju čvrst i nekonstruktivan stav NATO vojske“ – objasnio je Molohov.

Ranije je načelnik vojnog komiteta Sjevernoatlantskog saveza Steward Peach izjavio da ova organizacija ne priznaje pripadnost Krima Rusiji i poziva Moskvu da povuče vojne snage sa poluotoka.

Krim je postao dio Rusije u ožujku 2014. nakon referenduma održanog nakon državnog prevrata u Kijevu.

Za ujedinjenje sa Rusijom glasalo je 96,77 posto birača Republike Krim i 95,6 posto stanovnika Sevastopolja. Prema riječima predsjednika Rusije Vladimira Putina, pitanje Krima je „konačno zatvoreno“.

Ukrajina i dalje smatra Krim svojom privremeno okupiranom teritorijom.

(sputniknews.com)